BCSDN mišljenje: IPA III treba nastaviti podržavati promociju građanskog prostora u zemljama proširenja

EU podržava civilno društvo Zapadnog Balkana i Turske od 2008. godine putem Instrumenta za civilno društvo (CSF), u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN) već godinama je pratila razvijanje i promjene modaliteta finansijske podrške EU i napredak CSF-a ka boljem ispunjavanju potreba OCD-a u pretpristupnim zemljama, ali još uvijek imamo toliko toga za uraditi, a podrška EU civilnom društvu dodatno poboljšava njegovu djelotvornost na način da doprinosi otpornijem i jačem civilnom društvu. Civilno društvo u novom finansijskom okviru IPA III za period 2021. – 2027. ostaje jedan od prioriteta u okviru vladavine prava, osnovnih sloboda i demokratije. Važna novost u IPA III je da je civilno društvo također je tema koja se prožima kroz svih pet glavnih tema. Iznos finansiranja, prioriteti i modaliteti podrške OCD-ima u okviru IPA III tek treba utvrditi, budući da se IPA programi još uvijek finaliziraju.

U vremenima sve većih ograničenja djelovanja civilnog društva u zemljama proširenja, kao i u EU, te sve većim nedemokratskim i neliberalnim razmišljanjima – dodatno pogoršanim pandemijom COIVD-19 – bit će presudno da EU nastavi podržavati i omogućiti povoljno okruženje civilnom društvu, kao preduslov za postojanje jakog civilnog društva u zemljama proširenja. Ulaganje u građansko obrazovanje, infrastrukturu civilnog društva i zajedničke akcije također su ključne za postizanje ovog cilja. Mehanizmi za provedbu IPA-e trebali bi pružiti jasnu osnovu za odbranu građanskog prostora i za odgovor na njegove neposredne prijetnje.

EU bi trebala učinkovitije odgovoriti na slučajeve smanjenja građanskog prostora i demokratskog odstupanja u zemljama korisnicama IPA-e, te u tu svrhu uspostaviti usku saradnju s organizacijama koje redovito nadziru građanski prostor na državnoj razini i upozoravaju na ozbiljna kršenja ljudskih prava. U takvim slučajevima, umjesto smanjenja izdvajanja za zemlje putem IPA III, sredstva bi trebala biti preraspodijeljena OCD-ima, omogućavajući civilnom društvu da se suprotstavi nedemokratskim praksama. Radeći to, EU i dalje može poslati snažnu političku poruku i ‘kazniti’ neprihvatljivo vladino ponašanje, bez kažnjavanja cijelog društva. Nadalje, u situaciji – kako se čini – smanjenja transformativne moći EU, IPA III bi mogla predstavljati dugoročno ulaganje EU u zaštitu vladavine prava i dobrog upravljanja u zemljama proširenja.

Imajući ovo na umu, EK ne bi trebala razmatrati dodjeljivanje odgovornosti vladama za upravljanje fondovima EU za civilno društvo. Većini zemalja proširenja još uvijek nedostaju zdravi, neovisni i transparentni mehanizmi za raspodjelu javnih sredstava organizacijama civilnog društva i zloupotrijebili su ih za vršenje uticaja na civilno društvo. Stoga, prije nego što EU dodijeli upravljanje svojim sredstvima za OCD vladama, prvo bi trebala usloviti vlade da dosljedno upravljaju svojim sredstvima za civilno društvo, na jasan i transparentan način. Ovo bi trebali biti minimalni kriteriji za dokazivanje spremnosti za upravljanje fondovima EU za civilno društvo i istinska spremnost da se ti fondovi koriste kao ulaganje u cjelokupni društveni razvoj, a ne kao sredstvo za podrivanje i kontrolu civilnog društva.

Da bi doprinio jačoj finansijskoj održivosti civilnog društva u zemljama proširenja, novi IPA III program morao bi se pozabaviti nedostatkom alternativnih izvora finansiranja s jedne strane i nedostatkom filantropske kulture, nepovoljnim poreznim okvirom i odsustvom transparentnog javnog finansiranja na drugoj.

Nadovezujući se na pozitivna iskustva sa operativnim grantovima i dugoročnim okvirnim sporazumima o partnerstvu tokom IPA II, EU bi trebala dalje koristiti slične instrumente i težiti ka većoj osnovnoj i dugoročnoj podršci OCD-a, a ne kratkotrajnoj podršci projekata. Ovaj aspket će postati još važniji za Zapadni Balkan imajući u vidu štetne učinke krize COVID-19 na ionako slabu finansijsku održivost civilnog društva u regiji. Kako bi ublažili udar pandemije na održivost OCD-a, EU mora prilagoditi svoje mehanizme podrške fleksibilnijoj operativnoj podršci, osiguravajući održivost OCD i podržavajući njihove neposredne napore, potrebe za oporavkom i prioritete.

balkancsd.net