Zašto je sistemski pristup razvoju dobročinstva uopšte važan za bosanskohercegovačko društvo pokazuju sljedeći brojevi:
- Između 16.9 i 18.6 % stanovništva u Bosni i Hercegovini živi ispod linije siromaštva
- Između 15.000 i 20 000 ljudi dnevno koristi obroke iz javnih kuhinja
- U Bosni i Hercegovini se na godišnjem nivou uništi oko 500 tona prehrambenih proizvoda, jer im je istekao rok upotrebe
Sarajevo | 18.05.2021. godine – Predstavnice i predstavnici kompanija, javnih institucija i organizacija građanskog društva su na Prvoj filantropskoj konferenciji održanoj online diskutovali o problemima u pravnom i institucionalnom okviru za dobročinstvo.
Konferencija je počela panel diskusijom na kojoj su učestvovali njegova ekselencija gospodin Eric Nelson, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, gospodin Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Muharem Mašinović, pomoćnik direktora Sektora za poreze Uprave za indirektno oporezivanje i Elvir Karalić, osnivač i predsjednik Udruženja Pomozi.ba.
Tokom diskusije koju je vodio Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik, naglašena je važnost uspostave sistemskih rješenja koja će pomoći kompanijama da istinski poklanjaju svoje resurse i vrijeme. Preuzimanje dobrih evropskih praksi je spomenuto kao važan metod kojim će se kreirati povoljniji uslovi za povećanje filantropskih davanja.
Nadovezujući se na dobre prakse, njegova ekselencija gospodin Eric Nelson, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini je istakao:
“Sva pomoć iz Sjedinjenih Američkih Država ima za cilj da pomogne Bosni i Hercegovini da bude samodostatna, na putu napretka prema stabilnosti gdje rješenje problema ne zahtijeva stranu pomoć, gdje su rješenja održiva upravo zbog lokalnih akcija.” Kao interesantan podatak je naveo da su američki građani u 2019. godini u svrhe dobročinstva darovali 450 miliona dolara.
U daljoj diskusiji je podvučeno da u Bosni i Hercegovini postoji duga tradicija dobročinstva, da su Bosanci i Hercegovci bez obzira na nacionalnost i vjeru u duši dobri, što potvrđuju i podaci iz 2020. godine kada je došlo do snažnog izražaja solidarnosti tokom pandemije uzrokovane virusom COVID-19. Zabilježen je trend povećanja davanja, u konačnom iznosu od čak 42.2 miliona KM.
Muharem Mašinović, pomoćnik direktora Sektora za poreze Uprave za indirektno oporezivanje, pojasnio je jako dobar primjer institucionalne podrške dobročinstvu:
“Uprava za indirektno oporezivanje je predložila Prijedlog odluke o oslobađanju PDV-a za donacije vezane za COVID-19. U provođenju te odluke uočena je jako dobra pojava koju treba pohvaliti, odnosno jako dobra volja građana i privrednih subjekata da pomognu.”
Dobročinstvo je jedan od lijekova za one koji daju, što Udruženje Pomozi.ba ističe u svom sloganu “Imamo samo ono što damo”. Elvir Karalić, osnivač i predsjednik Udruženja Pomozi.ba je u svom izlaganju pojasnio da oni u svom djelovanju imaju projekte sa kratkoročnim i dugoročnim efektima. Kroz projekat “Obrok za sve” pomažu preko 1000 osoba na dnevnom nivou, dok kroz druge vrše radno osposobljavanje, kako je Karalić zaključio:
“Učimo ljude da pecaju, ne dajemo im ribu!” Za društvo su posebno važne njihove akcije za liječenje osoba koje im se obrate za pomoć. Sve projekte uspješno realizuju zahvaljujući povjerenju koje su zaslužili tokom godina rada.
Također, naglašena je važnost osnivanja Filantropskog foruma koji će biti tijelo koje će formulisati probleme i predlagati njihova rješenja. Na ovu temu je posebno važan osvrt dao Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine:
“Sistem je nešto što će nam omogućiti dugoročne efekte. S obzirom da smo na evropskom putu, u obavezi da preuzimamo evropske propise, najlakši način jeste da primijenimo evropsku praksu. Osnivanje Filantropskog foruma je jako dobra inicijativa jer će vladama, ministarstvima i Vijeću ministara predočiti šta je to neophodno da bi organizacije koje se bave filantropijom mogle da funkcioniraju.”
Konferencija je zaključena prezentacijom “Analize zakona i percepcija vezanih za filantropiju” koju su udruženo proveli Catalyst Balkans fondacija, Trag fondacija i Zajednička advokatska kancelarija Mirna Milanović-Lalić, Jasmina Suljović i Belma Dervišević, čije su predstavnice Aleksandra Vesić, viša savjetnica i suosnivačica Catalyst Balkans fondacije, Svetlana Radosavljević, savjetnica programa javnih politika u Trag fondaciji i advokatica Jasmina Suljović iz Zajedničke advokatske kancelarije, dale osvrt na ključne probleme prepoznate u oblasti dobročinstva, kao i preporuke šta je potrebno promijeniti.
Zaključak konferencije jeste da će svi akteri zajedničkim snagama u kapacitetima koje imaju krenuti u rješavanje odabranih problema i zagovarati za usvajanje i primjenu zakonskih promjena koje će omogućiti više davanja za opšte dobro.
Program „Pravni okvir za filantropiju“ provodi Fondacija Mozaik zajedno sa partnerskim organizacijama (Hastor fondacija, Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Trag fondacija i Catalyst Balkans) uz finansijsku podršku USAID-a.
