Prva Konvencija o radu s mladima u Bosni i Hercegovini rezultirala je brojnim preporukama i zaključcima koji iskazuju stavove većine učesnika s ciljem da se svim akterima, posebno donosiocima odluka i javnosti pošalje poruka o važnosti rada s mladima, važnosti prepoznavanja svih aktera, te uključivanja BiH u aktuelne programe u regiji i Evropi.
Iako omladinski sektor BiH prati evropske programe, aktivnosti i Bonski proces, njegova provedba u BiH još nije adekvatno započela, a veliki dio evropskih programa za mlade u BiH primjenjuje se tek djelomično. Događaj je okupio sve one koji žele da se njihov glas čuje, s ciljem aktualiziranja važnih pitanja vezanih za omladinski sektor i omogućavanja novih partnerstava, poznanstava i zajedničkih inicijativa.
U mjesecu septembru, održaće se i ‘follow up’ događaja, kako bismo se na jedan malo drugačiji način opet susreli sa učesnicima događaja, razgovarali o njihovim dosadašnjim postignućima, promjenama i primjeni korisnih savjeta koje su ponijeli sa ovog događaja, te pronašli dodatni prostor za podršku i unapređenje njihovog rada.
Razgovarajući o mogućim poboljšanjima kada je riječ o radu s mladima, učesnici podijeljeni u nekoliko grupa dali su preporuke i zaključke, na kojima će se raditi u periodu koji slijedi. Te preporuke i zaključke učesnici su posvetili široj zajednici (medijima, akademskoj zajednici, vjerskim zajednicama, istraživačima koji se bave pitanjima mladih i profitnom sektoru), institucijama vlasti i donosiocima odluka, omladinskom sektoru i mladima.
PREPORUKE ZA ŠIRU ZAJEDNICU
Kada je riječ o preporukama za medije, učesnici smatraju da je vrlo važno obratiti pažnju na sadržaj koji se šalje u javnost, te ključnu poruku koja se plasira kroz naslov. Cilj objavljenog članka trebao bi biti promocija pozitivnih priča korisnih za zajednicu, a ne samo da se članak otvori i zatvori ili eventualno pročita naslov i da se informacija zaboravi. Važno je razumjeti da ne prate svi mladi iste portale, te da sadržaj mnogih portala nije prilagođen mladima i ne plasira informacije koji ih interesiraju.
Učesnici su naveli i da je potrebno da se aktivnije uključi akademska zajednica u aktivnosti organizacija koje se bave mladima, jer samo zajedničkim koracima moguće je doći do konačnog cilja. Potrebno se prilagoditi savremenim metodama rada i uvesti inovativan pristup u rad akademska zajednice za mlade. Također, neophodno je promovirati aktivizam kroz odgojno obrazovni proces – formiranje sekcija, organiziranje dodatnih časova i sl. Na taj način, mladi će biti bolje shvaćeni od strane akademske zajednice. Profesori trebaju sudjelovati u neformalnom obrazovanju, da bi podržali mlade da budu aktivisti i pokretači promjena u društvu.
Kroz predmet vjeronauka, vjerska zajednica ima priliku promovirati omladinski aktivizam, altruizam i pozitivne strane multikulturalnosti. To je potrebno i iskoristiti, te mlade uputiti koliko je važno da budu aktivni članovi društva.
Istraživači koji se bave pitanjima mladih trebali bi metodologiju istraživanja prilagoditi, tako da uzorkovanje i prikupljanje podataka bude fokusirano na ciljne grupe. Dakle, pitati mlade šta misle o onome što istraživači žele i smatraju da treba biti istraženo, prije samog istraživanja. Potrebe mladih se mijenjaju, pa bi se trebala mijenjati i metodologija.
Kada je riječ o profitnom sektoru, učesnici smatraju da bi profitni sektor trebao raditi na usklađivanju potreba tržišta rada sa obrazovnim procesima, ali i na praktičnoj primjeni teoretskih znanja koja posjeduju mladi.
Uvažavanje mladih kao ravnopravnih članova društva u svim njegovim segmentima bio je konačni zaključak učesnika koji su razgovarali o preporukama za širu javnost.
PREPORUKE ZA INSTITUCIJE VLASTI I DONOSIOCE ODLUKA
Grupa učesnika razgovarala je i o institucijama vlasti i donosiocima odluka, pa je i ova diskusija izrodila nekoliko preporuka. Prvenstveno, potrebno je prepoznati mlade i pitanja mladih na svim nivoima i u svim dokumentima, a ne samo u strategijama prema mladima, jer mladi su nadležnost svih nas!
Ono o čemu se ne govori nažalost često a izuzetno je važno za mlade jeste vrednovanje njihovog volonterskog rada. Grupe smatraju da bi volonterski rad trebao biti vrednovan pri upisu u državne škole i fakultete, jer je to izuzetno važan dio života mladih ljudi, od koristi je za širu zajednicu, a uz to traži i određena odricanja u svrhu korisno provedenog slobodnog vremena.
Entitetske vlade i Vlada Brčko Distrikta trebaju izvršiti analizu implementacije i provedbe zakona i zakonskih rješenja, te jasno dati odgovor na pitanja koliko mladih ima prostore, budžet za mlade i ostale stavke iz Zakona o mladima. Provedba Zakona o mladima također je vrlo važna, kao i prikazivanje rezultata njegove implentacije. Kao što je važno pratiti implementaciju i rezultate implementacije Zakona o mladima, grupe navode da je važno raditi i pratiti implementaciju i Strategija prema mladima. U suprotnom, oba ova dokumenta ostaće samo na papiru, a to ne ide u korist ni mladima, ni zajednici.
Grupa smatra i da je neophodno: oformiti Komisiju za mlade na državnom nivou, zakonom definirati poziciju službenika za mlade, njihove nadležnosti i funkcije, povećati budžetska izdvajanja za mlade na svim nivoima, raditi na izmjenama pravilnika o izborima u komisije, naročito Komisije za mlade, te redovno i uz učešće aktera iz vlasti analizirati stanja i potrebe mladih.
Zaključak grupa koje su ragovarale o ovoj temi upravo jeste da je potrebno da institucije vlasti ne rade samo na usvajanju dokumenata već i na njihovoj stalnoj implementaciji i redovnom praćenju.
PREPORUKE ZA OMLADINSKI SEKTOR
Kao najvažniju preporuku, grupe su istakle ujedinjavanje omladinskog sektora, organizacija koje rade sa mladima, jer smatraju da može drugačije i konkretnije unutar omladinskog sektora a da zajedno mogu postići mnogo više.
Omladinski sektor ne treba i ne smije biti tih i ne odgovarati na probleme koji ga se tiču. Učesnici su se složili da često nedostaje razumijevanja šire zajednice, donatora i solidarnosti u situacijama kada je potrebna podrška. Omladinski sektor treba biti primjer proaktivnog djelovanja, ujedinjenosti i istrajnosti u razvoju i ostvarivanju ciljeva koji su važni mladima.
A kako se upoznavati, umrežavati i sarađivati?
Učesnici su iznijeli nekoliko vrlo korisnih prijedloga koji mogu biti značajni u budućem radu organizacija koje rade sa mladima i za mlade: napraviti kalendar aktivnosti organizacija na državnom nivou sa svim temama koje se tiču mladih, organizirati Meet-up omladinskog sektora u svrhu polugodišnje ili godišnje razmjena iskustva, uvesti ‘peer to peer’ edukacije koje nedostaju a kroz koje se, kako smatraju iz vlastitih iskustava, najbolje uči.
Kroz razgovor navedeno je i da bi omladinski sektor trebao biti malo otvoreniji prema mladima, jer se ponekad desi da je otvoren samo u skladu sa kapacitetima ili sa donatorskom podrškom, te da je potrebno uspostaviti bolju i kontinuiranu saradnju sa akademskom zajednicom, zagovarati za omladinske politike, ali i temeljiti rad omladinskog sektora na stvarnim problemima – dakle, provoditi redovna istraživanja i ispitivanja o pitanjima mladih i potrebama.
Više puta u toku ovog događaja, mladi su naveli da je potrebno definirati ko su omladinski radnici i šta su im nadležnosti, te ko se bavi njihovim kapacitetima, funkcijama i odgovornostima. Dio odgovora na ova pitanja učesnici su dobili i kroz ranije sesije u sklopu događaja, a svi tekstovi u kojima se nalaze informacije o razgovorima i disksijama sa događaja dostupni su na: mladi.org
Krajnji zaključak o ovoj temi glasi: Nismo neprijatelji, partneri smo – moramo osnažiti partnerstva među organizacijama koje rade sa mladima. Idemo tamo gdje su mladi – društvene mreže, ulice, tu smo zajedno!
PORUKE MLADIMA
Poruke koje su učesnici događaja uputili mladima su:
- Upoznajte se sa vašim pravima i obavezama u kontekstu Zakona o mladima!
- Budite proaktivni građani i građanke u vašim zajednicama.
- Postavite svoje granice, ali poštujte i tuđe granice.
- Budite mladi i odgovorni.
- Pratite svoje snove.
- Budite domišljati i istrajni, vratite duh aktivizma u omladinski sektor.
- Nevladin sektor prostor za certificiranje i kratkotrajne koristi. On pruža prilike za sadašnjost i budućnost!
- Ne osuđujte one koji ne pronalaze egzistenciju u aktivizmu ili u omladinskom sektoru, pokušajte im približiti prednosti.
- Aktivizam nije samo uživanje u događajima. Aktivizam je podići glas u pravo vrijeme i na pravom mjestu.
- Krenite od sebe – pokrenite akciju, a malo manje odgovarajte na nju.
Prvu konvenciju o mladima u Bosni i Hercegovini organizirao je Institut za razvoj mladih KULT uz podršku Ambasade Švedske u BiH. Ekskluzivni radijski partner je RSG.
Izvor: mladi.org
