Aldin Krgo: Biram da ostajem u Stocu i borim se za bolji Stolac

U vremenu kada mnogi mladi napuštaju svoje rodne gradove u potrazi za boljim životom, Aldin Krgo iz Stoca je primjer predanosti svom zavičaju. Ovaj diplomirani trener, kondicioni stručnjak i osnivač sportske škole “Koraci”, odlučio je ostati u svom voljenom gradu uprkos izazovima koji ga prate godinama.

Rođen i odrastao u Stocu, Aldin je nakon završetka studija na Fakultetu za sport u Sarajevu, umjesto da potraži posao u velikom gradu s boljim plaćama i infrastrukturom, odlučio da se vrati u svoj Stolac i pomogne njegovom razvoju. Postao je trener mlađih kategorija u FK “Iskra” te kondicioni trener u Omladinskom ženskom klubu “Iskra”, čime je počeo graditi most između sporta i lokalne zajednice.

Svjestan važnosti pružanja prilika i podrške mladima, Aldin je osnovao univerzalnu školu sporta “Koraci”, kojom je promovirao važnost timske igre, discipline i vrijednosti koje sport donosi u živote djece.

No, Aldinov doprinos Stocu nije se zaustavio samo na polju sporta. On je jedan od osnivača i predsjednik udruženja “Koraci Mladosti”, koje se godinama aktivno bavilo društvenim angažmanom mladih kroz različite projekte.

„Udruženje je stipendiralo učenike i studente, organizirali smo manifestaciju „Stolačko ljeto“ sa koncertima, predstavama, promocijama knjiga. Članovi udruženja su učestvovali i u obnovi Mehmedbašića kuće. Nažalost, danas zbog odlaska velikog broja mladih iz Stoca, udruženje radi sa smanjenim kapacitetom,“ ne krije razočarenje Aldin. 

Promocija turističkih potencijala Stoca

Stolac je jedan od najljepših gradova u BiH, sa bogatom historijom i izuzetnim prirodnim ljepotama. Upravo na promociji tih ljepota, Aldin posljednjih godina najviše radi. Sve je počelo kroz angažman u projektu “Raskršće civilizacija”, koji je imao za cilj promovirati bogato naslijeđe Stoca i privući posjetioce, kako iz zemlje, tako i iz svijeta.

„Projekat Stolac X: Raskršće civilizacija počeo je u vrijeme pandemije korona virusa. Cilj je bio stvaranje nove kulturno-turističke rute koja će objediniti bogato kulturno naslijeđe stolačkog kraja. Mnogo domaćih turista je tih godina dolazilo u grad, pa su postavljene informativne table za lakši pristup znamenitostima Stoca, kao što su Stari grad Vidoški, Daorson, Sarin most, nekropolja Boljuni…., “ ističe Aldin.

Tada je formiran i Centar za interpretaciju kulturne baštine u kojem su djelovali mladi iz Stoca. Zahvaljujući Centru nastalo je pet filmova o ljepotama stolačkog kraja. Kada je projekat završen, radovi iz Centra su preseljeni u Mehmedbašića kuću i tamo su i danas dostupni posjetiocima.

Mehmedbašića kuća, Istup i smokvara

Kada je prije desetak godina u Stolac počelo stizati sve više turista, pojavio se problem – nedostatak smještaja. Grad je trebao konačište, a Aldin je priliku vidio u obnovi Mehmedbašića kuće – nacionalnog spomenika iz 19. stoljeća koji je, uprkos svojoj ljepoti, godinama bio zapušten i prazan.

„Slučajno sam došao do kuće 2016. godine. Bila je u vlasništvu Vakufske direkcije, u jako lošem stanju. Tadašnji članovi udruženja „Koraci mladosti“ i ja smo se okupili i za tri mjeseca obnovili kuću. Sve smo radili sami, poštujući pravila Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika. Kada je kuća otvorena u julu te godine, sjećam se da su nam prvi gosti bila dva para iz Francuske. Danas je kuća nezaobilazno mjesto boravka turista u Stocu,“ s ponosom ističe Aldin.

Kompleks konačišta sa 30 kreveta čine: kuća sa čardakom, mutvak ili ljetnja kuhinja, nova kuća, avlija sa avlijskim zidovima i velika bašta sa pogledom na panoramu Stoca i Starog grada Vidoškog. Boravak u kući je jedinstveno iskustvo koje ćete rijetko naći.

Aldin se trudi da svake godine turistima u Stocu i gostima u Mehmedbašića kući ponudi nešto novo. Prvo je u sklopu projekta Stolac X nastala turistička tura kroz gradsko jezgro koja traje dva sata. Turisti obilaze Stari grad Vidoški, Ćupriju,  Begovinu, Sarin most… Nakon toga, prošle godine turistima je ponuđena posjeta skrivenom blagu Stoca – vodopadu Istup i njegovim bazenima.

Skriveni dragulj Stoca

Vodopad Istup visok preko 200 metara, kreira rijeka Svilica, a završava se na Tabačkom guvnu. U podnožju vodopada nalaze se prirodni bazeni izuzetne ljepote. Riječ je o jednom od najljepših prirodnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini, a put do njega vodi pored nevjerovatnog helenskog grada Daorsona – hercegovačke Mikene. Interesantno je i da mnogi Stočani nikada nisu čuli za ovaj vodopad.

„Tura na Istup traje 5 – 6 sati. Polazimo od Mehmedbašića kuće, i nakon kraće vožnje automobilom slijedi 3,5 kilometra pješačenja. Nakon dolaska na lokaciju dio se prolazi kroz vodu. Krajnje odredište su bazeni u kojima plivamo, a u povratku se organizuje piknik na Bregavi. Ova tura je jako posjećena, pa se treba najaviti nekoliko dana ranije, ako želite iskusiti ove jedinstveno iskustvo“ preporučuje Aldin.

Od ove godine turisti u Stocu, odnosno gosti Mehmedbašića kuće, mogu praviti i degustirati tradicionalnu hercegovačku smokvaru.

„To iskustvo pravljenja smokvare je National Geografic proglasio jednim od pet najboljih na svijetu. Od objave članka u Nacionalnoj geografiji, porastao je interes za smokvarom u svim slastičarnama u Stocu, a sve je više i turista koji žele naučiti praviti smokvaru“, ne krije ponos Aldin.

Slovo Gorčina u spomen na Maka Dizdara

Aldin je već godinama uključen u još jedan važan projekat u Stocu – Festival kulture Slovo Gorčina. Ova tradicionlana manifestacija održana je i ovog jula, a kao i do sada, okupila je neke od najistaknutijih bh. umjetnika. Festival je počeo na nekropoli stećaka Radimlja, recitalom poezije Maka Dizdara u izvedbi Izudina Bajrovića, a nastavio se druženjem sa književnikom Abdulahom Sidranom, koncertima Bože Vreće i banjalučkog kompozitora Davida Mastikosa, kojeg su pratili izvođači Bartolomej Stanković, Snježana Pavićević i Andrea Fisher, te izložbama i promocijama knjiga. Dodijeljena je i posebna festivalska nagrada “Prije svitanja”. Festival je zatvorila kultna bh. predstava, nastala u produkciji Kamernog teatra 55, ”Mirna Bosna”.

Ideja festivala kulture ”Slovo Gorčina” potječe od Maka Dizdara, koji je još pred kraj života imao zamisao da u svoj rodni grad dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije.

Aldin kao da slijedi tu ideju, pa svima onima koji dolaze u Stolac želi pokazati sve ono najbolje što ovaj grad ima.

A kada ga pitate zašto je odlučio ostati, a ne otići kao mnogi drugi, njegov je odgovor jednostavan: „Ovo je grad iz kojeg je teško otići i za koji se vrijedi boriti“. 

Piše: Vedada Šećerbajtarević


Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Za sadržaj priče iskljucivo je odgovoran autor i “Mreža za izgradnju mira”. Stavovi izneseni u priči ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Americkih Država.