Planiranje, praćenje i implementacija socioekonomskih razvojnih planova i mjera zahtijeva pristup kvalitetnim podacima. Socioekonomsko mapiranje razvojnih potreba lokalnih zajednica ukazalo je na nedostatak pristupa podacima od strane lokalnih aktera u BiH kako bi efikasnije vodili razvojne programe. Istovremeno, javne institucije na svim nivoima vlasti vode javne registre koji obuhvataju veliki broj administrativnih podataka.
Administrativni podaci su podaci koje institucije prikupljaju za svoje redovne aktivnosti i nadležnosti. U modernim sistemima, administrativni podaci su važan izvor informacija ne samo za statistiku, nego i za planiranje, praćenje i implementaciju razvojnih mjera, te posebice onih koje se odnose na provedbu UN ciljeva održivog razvoja.
U prethodne tri godine provedeno je istraživanje o socioekonomskom razvoju na lokalnom nivou gdje smo mapirali stanje u 35 gradova i lokalnih zajednica i ustanovili smo da nedostaju kvalitetni podaci kako bi se identifikovao nivo razvoja, kvalitet usluga i općenito stanje kada je u pitanju održivi razvoj. Istovremeno, konstatovali smo da je veći broj institucija, većinom na entitetskim nivoima, prikupljaju veliki broj administrativnih podataka koje koriste u svoje redovne operativne aktivnosti, te da su ti podaci i digitalizirani. Ovi podaci se nazivaju administrativni podaci i vrlo su značajni ne samo za statistiku jer prikazuju realno stanje i kontinuirane promjene na terenu u svim društvenim oblastima, nego i za planiranje podrške razvoju, poboljšanju javnih usluga, ali i za digitalizaciju društva i ekonomije.
Naše istraživanje pokazuje da s jedne strane postoji velika potreba za korištenjem administrativnih podataka za strateško planiranje, kao i za provedbu i praćenje provedbe javnih politika s jedne strane, dok s druge strane, evidentno je da većina institucija ne stavlja na raspolaganje takve podatke općinama ili javnosti, te da i međusobno institucije ne razmjenjuju sistemski ovakve podatke kako bi interno unaprijedile svoje operativne aktivnosti.
Neophodno je razviti javne politike u ovoj oblasti, ali i jačati kapacitete javnih institucija, te kreirati i sisteme zaštite sigurnosti i privatnosti podataka.
Naša ključna preporuka je da je neophodna strategija na nivou države ili entiteta koja bi dala konkretne smjernice informatizacije i digitalizacije društva i javne uprave. Evidentno je da je dosta projekata do sada implementirano u ovom domenu, većinom podržanih od strane međunarodnih razvojnih agencija, kao što su USAID, GIZ, SIDA, UNDP, ali naše istraživanje pokazuje da baze koje su razvijene često nisu uvezane dalje u jedan jedinstven sistem, da nakon što se podržani projekti završe, sistemi održavanja, ažuriranja i povezivanja nisu adekvatno definisani i javljaju se problemi u ovom pogledu, a usvojena tehnička rješenja nisu uvijek sistemski usklađena.
Konferencija je održana u okviru projekta Snaga Lokalnog, petogodišnjeg programa Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji radi na osnaživanju lokalnih zajednica.
