U Bosni i Hercegovini, posljednjih godina, prisutan je trend odlaska mladih ljudi u potrazi za boljim prilikama i kvalitetnijim životom. Ekonomski razlozi, visoke stope nezaposlenosti, korupcija i nepotizam, sve su to faktori koji potiču mlade da traže sreću izvan granica svoje domovine. Ovaj fenomen nije samo posljedica osobnih ambicija, već i kompleksnih društvenih, ekonomskih i socijalnih faktora koji su oblikovali svakodnevni život u ovoj zemlji.
Međutim, iako se mnogi mladi ljudi odluče da napuste Bosnu i Hercegovinu, postoji i značajan broj onih koji se vraćaju. Razlozi njihovog povratka su različiti, ali često se svode na duboku povezanost sa rodnim krajem, želju za doprinosom svojoj zajednici i uživanju u onome što rade.
Za mnoge povratnike, povratak u rodni grad predstavlja način da se vrati osjećaj pripadnosti i identiteta. Oni često ističu da im je povratak omogućio da se ponovo povežu sa obitelji i prijateljima, kao i da doprinesu razvoju svoje zajednice. Ponekad se radi o stvaranju novih prilika u lokalnom poduzetništvu, inovacijama u obrazovanju ili unapređenju kulturnih i društvenih inicijativa. Povratnici često donose sa sobom nova znanja i iskustva stečena u inozemstvu, koja primjenjuju kako bi unaprijedili kvalitetu života u svojoj sredini.
Svjedoci smo tih promjena svakodnevno, a pozitivni primjeri mladih ljudi koji su otišli i vratili se u Livno su Vilim Rubić i Antonio Dujić s kojima smo imali priliku razgovarati. Vilim se nakon 10 godina provedenih u Njemačkoj, prije dvije godine vratio u Livno i pokrenuo vlastit posao – Ćevabdžinicu Kula.
Dok je Antonio pretvorio hobi u posao te je danas u svom selu pokraj Livna, vlasnik ranča jelena lopatara pod nazivom “Ranč Pod Dinarom“ što je prava turistička senzacija ali i interesantan dodatak ponudi Livna.
Međutim, usprkos svim izazovima, postoje i primjeri pozitivnih promjena i inicijativa koje pokreću mladi povratnici i/ili lokalni poduzetnici. Neki od njih, vraćaju se u HBŽ sa željom da doprinesu razvoju svoje domovine. Ovi povratnici često ulažu u projekte koji mogu donijeti ekonomski razvoj i poboljšanje životnog standarda.
Na broj upisanih učenika u prve razrede osnovnih i srednjih škola osvrnuo se i ministar znanosti prosvjete kulture i športa HBŽ, Ante Tadić: „Što se tiče upisa u školsku godinu 2024./2025. u prvi razred osnovne škole imamo 382 upisanih učenika, za razliku od prošle godine gdje imamo upisana 352 učenika. Dok je u školsku godinu 2023./2024. u srednje škole upisano 420 učenika. Što se tiče broja učenika u HBŽ, prema pokazateljima u zadnjih par godina imamo 10ak učenika više ili 10ak učenika manje, ovisi od godine do godine. Nema više onog strmoglavog pada kao što je bilo naprimjer 2014. i 2015. godine, tih godina nakon što je Hrvatska ušla u EU gdje se možda osjetio najveći pad broja učenika na ovom području.“
Posljednjih nekoliko godina, Livno je pokazalo znakove pozitivnih promjena. Iako su prve reakcije na ulazak Hrvatske u EU bile teške, grad je uspio pronaći put ka stabilizaciji i oporavku. Ne bilježe se više negativni trendovi koji su prethodno pratili demografske promjene. U stvari, dolazak novih investicija, razvoj infrastrukture i oživljavanje lokalnih inicijativa doprinose sve većem interesiranju za Livno.
Dugogodišnji ravnatelj Srednje ekonomske škole iz Livna Miroslav Ćurić napravio je statistiku koja pokazuje koliko se učenika upisivalo u prve razrede prije vala iseljavanja, a koliko ih je upisanih danas.
„Zadovoljni smo upisima u prve razrede ove i zadnjih nekoliko godina, međutim situacija je zadnjih desetak godina bila i drukčija. Problemi sa upisima učenika u srednje škole u Livnu odnosno u čitavoj županiji nastupili su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Tada je počeo drastični pad, barem naše škole i učenika. Mi smo do tada, znači od završetka rata upisivali otprilike 120 učenika, kasnije između 100-120 učenika, da bi 2014 i 2015. godine u prvi razred upisali samo 37 učenika. To je bilo jedno kritično razdoblje koje je trajalo 4-5 godina da bi se situacija pomjerila od 2020. godine pa na ovamo, tako da mi sad u Srednjoj ekonomskoj školi imat ćemo oko 170 učenika. To je 50 učenika više nego prije 4 godine.“ istaknuo je Miroslav Ćurić.
Livno je prošlo je kroz turbulentne faze koje su znatno utjecale na njegov demografski i ekonomski pejzaž. No, u posljednjim godinama, ovaj mali grad pokazuje znakove vitalnosti i obnovljenog optimizma.
Sada, Livno je mjesto koje sa ponosom nosi svoju povijest, ali istovremeno i gleda u budućnost. Zahvaljujući povratnicima, ponovo je postao grad koji je nekada bio – mjesto puno života, nade i zajedništva, s potencijalom da i dalje raste i napreduje.
Ova priča je dio projekta “Zajedno za bolju i tolerantniju zajednicu” koji provodi Centar za građansku suradnju iz Livna u cilju uključivanja mladih u društvene teme i promocije pozitivnih i filantropskih inicijativa. Aktivnosti organiziramo zahvaljujući projektu “Unaprjeđenje društvene kohezije kroz saradnju u oblasti pružanja lokalnih usluga u Bosni i Hercegovini” kojeg financira Fond za izgradnju mira Ujedinjenih nacija, a provode ga Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, u ime Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Izvor: cgslivno.org
