Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, krije mnogo vrijednih žena borkinja za ljudska prava koje svakodnevno pomjeraju granice kroz podršku ženama pojedinačno i grupama žena.
Bilo je iznimno teško odabrati jednu takvu ženu, kojom bih zaokružila ovu mučnu i tešku 2023. godinu koja je posljedično najviše pogodila žene. Tako smo došli do Seide Sarić, koja je već 30 godinaborkinja za ljudska prava, tačnije za prava žena u Bosni i Hercegovini.
Seida Sarić, direktorica Udruženja “Žene za žene international”, započela je svoj rad davne 1994. godine tokom rata u Bosni i Hercegovini. Angažman i rad u međunarodnoj organizaciji CARE International je i istinski razlog zašto je Seida nastavila svoju karijeru u nevladinom sektoru. Iskustvo stečeno u ratnom periodu smatra svojom “privilegijom” jer je imala priliku da pomaže ugroženim kategorijama stanovništva, preciznije starijim i nemoćnim osobama koji su bili sami u opkoljenom Sarajevu. Tako je započelo putovanje i lična misija podrške onima kojima je podrška potrebna.
Seida je 1998. godine postala direktorica američke organizacije za žene, Women for Women International (u to vrijeme Women for Women in Bosnia and Herzegovina), nastale s ciljem pružanja podrške ženama u Bosni i Hercegovini. Za Seidu je to bilo iznimno važno, jer u duši i srcu uvijek podržava žene i njihovo osnaživanje, tako da je ovu priliku da svoju karijeru nastavi u ovoj oblasti prihvatila sa velikim oduševljenjem i posvećenošću.
Organizacija Women for Women International/Žene za Žene International je bila među prvim organizacijama koja se posvetila radu sa ženama u BiH i prva koja je počela uopće raditi sa ženama iz ruralnog područja. Seida kaže: „Mi smo bile prve koje su ulazile u male lokalne zajednice – najudaljenija sela, kako bi pružili podršku ženama. To je bilo veliko iznenađenje mnogima pogotovo muškarcima koji su nam govorili „pomozite nama pa ćemo mi pomoći našim ženama“. Ubrzo kroz naš ozbiljan rad i naše projekte zadobili smo povjerenje i poštovanje svih, kako žena i njihovih porodica tako i predstavnica i predstavnika zajednice, a i lokalnih vlasti.“
Dugogodišnji rad organizacije Žene za Žene International je veoma značajan. Kroz osnovni projekat edukovano je više od 35 000 žena. Danas su učesnice osnovnog programa članice svojih lokalnih udruženja koja su i nastala zahvaljujući ovom programu. Žene, učesnice ovog projekta, su nastavile da djeluju u svojim zajednicama kroz lokalna udruženja koja su same osnovale pod mentorstvom Žene za Žene International.
Od 2009. godine, Žene za Žene International, pod vodstvom Seide Sarić, pruža aktivnu podršku, prije svega tehničku, lokalnim udruženjima žena u uspostavi strukture, kreiranju misije i vizije, pisanje projekata, umrežavanje, saradnja sa lokalnim vlastima, održivosti udruženja i sve što je bilo važno za udruženja. Podrška udruženjima traje i danas.
Kako bi povezali lokalna udruženja koja su uspostavljena kao rezultat djelovanja Udruženja “Žene za žene International” 2018. godine, formirana je Mreža udruženja žena za ruralni razvoj.
Mrežu udruženja žena za ruralni razvoj čini 17 članica sa ukupno 1000 žena. Svake godine se broj članica Mreže povećava. U 2023. godini smo započeli rad sa 15 novih udruženja u Bosni i Hercegovini, koje će se pridružiti Mreži poslije sveobuhvatne teorijske i praktične edukacije u organizaciji Žene za žene International. Nova udruženja koja se reaktiviraju inspirisana su radom i djelovanjem članica Mreže, te se javljaju kako bi i one postale članice Mreže.
Nakon višegodišnjeg zajedničkog rada i učenja, članice Mreže su se značajno osnažile i pozicionirale u svojim zajednicama. Aktivno se bave proizvodnjom različitih proizvoda. Iniciraju strukturalne projekte u svojim zajednicama. Tri udruženja posjeduju profesionalne pogone za preradu voća i povrća, nekoliko njih posjeduje manje pogone za preradu voća i povrća i sušare, a gotovo sve članice Mreže imaju salone za šivenje. Udruženje Most iz Jablanice je registrovalo d.o.o MOST i počelo komercijalno djelovanje.
„Zbog svega što udruženja postižu kako samostalno tako i kroz Mrežu, mi iz Žene za Žene International smo jako ponosni da smo doprinijeli stvaranju ovakve aktivne Mreže i izrazito smo ponosni na sve što smo uradile!“ zaključuje Seida.
Pored rada sa ženama i udruženjima u ruralnom području, Žene za Žene International je poznata i po organizovanju jednogodišnjeg programa Akademije demokratije za mlade žene. Ove godine su organizirale osmu po redu Akademiju demokratije za mlade žene. Učešće na Akademiji namijenjeno je za mlade žene starosne dobi od 18 do 35 godina. One prolaze kroz više modula obuka na polju: demokratije, ljudskih prava, političkog sistema, komunikacijskih vještina, te pisanja i implementacije malih projektnih prijedloga. Kroz cijeli proces rada i učenja imaju mentorstvo ekspertica/eksperata iz Žene za Žene International, kao i volonterski program u lokalnim udruženjima. Akademija demokratije za mlade žene spoj je teorijskog i praktičnog pristupa i priprema mladih žena za buduće bavljenje političkim ili aktivističkim životom, kao i senzibiliziranje za prava žena i rodnu ravnopravnost.
“Mi smo Akademiju pokrenule s ciljem da mlade žene kada sutra dođu na poziciju odlučivanja, imaju viziju da trebaju i moraju podržati žene iz ruralnih područja. Poznato nam je da je iznimno jako mali broj žena političarki koje pokazuju razumijevanje i znanje za pitanja koja su izrazito važna za žene, kao npr. zašto je važno da budžetima budu obuhvaćena pitanja koja su važna ženama, tipa kultura, školstvo, sport itd. Mi se nadamo da kada neka od mladih žena koja završi Akademiju postane npr. ministrica da može da razumije potrebe žena u raznim sferama društva, te da ima sposobnost, želju i mogućnost da im pomogne. Mnoge učesnice Akademije koje su završile fakultete nisu imale priliku da uče o temama koje su obuhvaćene Akademijom.
Sara, učesnica 3. generacije Akademije, nam je rekla “Ovo nije Akademija Demokratije ovo je Akademija života“. Ovakve izjave nam daju još veću inspiraciju za daljnji rad i kreiranje prilika ženama za postizanjem najvećih potencijala koje imaju “, navodi Seida.
Organizacija Žene za žene International je od 2016. godine samostalna organizacija koja je od Country Office Women for Women International postala pridružena članica sada već globalne organizacije Women for Women International.
Po izbijanju sukoba u Ukrajini 2022. godine, Women for Women International je zbog iskustva u radu i visokih standarda koje je uspostavila, angažovala Žene za Žene International da upravlja Crisis Response Fund za Ukrajinu. Seida kaže: „Ovim Fondom podržavamo tri organizacije, dvije u Ukrajini i jednu u Poljskoj koja ima osoblje iz Ukrajine, a rade sa izbjeglicama iz Ukrajine. Obezbjeđujemo im sredstva za rad i tehničku podršku.Od marta 2022. do danas kroz projekte naših partnera pružena je direktna pomoć za 3.500 korisnica programa za žene i djecu. Također, u maju 2023. smo organizovale studijsku posjetu predstavnica ova tri partnera Bosni i Hercegovini kako bi imali priliku učiti od bosanskohercegovačkih organizacija koje imaju neizmjerno iskustvo u radu sa žrtvama rata. Posjetili smo organizacije civilnog društva u raznim krajevima Bosne i Hercegovine“, objasnila je Sarić.
Za Seidu Sarić ovaj posao je dio života. Na moje pitanje šta Seida radi kada se zamori, Seida kaže da se odmara kroz ples, putovanje, druženje, jogu, itd. A na moje pitanje “šta bi Seida radila da ima priliku da se ponovo rodi”, Seida mi je rekla da nije razmišljala o tome, ali da je jako zadovoljna onim što radi i nada se da će zadovoljstvo biti još veće u daljnjem radu sa ženama.
“Dobro se osjećam! Imajući u vidu da u Bosni i Hercegovini ima strašno puno problema, veoma mi je važno što smo mi dio rješenja,” zaključuje Seida.
Žene za Žene International su zajedno sa članicama Mreže organizovale manifestaciju povodom
8. Marta – Međunarodnog dana žena. Hiljadu žena iz raznih područja Bosne i Hercegovine su su se okupile na mirnoj šetnji kroz Sarajevo, nakon čega je u kultnom Domu Mladih održana manifestacija “Uspješne i solidarne“, čime su žene pokazale važnost solidarnosti i proslavile svoje uspjehe.
Seida Sarić, neumorna i optimistična, korača sa svojim timom žena tamo gdje “rijetko ko zalazi”, u bh. sela. Tamo aktivno rade na edukaciji žena, razbijajući patrijarhalne norme i stigmu koja još uvijek buja u ruralnim dijelovima puno jačim intenzitetom. Ona ih okuplja, educira, uči žene da se umrežavaju, povezuju, da “pomjeraju planine” da sunce može da razbije tamu. Dok je tu, uvjerena sam da će Seida da gura naprijed, liderski, jako, samosvjesno, tamo gdje često zaboravimo da postoje neke žene koje marljivo rade. Slučajno ili ne, Seida će dugo ostati u civilnom društvu, kako na lokalnom tako i na višim nivoima, među “našim bh ženama, posebno ženama sa sela”, jer kako i sama Seida kaže, “ostala sam u civilnom društvu namjerno.”
Piše: Vildana Džekman, magistrica prava, dugogodišnja feministkinja i aktivistkinja za ženska ljudska prava. Magistrirala je Međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu. Autorica i koautorica je preko 30 autorskih tekstova, publikacija, istraživanja i analiza u domenu rodne ravnopravnosti i ženskih ljudskih prava. Izdala je zbirku aktivističkih
tekstova pod nazivom: “Putovanje kroz aktivizam…” koja je sklop mirovnih i feminističkih tekstova. Pisanje smatra dijelom lične, a i javne odgovornosti za mijenjanje društvene stvarnosti. Živi i radi u Sarajevu.
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Za sadržaj priče iskljucivo je odgovoran autor i “Mreža za izgradnju mira”. Stavovi izneseni u priči ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Americkih Država.
