U augustu davne 1970. god. lađom prema prekrasnom izvoru rijeke Krušnice zaputili su se tad već afirmisani likovni umjetnici Boško Keranović, Enver Krupić, Zdravko Vajagić .
U društvu s njima bili su i amateri likovnog stvaralaštva i svi zajedno su željeli dati doprinos početku priče o druženju umjetnika koji kistom i bojama na platno prenose prirodne ljepote bosanskokrupskog kraja.
Priča koja je tad počela traje pune 52 godine.
U predratnom periodu Koloniju je organizovao Klub likovnih radnika, a potom Udruženje likovnih umjetnika „Krušnica“. Začetnicima ovog kulturnog događaja već prvih godina pridružili su se i brojni drugi umjetnici s područja bivše Jugoslavije, poput Zuke Džumhura, Ivana Kalcina, Vojislava Vujanovića, Džemaludina Čauševića, Stanislava Tajića.
Likovna kolonija postaje događaj na koji su se umjetnici rado vraćali, stvarali i ostavljali ovom pitomom bosanskohercegovačkom gradiću brojne slike, ali i skulpture, rađene u kamenu bihacitu.
Od samih početaka, uz umjetnički kolonija je imala i obrazovni značaj s obzirom da su već renomirani umjetnici tokom druženja radili i sa mladim talentima. Jedan od prvih koji im se pridružio, beogradski umjetnik Dragan Novaković, u monografiji „ 50 godina Likovne kolonije Krušnica 1970 -2020.“ navodi da je upravo zahvaljujući ovoj koloniji i njenim začetnicima upisao Likovni smjer na beogradskoj Višoj pedagoškoj školi, te s godinama izrastao u renomiranog umjetnika, koji se redovno vraća Bosanskoj Krupi, Uni i Krušnici.
„ Nijedan segment mog života ne može da se odvoji od Une, od sedre, mlina, obale! Sve to je utkano u život i nerve tog Dragana Novakovića. Od prvih dana, pojavom pokojnog Boška Karanovića, Envera Krupića, Zuke Džumhura, najave o priči i nastanku jednog centra koji se kasnije nazvao Likovna kolonija „Krušnica“ i od prvog dana taj virus je uskočio u mene i on je do dana današnjeg tu sa mnom. Zadužio me je za života. Ja sam sazrijevao s kolonijom, s Bosanskom Krupom. Tu odgovornost koju Bosanska Krupa očekuje od mene, a sebi sam takav zavjet postavio, da sam se obavezao da ću do kraja mog života biti posvećen radu akvarela, radu motiva s Une i naravno druženju s mojim dragim Krupljanima“, istakao je Novaković na izložbi njegovih akvarela, s kojom je otvorena 51. Likovna kolonija.
Bitno je istači da Kolonija nije prekidala rad ni u ratnom periodu od 1992. do 1995. i to zahvaljujući lokalnim umjetnicima Osmanu Hajdareviću, Stanislavu Tajiću, Edi Šariću, Alagi Isakoviću, Admiru Mujkiću i Ibrahimu Bajiću. Oni su se, u znatno izmijenjenim i teškim uvjetima, okupljali svake godine, kako bi ovu kulturnu manifestaciju održali. Želja im je bila da Kolonija, nakon ratnog perioda, ponovo oživi i vrati nivo koji je imala u periodu od 70.-tih do 90.-tih godina prošlog stoljeća.
„Rad u tom vremenu, naravno, nije bio moguć zbog ratnih dešavanja, tako da su kolege sakupljali slike lokalnih umjetnika, te su redovno održavane izložbe, radili smo kako se moglo i umjelo. Rad kolonije je reaktiviran već 1996. godine. Pozvani su umjetnici iz BiH i regije, a kolonija je ponovo dobila radni karakter“ , navodi, prisjećajući se tog vremena, slikar Ibrahim Bajrić.
Iz godine u godinu sve više prijašnjih učesnika se vraćalo Koloniji, a ovaj događaj je privukao i brojna nova imena iz svijeta likovnog stvaralaštva.
„Danas su gosti na Likovnoj koloniji umjetnici iz svih država nastalih raspadom Jugoslavije, a na Koloniji učestvuju i umjetnici iz Europe. Jedna od najuspješnijih u postratnom vremenu je prošlogodišnja 52. Likovna kolonija „Krušnica“, na kojoj je učestvovalo 25 umjetnika iz cijele regije. Bitno je istaći da su se družili slikari koji imaju dugogodišnje likovno iskustvo kao što je Dragan Novaković, majstor akvarela, Boris Čistopoljski, Sonja Spiroska te brojni drugi renomirani umjetnici. U Koloniju su dobrodošli i slikari amateri, kao i mladi za koje se organizuje Likovna ljetna škola, tokom koje je prošle godine nastalo 50 djela. Slikari na Koloniji su radili u više tehnika, akril na platnu, ulje na platnu, crteži, kombinirane tehnike. Na radovima, a ukupno ih je nastalo 46, svakako dominiraju pejzaži, motivi s rijeke Une i Bosanske Krupe, ali nije nedostajalo ni figurativnog slikarstva ili apstraktnog slikarstva što je Branko Mrdak vrlo uspješno pokazao kroz svoja djela u ciklusu „Ishodište“, navodi Ismet Erdić, direktor Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa, ustanove u čijoj se nadležnosti trenutno nalazi i organizovanje ove manifestacije.
Kolonija se održava u mjesecu julu, a u okviru ovog događaja građani imaju priliku da se, zahvaljujući samostalnim izložbama, upoznaju i s opusom pojedinih umjetnika. Tako je otvaranje prošlogodišnje označila izložba umjetničkih djela Borisa Čistopoljskog, akademskog slikara koji je redovni učesnik od 1999. godine.
Podršku pri organizaciji Centru za kulturu svake godine pruža lokalna zajednica, odnosno Grad Bosanska Krupa, Ministarstvo obrazovanja USK, kao i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo.
„Udruženje likovnih umjetnika „Krušnica“ više nije aktivno, a i prostorije na vrelu Krušnice koje su pripadale Udruženju i gdje su se decenijama okupljali umjetnici preuzela je Elektroprivreda, tako da Centar za kulturu, uz podršku pokrovitelja, svake godine ugosti umjetnike iz cijele regije i Evrope, a ujedno se brine i u o fundusu Kolonije“, navodi Erdić.
Prema evidenciji Gradske galerije Bosanska Krupa trenutno ga čini 965 umjetničkih djela koja se čuvaju u Centru za kulturu, obrazovanje i informisanje i predstavljaju veliko umjetničko bogatstvo. Nažalost, veliki broj slika, ističe Erdić, tokom rata je otuđen i nikada nije vraćen. Kasnije je djelomično dopunjen zahvaljujući učesnicima koji su, uz nova djela, nastala tokom druženja, koloniji poklonili i djela iz svojih vlastitih galerija.
S ovim umjetničkim blagom poklonici likovne umjetnosti imaju se priliku upoznati na kolektivnim izložbama, organizovanim u brojnim BH gradovima, navodi Ibrahim Bajrić, dodajući da je posebna zapažena bila izložba upriličena u sarajevskoj Galeriji „Mak“, 2020. godine. Dio radova poklon je pojedinim institucijama , koje su na bilo koji način dale doprinos održavanju ove tradicionalne likovne manifestacije, ali i BH kulturnim ustanovama, poput Umjetničke galerije BiH, Zemaljskog muzeja BiH, Muzeja USK i sl.
O Koloniji, njenim začetnicima, te umjetnicima koji su kroz pet decenija dug period družili i stvarali na obalama dvije krajiške ljepotice, o njihovim djelima koje su nesebično poklonili koloniji i Bosanskoj Krupi govori i monografija „50 godina Likovne kolonije Krušnica 1970 – 2020“, objavljene u izdanju Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa.
„Monografija, nastala kao rezultat studioznog prikupljanja , arhiviranja i prezentiranja likovne građe, sadržajno je podijeljena u više cjelina, prvi dio tekstualni s recenzijom likovnog kritičara Vojislava Vujanovića, drugi dio su fotografije s kolonija, sačuvane i arhivirane zahvaljujući Salihu Suljanoviću, koji je bio i višegodišnji organizator Likovne kolonije. U trećem dijelu se nalazi 111 reprodukcija umjetničkih djela, dok je četvrti dio posvećen biografijama većine umjetnika, odnosno učesnika. Nažalost, dio dokumentacije je otuđen u periodu od 1992.- 1995. godine, tako da neki podaci o prvih 20 godina rada nedostaju“, navodi Erdić.
Grad na Uni i Krušnici, koji se s pravom naziva rasadnikom BH likovnog stvaralaštva, jer iz njega potiču poznati BH slikari Lazar Drljača, Kosta Hakman, Enver Krupić, Boško Karanović, i dalje će svakog ljeta ugostiti brojne likovne stvaraoce. Pripreme za ovogodišnju 53. Likovnu koloniju, navodi direktor Erdić, počele su u maju, a organizatori vjeruju da će pozivu za učešće odazvati veliki broj umjetnika iz BiH, regije i evropskih zemalja. Umjetnika koji će tih dana posvojiti dio prirodnih ljepota Bosanske Krupe, a posebno čarobne rijeke Une, i ovjekovječiti ih na svom umjetničkim djelima.
A kako se i ne bi vraćali kad upravo ta rijeka, ta Una, kako navodi likovni kritičar Vojislav Vujanović „ „govori stostrukim jezikom, širinom svoga toka, svojim kaskadama i svojim bukovima, svojim širokim razvođem gradeći istinski mozaik riječnih otočića, ada, fascinantnih u svojoj oblikovanosti i svojoj prostornoj akcentuaciji. Ta Una ne dozvoljava duhovna klonuća i ne dozvoljava da se suviše, u likovnom predočavanju, umjetnik udalji od nje“.
53. Likovna kolonija je ispred nas. Druženje i rad umjetnika na obalama rijeka, kao i nova djela s kojima će biti dopunjen fundus. On bi, prema riječima direktora Erdića, nakon višegodišnjeg nastojanja, trebao biti smješten na adekvatnije mjesto s većim izložbenim prostorom, a kako bi i brojni turisti, koji sve češće posjećuju Bosansku Krupu, imali priliku uživati u umjetničkim radovima nastalim na Koloniji tokom proteklih pet decenija.
Piše: Nermina Zulić
Foto: arhiv Likovne kolonije „Krušnica“
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Sadržaj je odgovornost Mreže za izgradnju mira i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
