Dinin aktivizam, energija leta i motivacije

 Konjic je bh. grad koji spaja Bosnu s Hercegovinom. Smatra se najstarijim gradom. U pisanim dokumentima se prvi put spominje 1382. godine. O tome kako je Konjic dobio ime, postoji legenda koja kaže: na mjestu sadašnjeg Boračkog jezera bilo je malo naselje u koje je jedne večeri došao starac preobučen u prosjaka. Kako je imao natprirodne sposobnosti znao je da će te noći to naselje biti potopljeno. Krenuo je od kuće do kuće i molio za hranu i toplo ognjište. Međutim, vlasnici kuća nisu pokazali razumijevanje i tjerali su ga sa svog praga. Samo jedna starica, čija kuća je bila jedna od najtrošnijih u naselju, pružila mu je utočište i sa njim podijelila posljednji komad hljeba. Starica se bavila trgovinom, a posao nije išao najbolje. Zahvalni starac joj je na odlasku rekao da se spremi i krene preko Boraka prema dolini u kojoj je sada smješten Konjic, jer će Borci biti potopljeni u ranim jutarnjim satima te da započne trgovinu tamo gdje njen konj sam stane. Ona je poslušala. U noć je krenula na svom iscrpljenom konju. Kada je konj stao, starica je povikala: “Ajde Konjice moj!”.

    Ovo nije samo priča o Konjicu, ovo je više od priče. Ovo je pokušaj da se u par redaka utisne sve ono što jedna legenda u sebi nosi, a to je osjećaj za drugog i filantropiju. Zato u ovu priču o Konjicu želim utkati i jednu fenomenalnu ženu, Evedinu – Dinu Alić,  koja je moja prva asocijacija kada mi neko spomene grad Konjic. Dinu sam upoznala na jednom aktivističkom događaju u Sarajevu. Odmah me pokušala nasmijati, nije joj dugo trebalo. O Dini sam slušala, jer Dina ima misiju da se pobrine za druge i da duge učini sretnim. Nedostaje vremena za priču o sebi i svom aktivizmu, jer Dina svoj život posvećuje drugima kako i sama legenda o Konjicu započinje. Tako je kada si istinski humanitarac i aktivista. Svi znaju Dinu i da je ne poznajete njezin vedar duh i pošalice kojim će vas nasmijati urezati će vam se u memoriju zauvijek. Ali Dina nije samo amaterska komičarka, Dina je aktivistkinja i borkinja za ljudska prava. Aktivizam smatra dijelom sebe i pečatom koji je obilježio(ava). Humanitarni rad ide “ruku pod ruku” s aktivizmom, pa je iz aktivizma Dina razvila svoj humanitarni pristup.

Moj aktivizam je u zagrljaju humanitarnog rada, pa je teško odvojiti jedno od drugog.  Za mene aktivizam je ljubav koju smatram najvrijednijim svojim resursom, a   koristim  je kao alat u  borbi za bolji i kvalitetniji život pojedinaca ili zajednice, navodi Dina.

 Onadjeluje na razne načine, pronalazi strategije za rad jer kako kaže, tamo gdje nisam mogla kroz sistem i institucije, ja sam uz pomoć podrške prijateljica i prijatelja djelovala  na terenu.

Udruženje žena “NERA” iz Konjica osnovano je u oktobru 2019. godine.  Dina zajedno s Nerama se trudi da  kreiraju dobro okruženje za lokalnu zajednicu, s posebnim fokusom na ekonomsko osnaživanje žena koje su uslijed različitih okolnosti ne konkurentne na tržištu rada. Nere su danas proširile svoj aspekt djelovanja na projekte brige o majkama s odraslom djecom s invaliditetom, rodno odgovorno budžetiranje, te informatičko opismenjavanje žena. Svakodnevno rade s ženama u poljoprivredi, pružajući  im stručno usavršavanje kao i direktnu pomoć kroz podjelu sjemena, sadnog materijala i plastenika. Oformile su sekciju pletilja, te ih povezali s kupcima. Redovno vode brigu o zanemarenoj tematici bh. društva, a to je edukacija žena o mentalnom zdravlju kroz tematske radionice sa psihologinjom i socioterpeutkinjom. Nere su dobile i posebnu zahvalnost grada Konjica za projekt organizacije vikenda za majke djece s invaliditetom gdje su one mogle da se odmore, relaksiraju i uživaju.

One moraju biti jake i zdrave da bi što duže mogle biti podrška i njegovateljice svojoj djeci. Oslanjajući se na realne potrebe ove kategorije žena i naša iskustva kroz dvogodišnji rad s njima pokrećemo inicijativu prema Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi u hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje tražimo godišnju plaćenu rehabilitaciju  s ciljem očuvanja zdravlja majki njegovateljica djece s visokim invaliditetom, zaključuje Dina.

Laganim koracima Nere osvajaju medijski prostor, čineći svoje aktivnosti vidljivim. Prošle godine prvi put su organizovali Međunarodni festival ženskog aktivizma i stvaralaštva “Planeta ŽeNERA” koji je povezao konjičanke i doprinjeo promjeni društvene stvarnosti.

Zauzimanjem medijskog prostora mnogo smo doprinijeli vidljivosti lokalne zajednice. Volimo svoj Konjic i uvijek smo ponosne kad imamo priliku da svoju lokalnu zajednicu promovišemo na najbolji mogući način, kao i  kad možemo  raditi na poboljšanju kvalitete života građanki i građana svog grada, ističe Dina.

Dina poručuje mladim aktivistkinjama da je aktivizam  energija koju kada jednom se probudi u sebi, teško ili gotovo nikako ne može da se ugasi. S druge strane aktivizam budi žar za kreiranje najboljih uspomena i priča.

Ne posustajte u borbi za promjene, jer vaši dnevnici trebaju ispisane stranice aktivističke borbe i podviga. Neka puno vaših stranica zabilježi promjene koje ste donijeli, imena ljudi čije živote ste oplemenili i malih pobjeda koje ste izvojevali, zaključuje Dina.

Promjene koje je  Dina donijela i vjerujemo da će još donositi, prepoznalo je Gradsko vijeće Konjic, koje je 16. juna ove godine, na dan Grada Konjica uručilo Dini Alić Zahvalnicu s zlatnim grbom za doprinos u razvoju zajednice i ženskog aktivizma u zajednici. I za kraj, ove priče, mogu samo samo skromno da zaključim da je Dina je ženska energija koja diže u let, motivira i regenerira, kako to rade prave heroine i lokalno-aktivističke humanitarke. Ona je za mene inspiracija koja motivira moj osobni aktivizam na najvišu razinu.

Vildana Džekman, mr. iur. dugogodišnja je aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ženska ljudska prava.  Magistrirala je međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu. Trenutno radi u njemačkoj organizaciji Help – Hilfe zur Selbsthilfe e.V. BH. Pisanje smatra dijelom lične, a i javne odgovornosti za mijenjanje društvene stvarnosti.

Email: vildana.dzekman@gmail.com

Related Posts

Svjetlostkomerc i Pomozi.ba u kampanji “Srcem za znanje i ništa manje”

Svjetlostkomerc i Udruženje Pomozi.ba, uz pomoć vjernih kupaca nastojat će osigurati pomoć za bolje i lakše obrazovanje djeci socijalno ugrožene kategorije u školskoj 2022/23 godini. Društveno odgovorna kampanja “Srcem za znanje i ništa manje” realizirat će se u periodu od 15.08. do 15.09.2022. godine. U navedenom periodu, građani će kupovinom u Knjižarama SVJETLOST i kupovinom brendova koje […]

Konkurs Balkan 2022: Sufinansiranje projekata međunarodnih organizacija, javnih subjekata i civilnog društva

Konkurs Balkan 2022: Sufinansiranje projekata međunarodnih organizacija, javnih subjekata i civilnog društva Maeci Komitet ministara odobrio je 15. juna „Odluku o odobrenju i produžetku međunarodnih misija 2022“, kojom se za zemlje Zapadnog Balkana izdvaja iznos od 1,5 milion eura za doprinos procesima stabilizacije u regionu i napretku procesa pristupanja EU. Shodno tome, iz ovih sredstava biće sufinansirane[…]