Grad iz kojega, kojim i kojemu se putuje

Putovanje do mora i tako iščekivanog odmora ne mora biti samo naporna vožnja i ne mora biti prolazno. I ne treba. Putovanje do mora Hercegovinom pruža beskrajne mogućnosti učiniti ga ugodnim, zabavnim, poučnim… putovanjem koje se pamti. 

Najčešća ruta kojom turisti iz Bosne, Slavonije, Vojvodine i nekih zemalja sjevernije od nas putuju prema Jadranskom moru, ruta je magistralnom cestom M-17 koja svojim južnim dijelom prati dolinu Neretve kroz Hercegovinu.

A kako ste stigli u Hercegovinu, dio Bosne i Hercegovine koji mnogi često, nepravedno i nepotrebno, zaboravljaju izgovoriti, osjetit ćete vrlo lako. Kada nakon tunela pod prijevojem Ivan, nestane autoceste, a osjetite višak svjetlosti i bistrinu na obzoru, već ste tu. U prvom mjestu na “spustu” k dolini Neretve, Bradini, nemojte propustiti oprobati šumsko voće koje djevojčice i dječaci prodaju po proširenjima kraj ceste. Slasnoga će voća nestati brzo, obično dok traje spuštanje krividavom cestom do prvog hercegovačkog grada na putu, do Konjica.


Konjic –  Grad iz kojega, kojim i kojemu se putuje
 

Konjic je grad iz kojega su potekli veliki Zuko Džumhur i Dino Kasalo. Grad iz kojega, kojim i kojemu se putuje. Po jednima, podsjeća na alpske gradiće. Po drugima, na slična mjesta diljem Balkana. Konjic je daleko više od toga. 

U samoj gradskoj jezgri dominira Stara ćuprija, kameni most iz 17. stoljeća. Oko nje možete odmoriti u brojnim barovima i restoranima i ohladiti se uz povjetarac uz Neretvu. U blizini su Franjevački samostan iz 14. stoljeća, džamije, pravoslavna i katolička crkva. U Starom dijelu grada je je Zavičajni muzej, Muzej drvorezbarstva i rodna kuća Zuke Džumhura.

Zulfikar Zuko Džumhur (Konjic, 1920. − Herceg Novi, 1989.) bosanskohercegovački putopisac, slikar i karikaturist.

Potječe iz stare ugledne ulemanske obitelji. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu gimnaziju u Sarajevu 1939. godine.

Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je. Kao karikaturist i ilustrator objavljivao je u “Ježu”, “Borbi”, “Vetrenjači”, “Politici”, “Oslobođenju”, reviji “Danas”, “NIN”-u. Objavio je više od 10.000 karikatura.

Napisao je scenarije za više kratkih filmova i tri igrana filma. Uradio je 35 scenografija za kazalište, a deset godina je radio kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje. 

Zajedno s Momom Kaporom je autor knjige “Zelena čoja Montenegra”, a sam je napisao Nekrolog jednoj čaršiji, Pisma iz Azije, Hodoljublja, Putovanja bijelom lađom, Pisma iz Afrike i Europe, Stogodišnje priče i Adkale

Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu.

U blizini grada, za manje od pola sata vožnje, naći ćete se brojne nekropole stećaka, Atomsku ratnu komanda JNA, izletište Boračko jezero i kanjon Neretve nadaleko poznat po nezaboravnim rafting turama. 

Ako Vam se ostaje duže u ovom hercegovačkom gradu i njegovoj okolici imate što raditi i vidjeti. Prenj, Visočica, Bjelašnica, Bitovinja sve odreda planinski gorostasi nude atraktivne vožnje biciklom, kvadovima, fantastične planinarske rute, vožnje kajakom i kanuom, rafting…

Za putnike spremne na off road Konjic nudi nezaboravni Lukomir, najviše i najljepše planinsko selo u Bosni i Hercegovini, beskrajne puteve krajolicima hercegovačkog gorja, čudesnu dolinu Tisovice na Prenju…        

Konjic je turizam prigrlio davno, pa u gradu i okolici smještaja ne nedostaje, a o bogatoj gastronomskoj ponudi ne treba ni zboriti. 

Dolina Tisovica na Prenju foto: visitkonjic


Kuda dalje?

Za one opremljenije prikladnim automobilima i željne avanture, vrijeme je i za prvo razmišljanje “kako dalje do mora”. Od Konjica do jadrana možete krenuti makadamskim putem s Boraka do Rujišta kod Mostara ili prema Istočnoj Hercegovini i Nevesinju. 

Za one koji se žele držati magistralne ceste M17, zanimljivosti se nastavljaju jer ona, od Konjica, prati Neretvu i Jablaničko jezero.


Jablaničko je jezero napravljeno sredinom prošlog stoljeća kako bi, tada moćna, hidroelektrana napajala strujom planiranu industriju. Vremenom je postalo izletište, nekada popularno, pa i tijesno, a danas sve manje posjećeno. Velike oscilacije vode ne dozvoljavaju smislenu gradnju na obali, ali ipak i danas se uz jezero mogu naći prelijepi restorani i odmorišta za predah od puta. 


Jablanica

Jablanica je znano mjesto. Nekima zbog Bitke za ranjenike, Nekima zbog prve velike hidroelektrane u bivšoj državi, a nekima …. pa po janjetini s ražnja. 

Ovaj put nećemo o janjetini. Rijetko ju komu još imamo predstavljati, jer rijetko je tko nije probao. I ne samo zato. Jablanica nudi mnogo više.

Ovaj mali hercegovački gradić smjestio se na terasama uz kanjon Neretve. Ugodno je mjesto za predah, objed i opskrbu na putu. Zaslijepljeni slasnim zalogajima mnogi propuštaju razmišljati o tomu što Jablanica još nudi. A nudi mnoge prirodne dragulje do kojih se stiže za manje od pola sata. Nudi park prirode Blidinje, nudi ugodno splavarenje Jablaničkim i avanturističko veslanje Grabovičkim jezerom.  

foto: visitjablanica

Za one “vozilima spremnije” u blizini Jablanice je dolina Jablaničke Bijele pod obroncima Prenja i nevjerojatna plaža na rijeci Divoj Grabovici tek nekoliko minuta udaljena od magistralne ceste. Iz doline Dive Grabovice polaze planinarske staze prema kraljici među planinama Hercegovine – Čvrsnici. Za one željne planinarenja, Jablanica je idealno polazište za uspon prema obližnjim vrhovima Prenja i Čvrsnice.       

Plaža na ušću Dive Grabovice, foto: visitjablanica

Bijele i Ljute

Posebnu igru toponimima ostavili su hercegovački preci. S planine Prenj teku tri pritoke Neretve istoga imena – Bijela. Konjička, Jablanička i Mostarska. Sve tri predstavljaju fantastičan krajolik planinskih rijeka. 

Osim toga, ponavljaju se i imena desnih pritoka Neretve iznad Konjica. Dindolska i Konjička Ljuta. 

Kuda dalje?

I dok je Jablanica mjesto skupljanja putnika ka moru koji pristižu magistralnom cestom M-17, i magistralnom cestom iz doline Vrbasa, u Jablanici se možete zapitati kuda dalje prema moru.

Od Jablanice možete krenuti put gorja prema vrletima Vrana i Čvrsnice i Parka prirode Blidinje ili nastaviti dalje niz Neretvu. Za one koji se odluče za vožnju planinama preko Blidinja vrijeme putovanja neće biti znatno duže, ali će zato sjećanja biti. Krajolici i mjesta na tom putu teško se zaboravljaju.  

Za one koji se žele držati magistralne ceste M17, zanimljivosti se nastavljaju jer ona od Jablanice prati Neretvu i ulazi u njen kanjon.

B.Š.

Izvor: manager.ba