Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u saradnji sa projektom „Unapređenje istraživanja tržišta rada“, koji finansira Evropska unija, kreirala je izvještaj u kojem je sadržana detaljna statistika o potrebama tržišta rada, te zastupljenosti žena na tržištu rada. Istraživanje je provedeno krajem 2020. i početkom 2021. godine, a obuhvatilo je anketiranje oko 2600 poslodavaca, od kojih je skoro 80 posto malih preduzeća na nivou čitave BiH. Istraživanje je realizovano u saradnji sa zavodima za zapošljavanje FBiH i RS, te Brčko distrikta.
Glavni zaključci istraživanja predstavljeni su danas na događaju održanom u Sarajevu na kojem je prisustvovala predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT.
Posmatrano na nivou ekonomije Bosne i Hercegovine, žene su činile 37% ukupnog broja novozaposlenih radnika. Ovakav rezultat može ukazivati na dva moguća zaključka: poslodavci češće zapošljavaju muškarce nego žene, ili žene nisu dovoljno aktivne na tržištu rada. U svakom slučaju, neophodno je odgovarajućim mjerama potaknuti veću participaciju žena na tržištu rada.
Najveći procent novozaposlenih žena je u prerađivačkog djelatnosti i trgovini (76,4% novih radnika u 2020. godini), a velika preduzeća su značajan faktor u zapošljavanju žena (55% svih novozaposlenih žena realizovan je u velikim preduzećima).
Uvidom u najčešća zanimanja u kojima se žene zapošljavaju, može se uočiti da su najčešća zanimanja žena: prodavač-trgovac, pomoćni radnik u proizvodnji, obućar, šivač, konobar i obućarski radnik – šivač gornjih dijelova obuće. Na ovih šest zanimanja odnosi se 51,1% ukupnog broja novozaposlenih žena u 2020. godini.
Zanimanja u kojima žene značajno dominiraju odnose se na: farmaceutski tehničar (95% svih novozaposlenih), šivač (94%), magistar farmacije (93%), obućarski radnik (93%), krojač (90%), dok zanimanja u kojima nema niti jedne zaposlene žene su: bravar, dostavljač, zavarivač – varilac, tesar, zidar, vozač autobusa, elektrotehničar, vozač putničkog automobila, armirač i građevinar za održavanje zgrada. Ovakvi rezultati ukazuju da se žene najčešće zapošljavaju u tzv. tradicionalna ženska zanimanja, te da je potrebno kroz obrazovni sistem promovisati rodno neutralna zanimanja.
Od ukupnog broja radnika kojima je u 2020. godini istekao ugovor o radu, žene čine 39,7%. Prerađivačka industrija i trgovina su dvije djelatnosti u kojima se nalazi najveći broj žena kojima je prestao ugovor o radu u 2020. godini (78,8%), dok se najveći procent prestanaka ugovora o radu realizovan je u velikim preduzećima (65%). Radi se o preduzećima u kojima se dešava najveći procent novih zapošljavanja.
Posmatrano po broju prestanaka ugovora o radu u specifičnim djelatnostima, najveći procent otpuštenih radnica je u djelatnosti umjetnosti, zabava i rekreacija, gdje žene čine 60,1% otpuštenih radnika iz djelatnosti, slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (56,8%) i trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (48,4%). U djelatnostima građevinarstvo (F) i prijevoz i skladištenje (H) žene čine izrazito mali procent otpuštenih. Takav procent je očekivan s obzirom da se radi o djelatnostima u kojima dominiraju tradicionalna muška zanimanja.
Zanimanja koja su u 2020. godini bila najviše pogođena prestankom ugovora među ženama su prodavač-trgovac, šivač, konobar, obućar i pomoćni radnik u proizvodnji. Ovih pet zanimanja čine 50,6% svih prestanaka ugovora o radu među ženama.
Žene su bile značajnije pogođene COVID-19 pandemijom koja je obilježila 2020. godinu. Rezultati ove studije ukazuju na potrebu da se odgovarajućim politikama i kroz obrazovni sistem promoviše jedan pristup i odnos prema ženama na tržištu rada.
Cjelokupan izvještaj je moguće pročitati ovdje.