Piše: Branka Dakić
Iako posjedujemo brojne potencijale, seoski turizam u Bosni i Hecegovini daleko je od razvijenog. Loša infrasruktura, te nedostatak ljudskih resursa najveći su problemi vlasnika seoskih domaćinstva. Uprkos tome, opstaju oni najuporniji, koji od svojih ideja ne odustaju. Primjer je Ante Perković, vlasnik Agencije “Stur.ba” iz Livna, koja posjetiocima nudi uživanje u prekrasnoj rijeci Sturbi, kanu safari, te piknik uz domaći sir i vino, kao i posmatranje više od 270 različitih vrsta ptica, što je turistima posebno atraktivno. Perković je zajedno sa suprugom ovu turističku atrakciju osnovao početkom 2020. godine, neposredno pred početak pandemije virusa korona.
“BiH je u vrijeme pandemije korona virusa bila “opuštenija” u odnosu na druge zemlje, što smo iskoristili za unapređenje turizma. Za osnivanje agencije iskoristili smo grant sredstva organizacije “EuroNatur” u iznosu od oko 3.000 evra. Nakon toga, dobili smo i grant od 1.500 evra što nam je pomoglo razvoju sekog turizma i agroturizma”, priča Ante.
Dodaje da su od USAID-a dobili grant sredstva u iznosu od 10.000 KM što će iskoristiti za odlazak na Sajam turizma u Englesku, gdje će promovisati livanjsko polje, koje je prema Perkovićevim riječima, oživjelo sa razvojem turizma u ovom dijelu BiH.
“Do prije nekoliko godina, u Livno se nije moglo doći, ovdje nije bilo ništa. Probudile su se nove ideje. Livno je sada u samom vrhu turističkih destinacija u BiH i to moramo iskoristiti. Tursiti su sve više zainteresovani za ruralni turizam. Sve više se priča i o zaštiti livanjskog polja“, ističe naš sagovornik, čiji je stav da vlast u BiH treba da podstiče razvoj seoskog turizma i male preduzetnike.
Najveći problem u ovoj grani turizma je nedostatak ljudi. Trend odlaska u evropske zemlje je nezaustavljiv.
“Mislim da ljudi ne vide potencijal i priliku da ovdje rade i da na taj način dobro žive, možda i bolje nego u zemljama Evropske unije. Najveći problem je olako odustajanje ljudi od života u BiH. Moram priznati da je bilo dana kada smo razmišljali o odlasku. Međutim, na kraju se nekako posložilo i sada kada smo se počeli baviti ovim odlazak je otpao. Nadamo se da će naš primjer povući još neke ljude. Čini nam se da broj turista u Livnu raste zahvaljujući i ovome i turama za divlje konje i drugim turističkim ponudama u našem gradu. To nas jako veseli da postoje mladi ljudi koji imaju inicijativu i dobre ideje”, kaže Perković.
Najljepša sela u BiH
BiH je prva država jugoistočne Evrope i 12. država u svijetu koja je postala postala članica Federacije najljepših sela. Ova svjetska inicijativa u bh.selima implementirana je zahvaljujući USAID-ovom projektu razvoja održivog turizma u BiH, a uz podršku Vlade SAD-a. Ova inicijativa ima za cilj promovisati i čuvati tradicionalnu arhitekturu, kulturnu baštinu i prirodne ljepote ruralnih područja Bosne i Hercegovine.
Među najljepšima je i selo Pecka, gdje izvire rijeka Sana, a poznato je i po najvećim prirodnim stijenama za penjanje. Autentičan krajolik i netaknuta priroda ono je što posjetioce ne ostavlja ravnodušnim.
“Osnovali smo Info-centar, sredili staze, napravili putokaze, te posjetiocima omogućili uživanje u prirodi. U ovom dijelu BiH nije bila linija razgraničenja tokom posljednjeg rata, tako da nema opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava. Ima jako puno staza još iz doba Rimljana. Kada smo mi otvorili ovaj Info-centar, ljudi su imali potrebu za drugim uslugama, kao što su prenoćište, piće i hrana i zahvaljujući tome, mijenjalo se selo. Sada imamo nekoliko domaćinstava koji nude sve to”, kaže Boro Marić, vlasnik Centra za posjetioce Pecka, dodavši da nije bilo jednostavno oživjeti opustušeno i gotovo zaboravljeno selo, bez obzira na magična prirodna bogatstva, kojima se Pecka može pohvaliti. Danas kada vidi kako selo izgleda, ponosan je.
“Bitno nam je da očuvamo netaknutu prirodu. Inspirisali smo ljude koji su nekada ovdje živjeli da se vrate u Pecku, tako da je u selu u posljednih deset godina obnovljeno više od 80 kuća. U posljednje vrijeme, ljudi ovdje kupuju zemlju, i to mlađi ljudi. Sve više organizovani izleta, pa je dječija graja, koje u Pecki godinama nije bilo, sada postala svakodnevnica”, dodaje on.
Potrebna značajnija ulaganja u razvoj ruralnog turizma
Da su turistički potencijali ogromni, a ulaganja nedovoljna, saglasni su i u Turističkoj organizaciji Republike Srpske. Potrebno je, prije svega, poboljšati putnu infrastrukturu i signalizaciju, kako bi se olakšao pristup određenim domaćinstvima, kaže Marko Radić, rukovodilac Sektora za razvoj i promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.
“Zatim, ulaganje u smještajne kapacitete uz ekološki prihvatljive opcije kao što su recimo agroturistička domaćinstva i objekti seoskog turizma. Podsticaji za mlade kako bi se uključili u turistički sektor, ali i generalna podrška za sve što se tiče sela kako bi zaustavili depopulaciju“, ističe on i dodaje da su pored loše infrastrukture najveći problemi nedostatak ljudi, starenje populacije i izumiranje sela.
“Dobrom infrastrukturom i podsticajnom politikom se može uticati na mlade da se odluče baviti nekim vidom turizma koji podrazumijeva korištenje resursa na selu, kao što su, u prvom redu, obrađivanje zemlje, gajenje stoke, te proizvodnja hrane i pića, a zatim i iskustava rada na selu koja lijepo upakovana i prezentovana postaju tražena od strane turista koji dolaze iz urbanih sredina”, ističe Radić.
U Republici Srpskoj registrovano je 219 pružalaca ugostiteljskih usluga na selu, podaci su Ministarstva trgovine i turizma. Njihov stav je da je neophodno edukovati stanovništvo o značaju razvoja ruralnog turizma. Tvrde da su u proteklom periodu realizovani brojni projekti u cilju unapređenja ove grane turizma.
“U cilju očuvanja naših ruralnih prostora, a uz podršku GIZ-a i Evropske unije realizovan je projekat „Zelene destinacije“, gdje su destinacije po uzoru na Sloveniju kreirale svoje ponude po uzoru na održivi turizam. Destinacije poput Trebinja, Pecke kod Mrkonjić Grada i Nacionalnog parka Kozara, u sklopu ovog projekta, razvijaju ponudu i projekte koji se odnose na ponude biciklizma, planiniranje u ruralnim dijelovima, uz adekvatan pristup zaštiti životne sredine”, navode iz resornog Ministarstva koje je u posljednih pet godina izdvojilo 381.800 KM za projekte iz oblasti ruralnog turizma. Šta po pitanju razvoja ruralnog turizma rade nadležni u Federaciji BiH nismo uspjeli saznati jer na upućena pitanja nismo dobili odgovor. Projekat “Zelene destinacije” je završen ali naši sagovornici pozivaju sve koji imaju ideju za seoski turizam mogu da potraže podršku u resornim ministarstvima, lokalnim zajednicama i da prate pozive za projekte za soski turizam.
Hercegovačko-neretvanski kanton kao okosnica razvoja ruralnog turizma
Rijeke, jezera, vodopadi, krševiti reljef, mediteranska flora i fauna u dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona izuzetno su privlačni posjetiocima. Tako je 2007. godine, uz podršku USAID-a u ovoj regiji započelo provođenej projekta “Vinska cesta Hercegovine”. Ova inicijativa promoviše jedinstvenu povezanost između autentičnih kvalitetnih vina iz ove regije i gostoljubivosti njenih stanovnika. Okuplja 30 vinarija i velikih vinograda uz izvrsnu gastronomsku ponudu – od autentičnih tradicionalnih jela do vrhunskih kulinarskih iskustava.
“Nastavak aktivnosti po pitanju razvoja ruralnog turizma u Hercegovini nastavljen je 2017. godine, provođenjem projekta agroturizma Hercegovine. Ovaj turistički projekat uključuje kuće za odmor u tradicionalnom stilu, te tradicionalnu hercegovačku kuhinju domaće proizvode. Projekat je iznjedrio nekoliko publikacija, a pažnje vrijedna je “Priručnik za bavljenej agroturizmom”, kažu u Turističkoj zajednici HNK-a i naglašavaju da će nastaviti sa razvojem ruralnog turizma, a jedan od planova je izrada elektronskih i pisanih promotivnih materijala, sa kojima će učestvovati na sajmovima turizma.
Treba istaći i to da Vlada SAD-a, kroz USAID-ov projekat razvoja održivog turizma u BiH radi na unapređenju ljudskog kapitala u sektoru turizma, razvoju inovativnih turističkih proizvoda i promociji destinacija. Podrška USAID Turizma naročito je bila važna nakon pandemije virusa korona, što jasno pokazuju podaci da je 2022. godine u BiH zabilježen rapidan rast turizma. USAID je do sada u razvoj ove grane turizma u BiH uložio 964.100 dolara. Ostaje pitanje želi li i može li država BiH pratiti ovu rastuću granu privrede koja može da zadrži ljude u zemlji, i biti veća podrška onima koji pokreću seoski turizam i agroturizam.
Izvor: inforadar.ba
