JOŠ JEDNA POBJEDA U BORBI ZA BH. RIJEKE – NOVIM PRAVILNIKOM O EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOM PROTOKU POTENCIJALNO SE SMANJUJU ŠTETNI EFEKTI RADA POSTOJEĆIH MHE. NO,…

Ključno je pitanje kako će se doneseni pravilnik provoditi na terenu i da li će donijeti tako potrebnu promjenu u odnosu vlasnika MHE prema iskorištavanju prirodnih bogatstava. Odnosno, koliko će ovaj pravilnik doprinijeti stvaranju svijesti i uslova u kojim će se o profitu razmišljati tek nakon što se obezbijede preduslovi da se radom MHE ne uzrokuje šteta.

Nakon nedavnog konačnog usvajanja u Federalnom parlamentu zakona koji zabranjuje planiranje i izgradnju novih malih hidroelektrana u FBiH, ekološki aktivisti okupljeni u Koaliciju za zaštitu rijeka su, pored izražavanja zadovoljstva što su njihova dugotrajna borba i pritisak na izvršnu i zakonodavnu vlast u ovom entitetu urodili plodom, najavili nastavak borbe. I protiv MHE koje nisu obuhvaćene ovim zakonom – jer se zabrana ne odnosi na one MHE za koje postoje zaključeni koncesioni ugovori – i protiv postojećih, odnosno već izgrađenih, što podrazumijeva bar postrožavanje uslova njihovog funkcionisanja, ako već ne i zatvaranje.

Upravo na tragu ovog posljednjeg (postrožavanja uslova) je donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka, koji je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH, broj 63/22 od 10.08.2022. i postao pravosnažan dan kasnije, 11. avgusta.

“Ovaj podzakonski akt, nastao u saradnji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odnosno Odsjeka za upravljanje vodama i udruženja članica Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, ima za cilj da pooštri kriterije koji se odnose na kontrolu poštivanja propisa koji se odnose na ekološki prihvatljiv protok.”, pojasnili su značaj donesenog pravilnika iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, na svojoj Facebook stranici.

Ekološki prihvatljiv protok (engl. Environmental flow) podrazumijeva količinu, vrijeme i kvalitetu vodenih tokova potrebnih za održavanje ušća, ekosistema, te životnih uslova ljudi, životinja i biljaka koji ovise o tim ekosistemima.

U načelu, radi se o potrebi obezbjeđenja minimalnog protoka vode koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i života u i oko rijeke. Odnosno sprječavanju ekocida, do koga dovodi pohlepa vlasnika, sklonih da prirodne resurse iskorištavaju do maksimuma, ne obazirući se na posljedice, pri čemu im na ruku ide nefunkcionisanje sistema, premreženog korupcijom.

Iz Ateljea za društvene promjene, u svojoj objavi na Facebooku, postavili su i fotografiju koja odlično ilustruje tragične posljedice lošeg upravljanja mini hidroelektranama i izostanka kontrole i adekvatnih sankcija za njihove vlasnike. Radi se o fotografiji konjičke Kraljuščice iz oktobra 2017. godine, neposredno ispod vodozahvata male hidroelektrane u vlasništvu Amitea II d.o.o. Mostar.

Kraljušnica koje nema (Foto: Zeleni Neretva Konjic)

Iz Ateljea su se zahvalili Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i njegovim službenicima “na saradnji u procesu izmjena i dopuna ovog značajnog pravilnika”. No, ključno je pitanje kako će se on provoditi na terenu i da li će donijeti tako potrebnu promjenu u odnosu vlasnika MHE prema iskorištavanju prirodnih bogatstava. Odnosno, koliko će ovaj pravilnik doprinijeti stvaranju svijesti i uslova u kojim će se o profitu razmišljati tek nakon što se obezbijede preduslovi da se radom MHE ne uzrokuje šteta.

Bez jačanja inspekcijskog nadzora i pooštravanja kaznene politike, koja će destimulisati a ne stimulisati kršenje zakona i pravilnika, odnosno ekološke incidente, teško da će to ići. No, vjerovatno su toga svjesni i u ACT-u i Koaliciji, pa u narednom periodu možemo od njih očekivati i aktivnosti u tom pravcu.

Izvor: antikorupcija.info