U današnje doba baze podatka susrećemo u svakodnevnom životu. Bez obzira da li idemo na posao, market, banku ili benzinsku pumpu, baze podatka su svuda oko nas.
Na Internetu moguće je naći sve veći broj gotovih (besplatnih – predefinisanih) baza podataka, međutim jako često postoji potreba za razvoj baze podataka od ideje do gotovog proizvoda.
Često baze podataka u manjim ali i u većim kompanijama budu nekvalitetno i nestručno napravljene. Popravak greški u dizajnu baza podataka može u konačnici biti puno veći od same vrijednosti baze podataka, zbog toga je bitno kvalitetno izraditi bazu podatka.
Sam proces uvođenja baze podatka u neku kompaniju ili organizaciju često je složen zadatak koji rijetko obavlja jedna osoba već je potreban timski rad stručnjaka različitih profila. Proces izrade baze podataka možemo podijeliti na pet faza:
- Analiza potreba
- Modeliranje podatka
- Implementacija
- Testiranje
- Održavanje
1. Prva faza (analiza potreba) sastoji se od prikupljanja informacija o sistemu ili bazi podataka koju izrađujemo. Većinom se to radi kroz razgovor s osobama koju rade u kompaniji ili koje će se služiti tom bazom podataka. Zanima vas kakve sve podatke će baza podataka morati sadržavati, kako će se ti podaci unositi u bazu, kakve operacije baza mora raditi nad podacima, te koje i u kojem obliku podatke korisnik želi dobiti iz baze podatka. Sve se to piše u neformalno prirodnom jeziku te dokument koji dobijemo nakon toga zove se specifikacija potreba. To može biti jednostavan dokument na jednoj ili dvije stranice, ali može biti i dokument na nekoliko desetaka stranica. Tek kada imamo takav dokument možemo krenuti na konceptualni dizajn, to znači da trebamo detaljno raščlaniti podatke koji će nam kasnije činiti bazu podataka služeći se modelom visokog nivoa (ER-dijagram). Kompletna prva faza se radi ručno odnosno najčešće koristeći olovku i papir.
2. U drugoj fazi potrebno je identificirati objekte, događaje ili pojave (entitete) koji će nam kasnije činiti bazu podataka, te shvatiti kako ih međusobno povezati. Sve to radimo pomoću ER – dijagrama
3. Nakon što smo završili sa drugom fazom možemo početi stvarati bazu. U trećoj fazi na temelju ER – dijagrama i jednog od dostupnih DBMS, fizički kreiramo bazu podataka. Podešavanjem različitih parametara u DBMS-u utječemo na fizičku organizaciju baze te na taj način osiguravamo efikasan rada baze. Nakon što smo fizički izradili bazu podataka punimo ju podacima.
4. Kada smo bazu napunili podacima potrebno ju je testirati. Najbolje je da sami korisnici testiraju rad baze podataka jer na taj način ćemo najjednostavnije provjeriti zadovoljava li baza sve zahtjeve koji su stavljeni pred nju. U fazi testiranja nastojimo otkriti i ukloniti greške koje su nam se mogle potkrasti u prijašnjim fazama. Testiranje je dobro obaviti prije nego što se sama baza implementira u sistem, te je zbog toga najbolje razviti prototip baze na kojem se može vršiti testiranje.
5. Posljednja faza se odvija nakon što je baza stavljena u upotrebu te se sastoji od eventualnog otklanjanja grešaka koje se nisu primijetile u fazi testiranja ili od uvođenja eventualnih promjena zbog zahtijeva korisnika.
Ovakav način razvoja baze podataka po fazama je ne samo preporučljiv za baze podataka već se sve više koristi i u razvoju informacijskih sistema, računarskih programa ili web aplikacija. Koliko god osoba bila stručna ili imala iskustva u svome području preporučljivo i poželjno je da u izradi svojeg projekta slijedi sve objašnjene faze razvoja. Na taj način mogućnost pogrešaka će se smanjiti na najmanju moguću mjeru i konačni proizvod će biti kvalitetniji.
Od ideje do gotove baze podataka, zvuči zanimljivo?
Za više detalja posjetite Bitology – Platforma za ONLINE edukaciju
Izvor: lonac.pro
