Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji, 1. februara 2024. zajedno sa svojim posjetiteljima obilježiće 136 godina rada i postojanja.
“Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, pripremili smo i dodatni sadržaj za sve uzraste, a posebno nas raduje najava nove stalne postavke „Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine” na Odjeljenju za prirodne nauke”-navodi se u saopćenju Zemaljskog muzeja BiH.
Ulaz je besplatan za sve posjetitelje a program traje od 10 ujutro do 22 sata uvečer:
10:00–18:00h Prodaja muzejskih publikacija po sniženim cijenama
11:00–12:00h Sarajevska hagada
12:00–13:00h Promocija novog izdanja
Glasnik ZMBiH, Sveska Arheologija, broj 55
13:00–14:00h Radionica za djecu
Pišem ti bosančicom
16:30–17:30h Sarajevska hagada
17:00–18:00h Radionica za djecu
Potraga za blagom
17:00–18:00h Predavanje
Bosanska poravna pjesma
18:00h Otvorenje izložbe
„Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”
19:00h Otvorenje izložbe
„Ex-Situ – Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu i koegzistenciji vrsta”
20:00–21:00h Sarajevska Hagada
Festival svjetla Sarajevo neće biti dostupan taj dan-saopćeno je iz ZM BiH.
ZEMALJSKI MUZEJ BiH-KAKO JE NASTAO?
Prva ideja o njegovom osnivanju seže još u polovinu 19. stoljeća, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti. Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.
Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago. To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine. Takvo je stanje ubrzalo je ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.
Prostor u kojem je je Muzej bio prvobitno smješten – u tadašnjem centru grada – ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.
Ova ugledna institucija čuva tri miliona eksponata, od kojih je veliki dio izložen u stalnim izložbenim postavkama na tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.
Svih ovih godina Zemaljski muzej BiH razvijao se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u našoj zemlji, koju neki stručnjaci nazivaju rodnim listom, pa čak i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.
Kao što je poznato ZM je jedna od 7 institucija kulture od značaja za BiH, koja je u situaciji dugogodišnje agonije neriješenog pravnog i finansijskog statusa.
Ipak, ohrabruju najave iz Ministarstva kulture i sporta KS, prema kojima će se uskoro riješiti ovaj problem, i to donošenjem Zakona o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač BiH. Nakon svih potrebnih procedura (unutar Skupštine KS) zakon bi trebao dočekati svjetlo dana početkom marta ove godine, a “ono što je najvažnije jest član 4, da je u pitanju sufinansiranje institucija, da je tu precizirano da će se sufinansirati plaće, topli obrok, regres i druge naknade”- kazao je medijima resorni ministar Kenan Magoda.
Rješavanje dugogodišnjih finansijskih problema za Zemaljski muzej BiH značit će veliki korak naprijed i, naravno, zeleno svjetlo za važne naučno-obrazovne projekte.
U rekapitualciji rada tokom prethodne godine i najavi aktivnosti za 2024. godinu, dr. Mirsad Sijarić-direktor Zemaljskog muzej BiH, na press konferenciji 15. decembra 2023., novinarima je otkrio još jedan zanimljiv projekt, kako je rekao-komplmentaran sa novom stalnom postavkom „Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”.
“U pitanju je projekat konzervacije, odnosno zaštite bosanskog autohtonog tritona koji je vjerovatno stoljećima živio u Prokoškom jezeru pa je izmišljeno poribljavanje i autohtona vrsta za koju se zna barem 100 i nešto godina gotovo potpuno istrebljena, uništena. Zahvaljujući angažmanu naših kustosa sa Odjeljenja za prirodne nauke uhvaćeni su zadnji primjerci, doneseni u muzej i oni sada žive svoj život i razmnožavaju se”, rekao je Sijarić.
Dodao je da se nadaju da će ih imati u dovoljnom broju da ih jednog dana vrate u prirodno stanište, naravno ako nadležni organi riješe pitanje Prokoškog jezera.
“U slučaju da oni ne nađu rješenje za Prokoško jezero mi ćemo napraviti jezero, južno, dva jezerca mala na južnoj strani botaničkog vrta koji je naš sljedeći projekat”, rekao je Sijarić.
Izvor: federalna.ba
