U zemljama gdje su uspostavljeni efikasni mehanizmi zaštite prijavitelja korupcije, popularno zvanih „zviždača“, oni značajno doprinose otkrivanju korupcije i daljim pravnim koracima u borbi protiv korupcije u svrhu zaštite društva i budžetskih sredstava. Termin „zviždač“ se povezuje sa zviždaljkom kojom sportske sudije tokom utakmice označavaju da je došlo do kršenja pravila igre, tj. zviždač je osoba koja uzbunjuju institucije i javnost da je došlo do kršenja zakona. U BiH, prema iskustvima zviždača ali i prema mišljenju stručnjaka, sistem i mehanizme zaštite treba još mnogo unaprijediti kako bi se osobe koje imaju sumnje na počinjenje koruptivnih radnji osjećale dovoljno sigurne i dovoljno zaštićene da to i prijave a čime bi se potaknuo veći broj građana da učestvuju i u prevenciji i u otkrivanju korupcije.
Ovakvo mišljenje i stav se odnosi i na zakonske okvire koji tretiraju problematiku korupcije ali i na jačanje kapaciteta pravosuđa za postupanje u predmetima za zaštitu zviždača, jer se radi o novoj oblasti. Naime, pored činjenice da se problematika borbe protiv korupcije i zaštita prijavitelja korupcije u BiH pravnim okvirom i zakonskim rješenjima tretira na nekoliko nivoa vlasti (državni, entitetski, Brčko distrikt BiH te na nivou kantona) prakse pokazuju da se ni uz najbolja zakonska rješenja, koja bi potencijalno propisala sve moguće situacije, bez adekvatnog odgovora i pristupa institucija koje postupaju po prijavama, učinci borbe protiv korupcije neće biti na zadovoljavajućem nivou. Prvenstveno se ovo odnosi na postupke, korake i okvire kojima se određuje na koji način će se štititi prijavitelji a zatim i na efikasnost sudova i koliko se sudske odluke i rješenja poštivaju od strane nadležnih institucija.
Na nivou BiH, donošenjem Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, u decembru 2013. uređen je status lica koja prijavljuju korupciju u institucijama i pravnim licima koja osnivaju institucije BiH, postupak prijavljivanja, obaveze institucija u vezi s prijavljivanjem korupcije, postupak zaštite lica koja prijavljuju korupciju te kao i propisuje sankcije za povrede odredbi ovog zakona. Uzbunjivač je prema ovom zakonu osoba zaposlena u institucijama BiH i pravnim licima koja osnivaju institucije BiH, koja zbog opravdane sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije u bilo kojoj instituciji BiH u dobroj vjeri podnese prijavu. Ovim se korakom vrši zaštićeno prijavljivanje što znači da uzbunjivač ne smije da trpi štetne radnje/mjere, odnosno pritiske ili negativne posljedice prijavljivanja. Lice koje u dobroj vjeri prijavi sumnju na korupciju ima pravo zaštite u vidu statusa uzbunjivača, bez obzira na to da li su štetne mjere nastupile ili se samo sumnja da bi se one mogle desiti. Ostvarenje statusa uzbunjivača ne dešava se automatski nego je potrebno da lice koje je podnijelo prijavu sumnje na korupciju Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) uputi zahtjev za dodjelu statusa uzbunjivača. Nažalost, Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH propisuje da samo zaposlenici državnih institucija mogu dobiti status uzbunjivača, dok su ostali građani izostavljeni.
Republika Srpska je 2017. g. usvajanjem Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju pravno obezbijedila zaštitu svim građanima koji se odluče da prijave korupciju. Razlika između državnog i republičkog zakona je u tome što prvi uzbunjivačima garantuje upravnu, a drugi i sudsku zaštitu. Prema ovom zakonu, a što se razlikuje od državnog, je da se prijava pravnog lica, npr. – nevladine organizacije, također tretira kao validna i to je iskorak u kreiranju okruženja koje potiče veći broj lica da učestvuju i u prevenciji i u otkrivanju korupcije. Ono što je također zanimljivo u ovom zakonu, je da lice koje prijavi sumnju ima pravo i na internu zaštitu koju pruža odgovorno lice i na eksternu zaštitu koju pružaju sudovi. Postupak interne zaštite pokreće lice koje trpi štetne posljedice podnošenjem zahtjeva odgovornom licu a postupak eksterne zaštite pokreće se tako da lice koje trpi štetne posljedice podnese tužbu nadležnom sudu. U postupku sudske zaštite prava lica koja prijavljuju korupciju mjesno je nadležan osnovni sud prema mjestu nastanka štetne posljedice ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužioca (lica koje je podnijelo tužbu sudu).
U Federaciji BiH je do sada samo utvrđen Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH iako je usvajanje ovog zakona navedeno na listi zakona koje je potrebno usvojiti kako bi BiH ispunila 14 prioriteta za približavanje Evropskoj uniji. Dakle, Federacija još uvijek nema zakona kojim bi se zaštitile osobe koje prijavljuju korupciju u institucijama ili kompanijama u većinskom vlasništvu entiteta. Vlade Federacije je još u augustu 2022. g., kada su usvojili Prijedog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije konstatovala da takvo stanje direktno pogoduje počiniocima korupcije. Ovo je bio drugi put u posljednjih deset godina da Vlada usvaja tekst zakona, ali prijedlog nikada nije do kraja usvojen u Parlamentu Federacije.
Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH vrši i poslove zaštite osoba koje prijavljuju korupciju sukladno Zakonu o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju (BH). Ured direktno postupa po zaprimljenim prijavama sumnje i indicija koruptivnog ponašanja jer se podnošenje prijave o sumnji na korupciju u Brčko Disktriktu, pored odgovornom licu u instituciji ili javnoj ustanovi gdje se sumnja na koruptivna djelovanja može podnijeti i direktno Uredu. U Brčko distriktu BiH, prijavu zbog sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije, informacije ili materijalne dokaze o postojanju korupcije nadležnom autoritetu i/ili Uredu može podnijeti svako lice zaposleno u organima javne uprave i institucijama, javnim preduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Distrikt, ali isto tako i pravno lice, poduzetnik te svako drugo punoljetno lice bez obzira na radno-pravni status. Svaki podnosilac prijave ima pravo zatražiti od Ureda status zaštićenog prijavitelja. Prvi korak ka ostvarenju zaštite kroz status zaštićenog prijavitelja korupcije u Brčko distriktu BiH je da upućivanje zahtjeva za dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije Uredu. Potpisan Zahtjev dostavlja se lično u zgradu ili putem pošte na adresu Ureda. Ured je tokom pet godina primjene Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije dodijelio status zviždača odnosno prijavitelja korupcije za četiri osobe i prema njima se primjenjuju mjere zaštite kako bi se spriječile zloupotrebe njihovog radno-pravnog satusa. Iz perspektive Ureda ovaj je zakon ocijenjen kao jedan od najboljih u ovoj oblasti u odnosu na slične entitetske zakone jer se potpunom primjenom njegovih odredbi u značajnoj mjeri mogu zaštiti prijavitelji korupcije u Distriktu.
U Kantonu Sarajevo Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo, koji se primjenjuje od januara 2023.g., terminom “prijavitelj korupcije” definiše svako fizičko lice koje prijavi korupciju u organu državne službe, javnom preduzeću, javnoj ustanovi, agenciji i drugom pravnom subjektu koji vrši javna ovlaštenja i čiji osnivač je Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo ili u kome ove instance učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala ,izuzev pravosudnih institucija (sudovi i tužilaštva). Zakonom se definiše da je prijava korupcije pismeno ili usmeno obavještenje sa informacijama iz kojih proizilazi sumnja da je izvršena korupcija. Prijava se može podnijeti putem protokola, putem pošte, putem elektronske pošte (e-mail) ili online sistema za prijavu korupcije na službenoj internet stranici institucije, putem kutije/sandučeta za prijavu ili usmeno izjaviti na zapisnik. Prijava se kao eksterna može uputiti i na adresu Ureda, lično ali i klasičnom ili e-poštom. Ured je dužan osigurati zaštitu ličnih podataka i identitet prijavitelja osim ako prijavitelj pristane na otkrivanje identiteta a u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka.
U prvih 100 dana primjene Zakona, Ured je zaprimio 189 prijava korupcije. Sukladno ovom zakonu svako lice ima pravo da prijavi bilo koji oblik korupcije u institucijama, organima službe i javnim ustanovama, pravnim licima čiji osnivač je Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo ili općina na teritoriji Kantona Sarajevo ili u kome ove instance učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala. Zaštita prijavitelja korupcije u Kantonu Sarajevo, u smislu da ne smiju trpiti posljedice zbog prijave korupcije je regulisana članom 43, a dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije propisano je kroz član 44. ovog zakona. Pored interne zaštite prijavitelja, koju po upućenom zahtjevu treba obezbijediti odgovorno lice institucije, prijavitelj ima pravo i na eksternu zaštitu. Postupak eksterne ili sudske zaštite pokreće prijavitelj koji trpi pritisak ili reperkusije zbog prijavljene sumnje podnošenjem tužbe nadležnom sudu, ili ako je nezadovoljan internom zaštitom, ili ako odgovorno lice institucije ne donese odluku u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za internom zaštitom. Prijavitelj može tražiti eksternu ili sudsku zaštitu i kada nije prethodno tražio internu zaštitu. U postupku sudske zaštite prava prijavitelja i prava drugih lica koja trpe štetnu radnju mjesno je nadležan općinski sud prema mjestu nastanka štetne radnje ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužitelja. Ukoliko prijavitelj usljed pretrpljene štete pokrene sudski postupak,
Ured će na njegov zahtjev obezbijediti potrebnu stručnu pomoć prilikom dokazivanja uzročno posljedične veze između podnošenja prijave o korupciji i nastale štete.
U praksi, pored spomenutih vidova zaštite, osoba koja traži status zaštićenog prijavitelja korupcije može se obratiti Uredu zahtjevom za dodjeljivanje statusa. Na osnovu zahtjeva i prijave koju je lice uputilo, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva Ured će dodijeliti status zaštićenog prijavitelja korupcije bez obzira da li su štetne mjere nastupile ili se samo sumnja da bi se one mogle desiti i prijavitelja obavijestiti o odluci za dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije. Na konferenciji održanoj 25. aprila 2023.g. povodom 100 dana primjene Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo (KS) iz Ureda je istaknuto da je pored pet osoba koje su ranije već dobile status zaštićenog prijavitelja korupcije, u proceduri bio i novi šesti zahtjev za dodjelu ovog statusa.
Iz ovog kratkog pregleda stanja vidljivo je kako je usvajanje sveobuhvatnog zakona jako važno, ali da je pravi test uvijek ono što slijedi nakon usvajanja u smislu njegove primjene. Status zaštićenog prijavitelja ne dodijeljuje se po automatizmu nego su prijavitelji obavezni ovaj vid zaštite tražiti od tijela nadležnog za provođenje ovih mjera sukladno zakonu na osnovu kojeg je prijava upućena. Primjer Kantona Sarajevo pokazuje da se proaktivnim pristupom u kreiranju zakonskog okruženja te fokusom na zaštitu prijavitelja korupcije može potaći mnogo veći broj osoba da budu „zviždači“ – glasovi savjesti i demokratije i nultom tolerancijom na koruptivne radnje, bez straha budu osnov otkrivanja i borbe protiv korupcije.
Ukoliko sumnjate na korupciju i/ili sukob interesa u nekoj javnoj instituciji u Kantonu Sarajevu obratite se Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo. Prijaviti sumnju možete putem formulara na web stranici Ureda ili u pisanoj formi neposredno na Protokol Kantona Sarajevo, te putem pošte ili elektronskim putem, na službeni email Ureda: prijavikorupciju@uk.ks.gov.ba .
Formular Zahtjeva za dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije dostupan je na službenoj stranici Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo a podnosi se Uredu.
#ZATVORenoZAKORUPCIJU
