Snaga lokalnog donosi razgovor sa Jasminom Hanjalić, doktoricom, književnicom, ljubiteljicom prirode i aktivisticom za očuvanje životne sredine. Ona polovinu svog vremena provodi u Tarčinu, gdje svaki slobodni momenat koristi da istražuje prirodne ljepote, te motivira mještane i mještanke da pokreću pozitivne promjene počevši od svog dvorišta.
Sa gospođom Hanjalić smo razgovarali o akciji čišćenja nekropole stećaka Češće kod Tarčina, koju je ona spontano pokrenula.
Budući da živim u Tarčinu, gdje podjednako boravim kao u Sarajevu, krajem marta sam krenula u šetnju prema Bjelašnici. Sasvim slučajno sam naišla na nekropolu stećaka pored puta, koja se nalazi par kilometara od moje kuće, a za koju do tad nisam znala. Strastvena sam ljubiteljica stećaka, gdje god da krenem rado ih posjećujem, oni za mene predstavljaju nešto iznimno fascinantno, naše kulturno historijsko bogatstvo koje nedovoljno cijenimo, a još manje pazimo, počinje priču za Snagu lokalnog Jasmina Hanjalić.
Gospođa Hanjalić dalje pojašnjava da je mnogo nekropola stećaka na privatnim imanjima, neke su na državnom zemljištu, ali ono što je zajedničko jeste da se o njima ne vodi dovoljno računa, iako su zakonom zaštićeni. Stećci koje je uočila prilikom šetnje su bili zarasli i zaklonjeni ljeskovinom i prekriveni mahovinom. Zadržala se sat vremena da sve detaljno osmotri, a prvo što je uočila jeste da pored same nekropole stoji prazan kontejner, a da je smeće razbacano svuda okolo, da je nekropola od 50-tak stećaka u potpunosti zapuštena. Nakon povratka kući gospođa Hanjalić je prvog komšiju upitala da li zna nešto više o stećcima. Komšija je gospođu Hanjalić povezao sa gospodinom Dervišom Jasikom, koji veoma dobro poznaje stanje stećaka na području Opštine Hadžići . O nekropoli stećaka na koju je naišla gospođa Hanjalić napisao je i članak koji možete pronaći ovdje.
Prvi korak je bio objava članka na mom ličnom književnom blogu, potom na Facebooku profilu gdje sam postavila fotografije tužne slike i prilike zapuštene nekropole. Odmah se javilo nekoliko ljudi iz Sarajeva sa interesom da učestvuju u akciji čišćenja. Nakon nekoliko dana, sastavili smo i inicijativu koju smo uputili prema Predsjedniku mjesne zajednice u Duranovićima, da ga obavijestimo o akciji čišćenja koju smo željeli sprovesti, a pozvali smo i stanovnike sela da nam se pridruže, pojašnjava sagovornica Snage lokalnog. Odgovor nije došao, što je gospođu Hanjalić razočaralo, jer je imala veliku želju da lokalno stanovništvo shvati kakav spomenik kulture i historijsko bogatstvo koje datira iz 15/16 stoljeća imaju u svom dvorištu.
Iako je izostao odgovor, grupa od petero aktivista i aktivistica kreće u akciju čišćenja nekropole stećaka 25. aprila. Gospođa Hanjalić ističe da je propust bio što nije bila ažurnija da privuče mlade da se uključe u akciju čišćenja, svih petero aktivista i aktivistica su bile osobe starije životne dobi. „Rastužuje što mladi ljudi nemaju znanja o stećcima, ne posjećuju te spomenike. Svako ko živi u BiH da bi gradio državu i učestvovao u njenom prosperitetu mora znati njenu prošlost“, ističe sagovornica Snage lokalnog.
-Mislila sam da će nas petero to moći očistiti, o svom trošku smo kupili šta je potrebno: kese za smeće, koristili smo motornu pilu koju je donio jedan od učesnika akcije, a gospodin Jasika i njegova supruga su napravili oznaku da je to spomenik kulture, sa upozorenjem da se ne baca smeće. Naivno sam mislila da će akcija trajati par sati, ali je trajala 5 do 6 sati. Premorili smo se, našli smo jako mnogo smeća. Pridružila nam se i žena koja tu u blizini stanuje i koja je rekla da je svjedočila kako traktorima i kamionima dovoze smeće koje tu bacaju. Nismo odustali dok nismo skroz očistili nekropolu, a rezultate sam odmah podijelila na svom YouTube kanalu. Sreća koja nas ispuni takvim dobrim djelom je nemjerljivo velika u odnosu na umor koji osjetite ili eventualne troškove, koji i i nisu bili veliki. Nedavno je komšija krenuo u Češće i zamolila sam ga da pogleda u kakvom su stanju stećci, poslao je fotografiju na kojoj uopšte nema smeća, zbog čega sam mnogo radosna i gajim nadu da smo uticali na lokalno stanovništvo. Neću odustati od širenja motivacije za dobrovoljni rad i aktivizam, s ponosom govori Jasmina Hanjalić.
Naredne akcije
Objave na društvenim mrežama su potakle dodatno interesovanje prijatelja gospođe Hanjalić, neki od njih su se javili posramljeni što nisu uzeli učešće u akciji. Gospođa Hanjalić planira naredne akcije tokom ljeta i jeseni sa istom ekipom aktivista i aktivistica želi očistiti i istražiti dodatno ostale nekropole na području Opštine Hadžići, te ističe da su sve nekropole registrirane, ali da su neke zapuštene. U naredne akcije žele uključiti i Opštinu Hadžići prema kojoj će pokretati dalje inicijative da učestvuje u promoviranju spomenika kulture, njihovom obilježavanju i čišćenju prilaznih puteva.
U Opštini Hadžići se nalazi 730 stećaka na 43 nekropole, kao i stara srednjovjekovna utvrda Gradac, koja je u ruševnom stanju i do koje je put zarastao. Tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća sredinom nekropole na kojoj je izvršena akcija čišćenja probijen je put za potrebe šumarstva, što je oštetilo stećke i devastiralo nekropolu.
U opštini Hadžići se nalazi i velika pećina Megara. Pristup, koji je napravljen uz podršku Italijanske organizacije nakon rata, je još uvijek u dobrom stanju, moguće je doći samo pješice od Laništa. U pećini postoje ostaci polarnog medvjeda koji je uginuo nakon ledenog doba. Pećina se zove i Mijatova pećina jer se prema legendi čuveni hajduk Mijat tu skrivao i dočekivao trgovce koji su išli prema Hercegovini. Nažalost pećina nije osvijetljena, a ima ogroman potencijal.
Njegovanje ljubavi prema prirodi od malih nogu
-U osnovnoj školi sam bila članica sekcije Mladih gorana, kao učenici i učenice smo sadili drveće i vršili pošumljavanje, to je nešto što ponesete kroz život. Sad u zrelim godinama sa jednakom radošću želim učiniti nešto lijepo za našu sredinu. Sve što može da doprinese očuvanju prirode, spomenika i historije nije mi žao, ni truda, ni vremena, a ponekad ni novca. Pokušavam stalno da utičem na komšije u Tarčinu svojim primjerom, da shvate da ne moramo raditi samo ono što nam donosi dobit i da ne treba čekati da neko drugo nešto uradi, nego da mi krenemo, pa korak po korak, kaže gospođa Hanjalić.
Sagovornica Snage lokalnog ističe da je odvoz smeća u Opštini Hadžići regulisan, ali da postoji problem sa nerazvijenom svijesti građana i građanki, čemu je dokaz prazan kontejner na koji je naišla kod nekropole stećaka i smeće koje je bilo razbacano po nekropoli. Stanovništvo nema razvijenu svijest o zaštiti životne sredine, ekologija i očuvanje prirode nije doprlo do mnogih, konstatuje sagovornica Snage lokalnog i dodaje da su obrazovanje, jačanje svijesti mladih o značaju zaštite životne sredine, upoznavanje prirodnih bogatstava, jačanje motivacije za provođenje vremena u prirodi, kao i kućni odgoj ključni faktori za promjene.
Mi na svakom koraku imamo mjesta koja treba pošumiti, očistiti, ali aktivizam nije dovoljno razvijen. Kroz obrazovanje i sekcije u školama se svijest mladih može poboljšati, stvoriti uslovi da mlad čovjek vidi kakvo je zadovoljstvo kada posadi drvo, očisti ulicu, uradi nešto lijepo. Tako možemo uticati, a možemo kroz odgoj od najranijeg djetinjstva učiti djecu da ne smiju bacati smeće gdje mu nije mjesto. Ne možemo samo kritikovati, trebamo djelovati i pokazati svojim primjerom. Ne treba se više pitati šta je država uradila za nas, nego šta smo mi za nju – to je pravi patriotizam. Potrebno je širenje pozitivnih priča da bismo imali bolju bazu za odgoj budućih generacija, ali i za promociju naše države, zaključuje svoj razgovor sa Snagom lokalnog Jasmina Hanjalić.
