Bosanka i spisateljica predaje na jednom od najvećih univerziteta u Iranu

Amra Halilović je spisateljica, prevodilac i profesor perzijskog jezika na Al-Mustafa internacionalnom univerzitetu, jednom od najvećih univerziteta u Iranu. Rođena je u Sarajevu, studirala u Iranu i Beogradu, a već neko vrijeme živi i radi u Beogradu. U razgovoru za portal Akta.ba Amra je otkrila šta je to šta čini kulturnu scenu Irana tako bogatom, koliko je naš kulturni ambijent na Balkanu sličan istočnom i kako uopšte izgleda život u različitim kulturama.

“Po završetku srednje škole dobila sam ponudu da studiram u Iranu. Nakon razgovora sa roditeljima, odlučila sam da je najbolje da odem na studije u ovu privlačnu i po svemu jedinstvenu zemlju. Kasnije će se pokazati da nisam pogriješila u izboru. Iran je kolijevka civilizacije i vjerujem da je mnogima neostvareni san da ga posjete i upoznaju izbliza. Tako da sam i ja bila zahvalna na prilici koja mi se pružila”, rekla je Amra na početku našeg razgovora.

amra halilovic

PERZIJSKA POEZIJA

Perzijski jezik je jako milozvučan, iako djeluje da ga je veoma teško naučiti, Amra kaže da se redovnim trudom i posvećenošću postignu dragocjeni rezultati.

“Uvijek kažem da je neprocjenjivo govoriti više jezika; otvaraju se vidici i spoznaje, otvaraju se vrata i mogućnosti ka sasvim novim i neistraženim svjetovima. Ljubav prema perzijskom jeziku rodila se od prvog trenutka kada sam počela čitati i istraživati o velikim pjesnicima poput Hafiza Širazija, Sadija Širazija, Mevlane Dželaludina Rumija, Atara Nišapurija, Nezamija i mnogih drugih velikana perzijske klasične književnosti. Ja sam osim u klasičnu persijsku poeziju, zaljubljenik i u savremenu perzijsku poeziju o kojoj sam imala čast da pišem na Filološkom fakultetu u Beogradu u okviru mog master rada. Mogu da priznam da sam iz dana u dan sve više opijena duhovnošću koja prožima sve aspekte života Iranaca”, ispričala je ona.

Amra je postala i prvi evropski član nastavnog vijeća tog univerziteta za predavanje perzijskog jezika, a budući da univerzitet Al Mustafa ima potpuno razvijen sektor online predavanja i nastave mnogi njihovi studijski programi se istovremeno odvijaju i klasično i online, pa se i njena predavanja na tom univerzitetu, dok je u Beogradu, organizuju online.

“Nakon završenih studija učestvovala sam i na posebnom, dodatnom ciklusu za profesore perzijskog jezika koji sam uspješno završila i tako dobila zvaničnu licencu za profesora perzijskog jezika. Rad sa studentima me posebno oplemenjuje, sretna sam kada vidim da napreduju i da postižu zapažene rezultate. Podsjećaju me na mene i na dane kada sam i sama bila student i kada mi je djelovalo nemoguće da savladam ovaj nesvakidašnji jezik”, rekla je.

iran

Imala je priliku da živi u Sarajevu, Beogradu i Iranu, iako na prvi pogled potpuno različiti, Amra kaže da postoji i sličnost između ovih gradova.

“U različitostima sagledavam bogatstvo, jer jedino različite jedinke u nekom društvu dovode do prosperiteta. Naš kulturni ambijent na Balkanu je veoma sličan istočnom, tako da je kultura taj most koji povezuje sve druge različitosti. Svaki od navedenih gradova je meni posebno drag i mio, za svaki me vežu žive i razigrane uspomene. Sva tri grada u meni bude najljepše emocije i sjećanja i uvijek im se rado vraćam”, rekla je.

ŽIVOT U IRANU

Kako nam je ispričala Amra, nauka i umjetnost su prisutni u svakom segmentu života Iranaca.

“Ti ljudi su toliko žedni znanja i saznanja da uvijek tragaju i istražuju sve ono što okupira njihovu pažnju. To će potvrditi i svi oni koji su bar jednom kročili na ovo jedinstveno podneblje. Iranci su veoma ljubazni i gostoljubivi, posebno prema strancima. Mogu reći i da su veliki domoljubi, ponosno nose titulu kolijevke civilizacije”, rekla je, dodajući da to i nije čudno kada uzmemo u obzir činjenicu da govorimo o civilizaciji staroj nekoliko hiljada godina, u kojoj su građeni grandiozni univerziteti, bolnice, biblioteke, opservatorije, akademije i mnoge druge naučne, zdravstvene i istraživačke ustanove.

Kaže da to nipošto nije bila suhoparna nauka, već je ona gotovo uvijek bila isprepletena umjetnošću.

“Prekrasne građevine preostale iz prethodnih perioda historije ove drevne zemlje u Isfahanu, Tabrizu, Kašanu, Širazu, Kermanu, Hamedanu i mnogim drugim gradovima tu činjenicu savršeno dobro dokazuju. Dovoljno je da se čak i nekoliko minuta nađete na tim mjestima i da osjetite kako se pokraj njihovih zidina još uvijek čuju glasovi zaljubljenika u nauku, kulturu i umjetnost. To je zaista nešto što treba osjetiti i doživjeti. Kao što sami Iranci kažu: “Čuti, nikada nije isto što i vidjeti”, ispričala je.

iran

ROMAN PRVENAC

Krajem 2019. godine objavila je svoj roman prvenac “Na krilima feniksa” i ušla u srce mnogih čitaoca.

“Moj glavni cilj je bio introspekcija, odnosno poniranje u sebe samu. Riječi su ono što se prelilo iz čaše moje duše i što je trebalo biti preneseno na papir posredstvom ruku. Inspiraciju smatram vriskom iz dubine čovjekovog postojanja. Vriskom koji treba biti preveden na riječi. To sam i pokušala u ovom romanu, na jedan višeslojan, ali ipak jednostavan i svima razumljiv način”, pojasnila je Amra.

Dalal, glavni lik u romanu, suočava sa saznajnim, duhovnim i emotivnim izazovima, i svakim novim korakom koji napravi ona raste i gradi svoj karakter i ličnost.

“Mislim da je osnovna poruka romana ta da čovjek, koliko god pod pritiskom i teretom svakodnevnih nedaća i teškoća bio, treba uvijek da se kreće, poput rijeke; šta god da se desi i kakve god prepreke da joj se nađu na putu, ona uvijek pronađe način da nastavi svoj tok. Jednu od poruka romana čitaoci mogu pronaći i na posljednjim stranicama, u kojima se pominje odlomak iz Atarove knjige „Govor ptica“. Uvijek mi predstavlja posebno zadovoljstvo da čitam utiske čitalaca. Trudila sam se da svaka misao bude slobodna i da je svaki novi čitalac shvati i razumije kroz vlastita iskustva i saznanja”, rekla je.

amra halilovic

Promocija romana “Na krilima feniksa”, će biti održana i u Sarajevu, u prostorijama Bosanskog kulturnog centra (BKC) u petak, 17. februara s početkom u 19 časova.

Pored romana objavila je i zbirku poezije pod nazivom “Šest”, gdje se nalazi više od 40 njenih pjesama, a ljubav prema pisanju joj se javila u djetinjstvu.

“Moj otac veoma lijepo piše. Da je rođen u nekom drugom vremenu, i da rat nije prekinuo sve ono lijepo što nije trebalo biti prekinuto, vjerujem da bi bio vrsni pisac i pjesnik. Uvijek mi je bila zanimljiva njegova igra riječima. Gajila sam tu ljubav prema knjigama od malih nogu, ali prije nego što sam se osmjelila da napišem svoju knjigu, trudila sam se da pročitam što više drugih knjiga, poznatih i manje poznatih. Sazrijevala sam iz dana u dan, a tako je sazrijevalo i ono neizrečeno u meni. Vremenom je dobilo oblik i smisao i sada ga nazivam knjigom “Na krilima feniksa”, pojasnila je.

amra halilovic

Amra trenutno radi i na drugom romanu i na poetskoj zbirci.

“Osim što pišem svoju poeziju, bavim se i istraživanjem i prevođenjem savremene perzijske poezije. Nima Jušiđ, Sohrab Sepehri, Hušang Ebtehađ i mnogi drugi predstavnici savremene perzijske poezije su kod nas nepravedno zapostavljeni, a ja ne volim nepravdu”, poručila je.

Pored toga što je uspješna profesorica i spisateljica, majka je i troje djece, a podršku smatra jako bitno u svemu onom šta radi.

“Podrška porodice je i te kako bitna. Ja sebe smatram sretnom ženom jer sarađujem sa suprugom na porodičnom planu. Nadopunjujemo jedno drugo i trudimo se da oboje budemo postojani u životu naše dječice. Sve je onda mnogo lakše i ljepše uprkos svim izazovima, brzini i obavezama. U svakom braku ima uspona i padova, ali bitno je da se uvijek držimo za ruke i da se zajedničkim snagama suočimo sa svim što nas zadesi. Biti majka troje djece nije nimalo jednostavno, ali je prelijepo”, kaže Amra.

amra halilovic

Smatra da je roditeljstvo knjiga koja se iz dana u dan iznova piše.

“Uvijek se pojavi neki izazov o kojem niste ništa znali. Tako da je to stalni proces učenja o svojoj djeci, ali i o sebi. Ukoliko želite bezbrižniji i rasterećeniji život sarađujete sa Vašim supružnikom i sa djecom kada dovoljno odrastu da mogu podnijeti odgovornost. Svima će biti mnogo jednostavnije da se izbore sa obavezama. Izdvojite vrijeme za sebe: šetajte, idite u bioskop, vozite bicikl, idite na jogu, u teretanu, izađite sa suprugom, sa prijateljicama, ostanite sami kod kuće i ugodite sebi, napravite omiljenu kahvu, pročitajte knjigu koja odavno skuplja prašinu na polici, pogledajte neki omiljeni film, idite na bazen, na masažu, uradite nešto samo za sebe. Neće svijet stati ako na trenutak predahnete i napunite baterije. Sve će biti svježije i prijatnije kada se u sebi budete dobro osjećali”, poručila je.

Naš razgovor je završila citirajući stihove pjesme “Voda” Sohraba Sepehrija, a čitaocima ostavila slobodu da je svako shvati i pojmi na svoj način:

Ne mutimo vodu,

dole nizvodno kao da golub pije vodu.

Ili u dalekoj dolini, vila pere svoja krila.

Ili se u selu puni ćup.

Ne mutimo vodu!

Možda ova tekuća voda ide ispod bijele topole da bi saprala tugu s nečijeg srca.

Ruka siromaha je možda umočila suhi hljeb u vodu…

Razgovarala: Erna Salkić

Izvor: akta.ba