Piše: Mladen Lakić
Nakon nedavno održanog devetog festivala “Dani tikve”, Roksanda Mičić, predsjednica i osnivačica udruženja „Probudi se“ iz Istočnog Sarajeva kaže da je sugrađani/ke najčešće prepoznaju upravo kroz ovu manifestaciju.
Tikva, kao jedna od najzdravijih biljnih kultura koja odlično uspjeva na našim prostorima na određen način je postala je i zaštitini znak udruženja osnovanog 2014. godine upravo kroz Festival koji se ove godine održao 8.i 9. oktobra u Istočnom Sarajevu.
“Probudi se, nešto se dešava, nemoj reći da to nisi znao, i tvoja se sudbina rešava, moglo bi ti jednom biti žao” citat je Duška Trifunovića i upravo ovim stihom Mičić objašnjava zašto je pokrenula udruženje imena “Probudi se”.
“Očito je da uspostavljeni sistem ima mnogo mana i da je došlo do potpune apatije i čak beznađa naroda. Sistem je ostvario potpuni odbrambeni mehanizam i utisak je da se ne može mijenjati. U stvarnosti vidimo da se može mijenjati i poboljšavati na mikro-planu, tj. u svojoj porodici i svojoj zajednici. A to se može postići samo na način da se svaki pojedinac mora probuditi i doprinijeti svojoj zajednici kroz inicijative i aktivnosti u zajednici, te izražavanje svog mišljenja i traženje svojih prava, a najbolji način za postizanje rezultata u tome je kroz udruženje građana,” kaže Mičić.
Osnovna ideja udruženja je promocija proizvodnje hrane i pića, poljoprivrede i preduzetništva, koja se najbolje ogleda u sloganu “kupuj domaće, jedi zdravo”.
Pod domaćim misli se na sve ono što se uzgaja u prigradskim naseljima Istočnog Sarajeva, na hranu koji svojim rukama proizvode uglavnom penzionerke i kako za sebe kažu, domaćice, koje čini većinu članstva ovog udruženja.
Upravo na manifestaciji “Dani tikve”, osim impozantnih primjeraka ove biljke, čija kilaža u našim krajevima prelazi i 80 kilograma, posjetitelji/ke mogu vidjeti šta sve te žene iz Istočnog Sarajeva mogu i znaju da stvore vlastitim rukama.
Nešto više od 40 izlagača/ica ove godine su predstavili svoje proizvode od voća, poput džemova, sokova, biljene kreme i meleme, med, različite rukovotvorine.
Cilj manifestacije je i uvezivanje sa sličnim udruženjima iz cijele Bosne i Hercegovine, te su, osim udruženja sarajevske regije, tu bili i gosti i gošće iz Prijedora, Bihaća, Banjaluke, Trebinja, Jablanice, itd.
Želja im je kako kažu, upoznati se jedni sa drugima ali i na jednom mjestu, kao što je ova Manifestacija, upoznati stanovništvo sa svime onim što rade. Nadaju se da će i vlasnici/ce lokalnih trgovina prepoznati njihov trud. O tome kako je sarađivati direktno sa lokalnim biznisima, Mičić kaže da deklarativne podrške ima, ali da konkretnije saradnje ipak nedostaje i na tome treba aktivnije raditi.
Jačanje vidljivosti žena iz ovih kategorija, njihovo uključivanje u društveni život ovog grada su, kako kaže Mičić, glavne ideje kojima se vodi.
“Mijenjati stvari oko sebe, po principu sa dna prema gore, da svako mijenja ono što može u svom okruženju, kako bi nam i društvo bilo bolje”, kaže Mičić na pitanje šta je njena motivacija u radu.
Prisjeća se da je 2013. godine grupa žena iz Vojkovića (prigradsko naselje Istočnog Sarajeva) učestvovala u akciji čišćenja ovog dijela grada, te nešto kasnije i u prodaji voćnih prerađevina u istom naselju.
To su, zapravo, bili prvi koraci onoga što će formalno postati udruženjem građana/ki Probudi se.
U tim danima, kako je Mičić rekla, o formalnom udruženju nije se razmišljalo, naprosto, cilj je bio učiniti naselje ljepšim, čistijim.
Sama prodaja voćnih prerađevina bila je prilika da se na jednom mjestu okupe sve one žene koje su na izvjestan način “nevidljive”: domaćice, penzionerke, sve one koje se staraju o svemu u svojim domaćinstvima ali sa jako malo prilika da o svom takvom radu govore drugima.
“Pojedinac može sam mnogo učiniti ali je jači i uspješniji kada se udruži sa drugima, lakše može djelovati i uticati na društvo. A svako djelovanje i uspjeh dovode do pozitivnih promjene u zajednici bez obzira koliki bili, 100% ili 1%, što je još uvijek više od nule tj. sve je bolje od situacije da se ne probudimo, ne djelujemo i ne borimo sa onim što nije dobro,” kaže Mičić, objašnjavajući koliko je važna ovakva vrsta udruživanja.
Bila je to prilika da sa drugima razmijene ideje, iskustva, savjete ali i da prodajom svojih radova ostvare i neke zarade.
Odlazak u penziju mnogima je emotivan događaj poslije kojeg slijedi svojevrsni šok i proces prilagođavanja na novi, posve znatno drugačiji tempo života.
Biti bez zaposlenja, penzionisati se, mnogim ženama u našem društvu nerijetko znači i ostajati bez različitih društvenih dešavanja.
Članstvom u udruženju “Probudi se”, bude se uspavani talenti, nalazi se vrijeme za sve hobije koji su ostajali za neko “sutra”.
Kroz nekoliko sekcija u ovom udruženju, kao što su poljoprivreda, prerada voća i povrća, rukotvorine te humanitarni rad, značajan broj penzionerki odvažio se da napokon počne da slika, neke su po prvi put učile i naučile kako izraditi nakit.
Jela Stanišić Vitomir, prosvjetna radnica u penziji i članica udruženja “Probudi se” upravo je u penzionerskim danima odlučila da se posveti šivanju.
Hobi, za koji nije nalazila toliko vremena kao zaposlena, procvjetao je u ovim danima, te su njene, ručno šivene narodne nošnje Šumadije, završile na izložbi u Moskvi.
Sa idejom da se na jednom mjestu okupljaju žene Istočnog Sarajeva, posebno one koje su u penziji ili koje su radni vijek provele kao domaćice, bez formalno plaćenog rada, Mičić je pokrenula ovo Udruženje.
Kroz nedavno održano druženje u gradskom parku “Gavrilo Princip”, u devetom mjesecu 2022. godine, članice Udruženja predstavile su ono u čemu najviše uživaju: od kuvanja, domaćeg meda, rakija, likera, do rukotvorina, pletenih džempera, čarapa.
Heklanje, filcanje vune, vezenje, tkanje, sve su to, kako se često može čuti, zanati koji odumiru.
Članice Udruženja ipak, ne daju zaboravu ni takve vještine o kojima su sa ponosom pričale okupljenim sugrađanima/kama. Kako kažu, raduje ih što dosta mladih želi da sazna više o tim vještinama.
Kako je u izjavi za medije rekla Slavojka Marković, jedna od članica udruženja “Probudi se” heklanje, filacanje vune, pletenje, učila je još u djetinjstvu.
Neke nove hobije, kao što je dekupaž (izvorno decoupage), odnosno tehnika oslikavanja predmeta papirom, naučila je upravo u Udruženju.
“Radoznala sam, volim učiti novije stvari. Uglavnom, družimo se u Udruženju, radimo, mi članice rijetko kad radimo samo jedno, nego se oprobamo u više različitih stvari”, rekla je Marković za medije u Istočnom Sarajevu, 4.9.2022.
Ideja udruženja “Probudi se” je stvarati zajednicu koja će ekološkom, poljoprivrednom i turističkom ponudom obogatiti grad Istočno Sarajevo a pri tome uticati i na zapošljavanje, prvenstveno žena.
Manifestacija “Ljeto u Istočnom Novom Sarajevu”, Sabor u Vojkovićima, izložba ručnih radova u gradskom parku, druženje sa likovnim umjetnicama, Sajam zdrave hrane, domaćih proizvoda i rukotvorina, te izbor za najljepše dvorište, balkon i prostor zajednice etažnih vlasnika, samo su neke od skorašnjih aktivnosti na kojima su radile članice Udruženja.
Mičić kaže da je, po profesiji prosvjetna radnica, da je i roditelj te da je kroz te dvije uloge naučila da je prenošenje znanja i ideja i upućivanju na pravi put temelj opstanka novih generacija i od njihovih rezultata zavisi i naša budućnost.
U tome, veli, mora se biti ustrajan i dosljedan.
“Upravo sam ponosna što sam za ovih 9 godina uspjela u svemu tome i u mnogim aspektima pomogla podizanju svijesti u našoj zajednici, a najviše u oblasti ravnopravnosti polova, ekologiji, aktivizmu i dobročinstvu. Svojim osnivanjem i uspjesima smo pokazali da zaista „Ništa nije nemoguće, samo treba htjeti i raditi“ (što je i moto našeg udruženja), podstakli smo razmišljanja i aktivizam i osnovana su mnoga udruženja”, ne krije ponos Mičić kada priča o tome šta je joj najdraži rada.
“Takođe smo podigli svijest o važnosti poljoprivrede. Brojne druge ideje su bile podsticaj za neka druga udruženja, pa i organe lokalne vlasti, na djelovanje i ostvarenje tih ideja. Tu bih mogla ubrajati organizovanje raznih sajmova sa sadržajima koje smo mi prvi uveli, podjelu humanitarnih paketa, pravljenje kućica i štandova za prodaju, uličnu prodaju i slično,” dodaje ona.
Kroz sve ove manifestacije, žene koje su u najvećoj mjeri nevidljive široj zajednici grada, uspjele su izgraditi prepoznatljivost i dati svom gradu aktivnosti koje do tad, u ovom obliku, i nije bilo.
U maju ove godine, Istočno Sarajevo ugostilo je mini sajam rukotvorina, domaćih proizvoda i umjetnina pod nazivom “Zajedno smo jače” koji je organizovalo 20 udruženja iz cijele BiH.
“Mini sajam je završnica dva projekta. Prvo projekat na kojem smo radili, pod nazivom “Vrijednim rukama žena protiv siromaštva” pomogao je da se organizuje sedam kurseva iz vezenja, pletenja, filcanja, tkanja, šivenja, dekupaža i obrade folije, u kojima je učestvovalo 45 žena, a drugi projekat odnosi se na umrežavanje žena iz oba entiteta u BiH” objašnjava Mičić.
Kroz sve ove aktivnosti, Mičić i žene koje okuplja oko sebe, nastoje sebi učiniti vrijeme i život kvalitetnijim. Ono što je počela kao ideja poznanica iz naselja, preraslo je u formalno Udruženje, koje svakom aktivnošću poziva druge žene da slijede njihov primjer.
O tome na koji dio aktivnosti je najponosnija, Mičić kaže da je skoro pa nemoguće da izdvoji samo jedan primjer jer kako sama kaže, do svakog uspjeha, savladalo se dosta prepreka i poteškoća.
“Zato ću navesti tri stvari koje me čine srećnom i ponosnom: manifestacija Dani tikve koja se održava već deveti put, a naše udruženje je bilo pionir u organizaciji ovakvih događaja u našoj zajednici. Takođe smo svojom upornošću uspjeli povezati našu lokalnu zajednicu sa ostalim akterima za projekat IFAD-a u poljoprivredi što je rezultiralo dodjelom 11 plastenika i izgradili smo i uspjeli da održavamo teretanu na otvorenom i teren za odbojku na pijesku,” kaže ona.
U konačnici, Mičić ističe da ovo Udruženje nema formalnu saradnju sa institucijama Grada Istočno Sarajevo ali naglašava podršku koju je je Udruženje uspjelo dobiti.
“Sugrađani pozitivno reaguju na sve naše aktivnosti i podržavaju nas. Mediji takođe, a i organi vlasti. Nemamo formalnih oblika saradnje sa organima vlasti, ali se saradnja dobro odvija putem sastanak i razmjenom korespondencije. Najviše saradjujemo sa opštinom Istočna Ilidža koja nas najviše podržava, kako moralno, tako kroz finasije (projekti i pomoć u organizaciji manifestacije) i logističku podršku. Istu vrstu pomoći dobijamo od opštine Istočno Novo Sarajevo, a zbog načina administrativne organizacije, najmanju podršku, ali ne manje značajnu, dobijamo od Grada Istočno Sarajevo” zaključuje Mičić.
