Knjižnica „Sveti Josip“ – Oaza mira u centru Bihaća

Piše: Nermina Zulić

Najuži centar grada Bihaća od kraja 19. stoljeća, tačnije 1893. godine, krasi zgrada u narodu poznata pod nazivom „Kloster“.

Izgradile su je časne sestre reda Klanjateljice krvi Kristove, utemeljiteljice pučke, a potom i djevojačke škole u samostanu sv. Josipa.

Godine 1945. godine škola je zatvorena, a zgrada samostana oduzeta sestrama. Međutim, njihov rad u sferi obrazovanja ovim nije prekinut, što dokazuje i Knjižnica „Sveti Josip“, koju su, punih 65 godina nakon zatvaranja škole, časne sestre otvorile u prizemlju Klostera.

Perioda kada je začeta ideja o otvorenju Knjižnice, rado se prisjetila sestra Simplicija, tadašnja poglavarica zajednice u Bihaću, koja je nadgledala radove na izgradnji i opremanju Knjižnice.

Kako navodi, sestre Cecilija i Ljiljana su knjige sakupljale u prostorijama samostana, i rado su ih posuđivale, uglavnom djeci koja su u sestrinskom domu pohađala časove klavira, gitare i drugih instrumenata.

„S obzirom da je knjiga bilo sve više, da u kući više nije bilo prostora za odlaganje, a i da je rastao interes za posuđivanje, tadašnja poglavarica zajednice u Bihaću sestra Cecilija Glibo tražila je od općinske vlasti da im se ustupi dio Klostera za smještaj knjiga. Međutim, vlast u to vrijeme nije bila zainteresirana, te je od nastanka ideje do njene realizacije prošlo punih devet godina“, navodi s. Simplicija.

Tek dolaskom novog općinskog rukovovodstva s načelnikom Hamdijom Lipovačom na čelu, sestre su dobile obećanje da će im lokalna zajednica pomoći po pitanju pokretanja knjižnice.

„Ovakvu odluku načelnik je donio nakon što je posjetio, zajedno s predsjednikom OO HDZ-a Franjom  Jurićem, našu kuću i vidio da imamo bogat fond knjiga. Uskoro je njegovo obećanje provedeno u djelo, te su sestre dobile 84 kvadratna metra za ovu namjenu. Zbog državnih zakona, nacionalizirani prostor Klostera, nije mogao biti vraćen sestrama, već ga  je tadašnja Općina dala pod zakup“, prisjeća se s. Simplicija.

Zahvaljujući razumijevanju vlasti sva potrebna dokumentacija je brzo pribavljena, dodaje s. Simplicija, ističući da je posao, koji je prethodio uređenju i opremanju prostora, bio izuzetno obiman. 

U fazi izgradnje Knjižnice sestrama su pomogli brojni donatori, a najveću podršku pružila im je Vlada R Hrvatske kroz četiri donacije.

Otvorenje Knjižnice, u prisustvu brojnih poklonika knjige, donatora, predstavnika katoličke crkve, na čelu s banjalučkim biskupom Franjom Komaricom, te predstavnika Gradske uprave, upriličeno je 13. aprila 2009. godine.

Ovog dana sestre reda Klanjateljice krvi Kristove još jednom su potvrdile da žele učestvovati u kulturnom, obrazovnom i općenito društvenom životu grada Bihaća, u kojeg su prvi put došle 1894. godine.

Uz s. Simpliciju za rad prijavile su se i četiri volonterke, pa su vrata Knjižnice svakodnevno bila otvorena za građane. Iz dana u dan članova je bilo sve više, jer ih je, pored raznolikog knjižnog fonda od 5.000 knjiga,  privlačio prekrasan ambijent. Knjižnica je od početka nudila besplatan internet i fotokopirni aparat, a volonterke su, uz pomoć vanjskih saradnika, za korisnike organizovane i besplatne radionice.

„I danas, 13 godina od otvorenja, interes korisnika je velik“, navodi s. Blanka koja već deset godina rukovodi Knjižnicom „Sveti Josip“. Dodaje da je ipak, uslijed razvoja i korištenja novih tehnologija, primjetan blagi pad čitalaca.

Trenutno je učlanjeno 2.557 građana različite životne dobi.  Većina, njih 1.166,  je u dobi od 19 do 30 godina, a po brojnosti ih slijede učenici, ukupno ih ima 378. Među članovima je i 131 osoba treće životne dobi, iznad 65 godina, i redovni su posjetioci“.

Članovima je na raspolaganju raznovrstan fond od 11.117 bibliotečkih jedinica, odnosno 9.198 naslova. Pored djela domaće i svjetske književnosti, uključujući i školske lektire, Knjižnica raspolaže i stručnom literaturom iz oblasti historije, društvenih nauka, muzike, teologije i dr. 

Početni fond od 5.000 bibliotečkih jedinica je kroz godine povećavan na osnovu donacija i poklona građana. Veliki broj naslova je kupljen vlastitim sredstvima Knjižnice.

„ U proteklom periodu posjećivali smo Sajam knjige u Zagrebu, gdje smo kupovali nove naslove. Knjige također nabavljamo i u knjižarama, kad god dio sredstava od članarine, prodaje duplikata i zakasnina uspijemo za to odvojiti. Dio knjiga smo dobili kao poklon od pojedinih biblioteka, a veoma često nam knjige iz svojih kućnih biblioteka poklanjaju i naši građani, tako da je fond izuzetno raznovrstan“, navodi s. Blanka.     

Sve knjige su digitalno obrađene i katalogizirane u programu „MetelWin“, što omogućava brzo pronalaženje i posudbu knjiga. Na ovaj način omogućeno je i on line pretraživanje knjiga.

 „Ono što bih posebno izdvojila jeste raznovrstan knjižni fond. Ovdje možemo posuditi i naslove koji su nedavno objavljeni. U Knjižnici prate interese nas članova, upisuju naslove koji se često traže i te naslove nabavljaju. Također, ako knjiga nije trenutno dostupna knjižničarke upišu ime korisnika i pozovu ga kad bude na raspolaganju. A i prostor knjižnice mi se sviđa“,  rekla nam je dugogodišnja članica Tahirza Puškar.

U sklopu Knjižnice se nalazi i čitaonica, namijenjena za sve one koji žele slobodno vrijeme provoditi uz knjigu, te čitanjem obogatiti svoje znanje.

Iako se 84 kvadrata ne čini velikim prostorom, u Knjižnici se redovno organiziraju različite radionice i druženja. Osim onih koje imaju za cilj razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi i poticanja čitanja, djeca učestvuju i u brojnim drugim radionicama.

„Veliki interes je za kreativne radionice tokom kojih djeca izražavaju svoju maštu i koriste svoje sposobnosti  kroz slikanje, izradu nakita, izradu ukrasa i sl. Za djecu smo imali i filmske radionice, potom radionice osnova stranog jezika, a nedavno smo održali i ekološke radionice „Eko svijet“ i „Okoliš i klimatske promjene“ koje su organizirane u smislu dječijeg približavanja problema sve veće zagađenosti naše planete, te uloge  pojedinca u očuvanju ekologije i buđenja svijesti o važnosti čiste prirode“, navodi volonterka Martina Franjić.

S obzirom na brojne izazove s kojima se susreću današnja djeca, i na negativnosti koje ti izazovi donose, u Knjižnici je nedavno održana i psihološka radionica „Stres i mladi“ za djecu od 12 do 16 godina, koju je vodila magistica psihologije Una Halilagić. Cilj radionice je bio da djeca i mladi nauče prepoznati stres i nauče kako se suočiti s njim.  Kroz radionicu, učesnici su razgovarali o svojim problemima sa psihologinjom,  savladali vježbe opuštanja, te  praktične vještine suočavanja kao što su smanjenje negativnih misli, promjena stava, razmišljanje na zdrav i realan način.

Uz to Knjižnica „Sveti Josip“ rado organizira i kulturna dešavanja, te druženja osnovaca.

„Ove godine smo, pored učenika bihaćkih osnovnih škola, ugostili i  djecu iz migrantske populacije, korisnike Privremenog prihvatnog centra Borići, koja pohađaju nastavu u Bihaću. Željeli su se upoznati sa radom Knjižnice i sa onim što ona nudi. Pokazali smo im gdje se nalaze potrebne lektire, knjige, atlasi. Posebno su ih se dojmile zbirke slikovnica, enciklopedija, društvenih igara i didaktičkih igračaka. Otkrili su da se u knjižnici ne posuđuju samo knjige već i CD-i, DVD-i te da se u našoj knjižnici mogu poslužiti računarom i internetom.“ .

Da je značajna za Grad Bihać, Knjižnica je kroz svoj rad na polju bibliotečke, ali i kroz razne druge aktivnosti, potvrdila u proteklih 13 godina.

„Kroz sve ovo vrijeme nismo prekidali rad, osim na početku pandemije koronavirusa, unatoč brojnim problemima s kojima se susrećemo, a koji se odnose uglavnom na nedostatak sredstava. Knjižnica nema stalni izvor prihoda, zakup i režije plaća od vlastitih sredstava te uz povremenu podršku donatora. Dio sredstva za održavanje radionica finansiran je iz Fonda družbe Klanjateljice krvi Kristove, uz čiju je pomoć Knjižnica na početku tekuće školske godine nabavila i školsku opremu za grupu socijalno ugrožene djece“, navodi s.Blanka. Dodaje da je rad u Knjižnici sve ove godine isključivo na volonterskoj osnovi.  

Ines, Nermina, Ajla, Amra, Kristina, Dragana, Mirnesa, samo su neke od volonterki koje su svoje slobodno vrijeme posvetile Knjižnici. A bilo ih je preko 30, saznajemo od s. Blanke, koja ističe da je svako od tih volontera dao doprinos opstanku ove ustanove. Mnogi od njih su bili studenti, te su se kraći period zadržavali, a nekoliko volontera je u Knjižnici provelo više godina. 

Među njima je i Martina Franjić, profesorica engleskog jezika i književnosti koja je u Knjižnici radila tokom prve dvije godine njenog postojanja, a potom joj se ponovo vratila 2020. godine.

Knjižnici su me prvo privukle knjige, jer volim čitati. A ovo je bila prilika da s mnoštvom knjiga budem u stalnom doticaju. Uz to se volim i družiti s ljudima pa me i stalni kontakt sa članovima čini sretnom. Ovdje se zaista lijepo osjećam“.

Martina se posebno raduje danima kad u Knjižnicu stignu nove knjige, koje spretno uvodi u sistem i preporučuje korisnicima. Trenutno uz nju volontira i Katarina Kurtović. Kaže da je u Knjižnicu često dolazila po knjige i da je je s obzirom da nigdje ne radi, prihvatila poziv s. Blanke da im se pridruži.

Za naredni period volonterke i s. Blanka imaju dosta planova. Uz redovne aktivnosti i radionice za djecu planiraju druženje uz knjigu, za starije članove Knjižnice, potom kviz iz oblasti književnosti za djecu, dane filma, obilježavanje prigodnih datuma, kao i uzvratnu posjetu Knjižnici u Velikoj Gorici.

Razumljivo, postoji i strah od neizvijesnosti zbog novonastale ekonomske situacije. Zbog cijene grijanja, odnosno peleta, kaže nam s. Blanka, strahaju od mogućeg korigovanja radnog vremena ili čak privremenog zatvaranja Knjižnice tokom zimskog perioda. Zato pozivaju privrednike, koji cijene njihov rad i značaj Knjižnice, da ih finansijski podrže kako bi obezbijedili potrebni ogrjev.

Vjerujući da dobročinitelja i ovom teškom vremenu ima s. Blanka izražava i nadu da će donacija biti i da će Knjižnica tokom zime nastaviti s redovnim radom, na zadovoljstvo ljubitelja knjige koji rado posjećuju ovu oazu mira u samom centru grada Bihaća.

Related Posts

Do 10. februara prijave za dodjelu privremenih lokacija za osmomartovsku prodaju

Grad Banja Luka raspisao je Javni oglas o dodjeli lokacija za privremeno zauzimanje javne površine za prigodnu osmomartovsku prodaju, prema kriterijumu najvišeg iznosa. Predmet dodjele je 20 lokacija na Trgu Krajine, koje će se moći koristiti u periodu od 05. do 09. marta 2023. godine. Pravo učešća imaju registrovani samostalni preduzetnici sa teritorije grada Banje Luke, koji […]

BH Telecom pravi filmove o historiji Bosne i Hercegovine

Generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman danas je sa bliskim saradnicima održao sastanak sa renomiranim bh. rediteljima i filmskim radnicima. Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj saradnji koja već sada ulazi u svoju četvrtu godinu, trenutnim otvorenim projektima, te o nastavku saradnje u okviru BH ContentLab platforme. Generalni direktor Kahriman se zahvalio prisutnim i kroz kratku retrospektivu[…]