Posljednjih godina, novije generacije poljoprivrednih proizvođača se obrazuju i završavaju agrarne fakultete i to više nije rijedak slučaj. Tako je i sa Stevom Bogdanović iz Gornje Slatine kod Šamca, koji je završio Poljoprivredni fakultet u Banjoj Luci, Odsjek ratarstvo i povrtarstvo, i već gazi ozbiljne godine iskustva kao agronom.
Nije imao sreću da naslijedi mnogo obradivog zemljišta i poljoprivredne mašine niti da mu u radu neko pomaže, on je svoj životni put i imetak stekao polako, uporno i sam, u početku zasnivajući poljoprivrednu proizvodnju na manjoj površini, a kako je raslo njegovo iskustvo kao inženjera povećavala se i proizvodnja, a i finansije za dalje širenje i ulaganje, na čemu mu mnogi mogu sad zavidjeti. I ovo je potvrda da se upornost i trud uvijek na kraju isplate.
Vrhunski prinosi
Obrađuje oko 120 ha zemljišta, nešto od toga je i njegovo privatno vlasništvo, a dio je pod zakupom. Najviše poljoprivrednih površina je pod kukuruzom čija sjetva je u toku i polako se privodi kraju.
“Uglavnom biram hibride kukuruza iz niže FAO grupe zrenja do 400, renomiranih sjemenskih kuća, kako bih izbjegao sušni period u ljetnim mjesecima i ove godine ga planiram posijati na oko 600 duluma”, govori Stevo za Agroklub.
Ovaj vrijedni domaćin ne zaobilazi niti preskače ni jednu agrotehničku mjeru tako da uglavnom ima, kada to godine i vremenski uslovi dozvole, vrhunske prinose, a njegove parcele Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske bira za ogledne površine.
Što se tiče strnih žita, trenutno je 150 duluma pod pšenicom i kako navodi u dobroj je kondiciji dobro izgleda, nema bolesti jer vrijeme je bilo suvo bez padavina koje su isključivi pokretač oboljenja, ali bez obzira na to preventivno je odrađen prvi fungicidni tretman, te osnovna, a nakon nje i folijarna prihrana. Kao i većina ratara i Bogdanović je imao prisustvo ljulja u pšenici, te ustaljenih širokolisnih korova koje na vrijeme herbicidnim tretmanom zaustavio i potpuno eliminisao.
Sve uljarice otkupi “Bimal”
Od industrijskog bilja sije uljarice i to soju na 200 duluma i suncokret, takođe, na 200 duluma, a sve proizvedeno otkupljuje uljara “Bimal”. Ovaj tridesetdvogodišnjak posjeduje svu potrebnu krupnu i sitnu mehanizaciju jedan kombajn, više traktora i ostalo potrebno za kvalitetnu i brzu obradu zemljišta, tako da sve radove u polju uspije obaviti sam uz dva do tri sezonska radnika koja u pomoć pristižu u proljeće ili jesen kad je i najviše poslova.
Ističe da je zadovoljan podsticajima koje pruža resorno ministarstvo Vlade Republike Srpske, te da je zahvaljujući njemu i uspio pribaviti svu neophodnu mehanizaciju. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede podstiču mlade sa 50% uloženih novčanih sredstava za kupovinu nove mehanizacije za poljoprivredne proizvođače mlađe od 40 godina. Ove godine će biti znatno više zasijanih površina pod uljaricama jer je Vlada podigla podsticaj za 100 KM po ha, tako da sad iznosi 400 KM/ha.
Šta bi mijenjao?
Na pitanje šta ne valja i šta bi mijenjao, kaže da i pored visokih prinosa često poljoprivredni proizvođač nema neku računicu zbog neusklađenosti i lošeg omjera cijena repromaterijala (đubriva, sjemenskog i sadnog materijala, sredstava za zaštitu bilja i dr.) i krajnjeg proizvoda pri otkupu, kao što je bio skorašnji slučaj sa enormno visokim cijenama đubriva.
Stevo posljednjih godina osigurava usjeve u osiguravajućem društvu, kako su godine sve neizvjesnije za poljoprivrednu proizvodnju i kako se klima mijenja te apeluje na sve poljoprivredne proizvođače da učine isto jer i Ministarstvo subveniše sa 60% vrijednosti polise.
Upravo je prošle godine, koja je bila među najtežim za poljoprivrednog proizvođača širom BiH, mladi Bogdanović uspio naplatiti štetu počinjenu na usjevu suncokreta i soje uslijed olujnog nevremena.
Izvor: akta.ba
