VIDEO I Što kažu pripadnici novih generacija o preuzimanju obiteljskih tvrtki

Postoji rasprostranjen mit da obiteljska poduzeća obično padaju na trećoj generaciji, a izgleda da ima i određeno empirijsko uporište. U našem podcastu “Imam ideju” povremeno istražujemo temu “Obiteljske tvrtke i nasljednici”…

Postoji rasprostranjen mit da obiteljska poduzeća obično padaju na trećoj generaciji, a izgleda da ima i određeno empirijsko uporište. Ipak, je li ovaj mit zaista istinit i trebate li se bojati za poslovno nasljeđe koje ostavljate djeci i unucima? Treća generacija obiteljskih poduzeća mogla bi sa sobom nositi neke neočekivane zaokrete. Često se misli kako su obiteljska poduzeća mnogo krhkija od drugih vrsta biznisa. Ovo se mišljenje nerijetko pojavljuje i u znanstvenoj literaturi koja se bavi ovakvom vrstom poduzeća, a spominje se i “pravilo treće generacije” prema kojem većina poduzeća ne preživi rukovodstvo treće generacije obitelji. No, izgleda da ova percepcija ipak ne diktira stvarne životne cikluse obiteljskih poduzeća. Istraživanja su pokazala da obiteljski biznisi mogu biti mnogo dugovječniji nego ostale kompanije.

Otkud “pravilo tri generacije”?

Ustvari, oni se redovito nalaze na listama najdugovječnijih kompanija na svijetu, a u dobroj su poziciji da ostanu relevantni i izrazito kompetitivni kroz cijelo 21. stoljeće, piše Harvard Business Review. Otkud onda “pravilo tri generacije” i zbog čega je toliko popularno? Izgleda da se ovaj mit temelji na studiji iz 1980. godine, koja je nekako postala izrazito citirana. Istraživači su na određenom uzorku kompanija proučavali koje od njih još uvijek posluju unutar vremenskog perioda njihovog proučavanja. Grupirali su kompanije u blokove od 30 godina koji su ugrubo predstavljali generacije. Samo se jedna trećina generacija u studiji uspjela održati do druge generacije, a 13% do treće. Međutim, nekoliko je problema s ovim zaključcima, a o tome PROČITAJTE OVDJE.

Što kažu nasljednici iz našeg okruženja?

U našem podcastu “Imam ideju” u nekoliko emisija itraživali smo na koji način su nasljednici preuzeli obitelsji biznis, koliko su uspješni i jesu i unaprijedili ono što su roditelji započeli. Kao uspješnje menadžere i poduzetnike u obiteljskom biznisu možemo izdvojiti tri mlade dame koje se uspješno nose sa svim izazovima koji se mogu ispriječiti pred novom generacijom u obiteljskoj tvrtki. Mlada menadžerica i poduzetnica Matea Franjić, izvršna direktorica tvrtke Kristal d.o.o. iz Viteza, gošća našeg podcasta, jedna je od onih koje bilježe izvrsne rezultate. “Ja sam najstarije od nas troje djece u jednoj poduzetničkoj obitelji. Završila sam u Zagrebu fakultet ekonomije i menadžmenta, jako me zanima psihologija i čitava sfera koja povezuje ljude i ekonomiju, a počela sam raditi u obiteljskoj firmi pije nekih 8-9 godina i tako sam korak po korak gradila taj put do sadašnje pozicije”, kaže naša sugovornica, brižljivo birajući riječi. 

Obiteljska tvrtka Mlini d.o.o. iz Čapljine pod brižnim je okom izvršne direktorice Nikoline Krešić, koju smo također ugostili u podcastu “Imam ideju”. Gotovo da nema osobe u Mostaru i Čapljini koja nije kušala pekarske proizvode tvrtke Mlini, koja trenutačno zapošljava 80-tak djelatnika. Skupa sa sestrom i bratom gospođa Krešić naslijedila je obiteljski posao kojeg je pokrenuo njihov pokojni otac i s uspjehom se nosi sa zahtjevima tržišta koje je probirljivo i na kojem je velika konkurencija. “Slušamo zahtjeve tržišta i tu smo jako fleksibilni”, kaže Nikolina.

Katarinu Kafadar, direktoricu tvrtke Ovnak d.o.o. iz Viteza, također smo imali za gošću u podcastu. Magistrica ekonomije i prava obiteljskoj kompaniji se pridružila 2016. godine, a od 2020. skupa s bratom Valentinom vodi ovo poznato poduzeće koje u svome portfelju sadrži nekoliko različitih branši. “Sami počeci naše obiteljske tvrtke sežu još u 1991. godinu kada je moj otac, skupa sa svojom braćom i pokojnim djedom, pokrenuo firmu koju je nazvao Ovnak, po rodnom mjestu obitelji. Započeli su na nagovor prijatelja, tada se trgovalo građevinskim materijalom, a radilo se i u uslužnim djelatnostima. A, koncept kakvog danas poznajemo započinje možda negdje 1994. godine kad se u Vitezu otvara trgovina mješovite robe”, kaže naša gošća. Razgovarali smo, dakako, i o tome kako nove generacije, odnosno nasljednici preuzimaju obiteljski posao, tj. koje ih zamke i izazovi čekaju na putu do uspjeha. Zanimljivo je poslušati upravo taj segment podcasta, posebice za mlade ljude koje u budućnosti nešto slično očekuje ili se eventualno namjeravaju baviti poduzetništvom nakon okončanja školovanja.

Izvor: bljesak.info