Komunikacija se odvija neposredno, nepovratno i svakodnevno, a ukoliko nije usmjerena prema željenim ciljevima može uzrokovati komunikacijske probleme, koji se poslije reflektiraju na kompletno poslovanje organizacije, bilo da je riječ o neprofitnom ili profitnom sektoru. Komunikacijska strategija olakšava svim zaposlenicima, korisnicima i menadžmentu strukturirano komuniciranje. Iako je komunikacija nepovratna, ne znači da se izgovorena riječ ne može popraviti, a upravo to je jedan od zadataka komunikacijske strategije.
U vrijeme prezasićenosti vijestima i informacijama ključno pitanje koje se postavlja je kako istaći svoju organizaciju, odnosno kako učiniti da upravo naša poruka bude vidljiva. Stoljeće u kojem živimo naziva se i stoljećem medija, jer nikada do sada u historiji civilizacija nije postojalo ovoliko medija. Kada tome dodamo i društvene mreže kao prioritetno pitanje u radu svake organizacije postavlja se pitanje komunikacije, kako interne tako i eksterne.
Komunikacijski ciljevi odraz su strateških ciljeva organizacije, odnosno programa i operativnih ciljeva. To znači da komunikacija ne može biti izolovani segment poslovanja organizacije, nego mora biti sadržana u svim njenim segmentima. Neophodno je ustanoviti komunikacijske ciljeve, ali jednako je važno odrediti i ciljane publike i u skladu s tim odabrati najkvalitetnije kanale komunikacije. Dakle, pored interne i eksterne komunikacije, one imaju svoje podjele koje utječu na rad organizacije u smislu odlučivanja, prezentiranja rada ili dogovaranja planova za budućnost.
Komunikacijska strategija uglavnom se donosi na period od 5 godina.
Ovaj vodič razvijen je uz podršku USAID-ovog programa Snaga lokalnog, a razvio ga je Institut za razvoj mladih KULT.
Vodič se nalazi u prilogu:
