Posao na rubu egzistencije
Oko trideset Romskih porodica iz MZ Kiseljak prikupljanjem sekundarnih sirovina zarađuju za koricu hljeba. Skupljaju otpad koji potom sortiraju, čiste i nude otkupljivačima na prodaju. Ne prose, ne kradu, nego rade. I to naporno, u sezoni i po 16 sati dnevno. Sakupljanjem sekundarnih sirovina bave se većinom muškarci Romske nacionalnosti sa nikakvim ili nedovoljnim nivoom obrazovanja, kojima je to jedini izvor prihoda. Zakon ovaj vid rada ne tretira kao nelegalan. Ukoliko se pridržavaju zakonskih ograničenja da sekundarne sirovine ne prikupljaju iz kontejnera koji su u vlasništvu JKP Komunalac, ovi ljudi koji se grčevito bore da svojim porodicama obezbijede minimalne uslove za preživljavanje, ne rade ništa protuzakonito.
Socijalno poduzetništvo
Kako bismo doprinijeli povećanju zapošljivosti, zaštiti okoliša i razvoja lokalne zajednice, Fondacija tuzlanske zajednice u Kiseljaku za ovu kategoriju stanovništva nudi besplatno stručno savjetovanje i finansijsku podršku za unaprijeđenje posla i sigurnosti u radu tokom odvajanja sirovina. Veliki interes koji su mještani u MZ Kiseljak iskazali za ovaj javni poziv, dokaz je da su svjesni činjenice da sigurnost treba biti na većoj razini, da dvorišta u kojima rade selekciju moraju urediti, te da je u svemu ključno odgovorno postupanje sa odlaganjem otpada.
U sezoni rade po 12 sati dnevno
S.M. jedan je od podržanih sakupljača. Ima 38 godina i četvoro djece. Ponosno nam priča kako su sva njegova djeca dobra u školi i kako je i sam završio srednju školu. Nažalost, nikad nije imao priliku da se zaposli: „ Snalazim se. Nekako preživljavamo. Kad je sezona radim po cijeli dan, odem ujutro u 7, vratim ne navečer oko 9-10. Pa onda moram istovariti kombi. Nije lako. Bude mi teško i psihički i fizički, ali nema ništa od sjedenja.“ S.M. je prvi sakupljač koji je bio spreman da registruje, tj. da od resornog ministarstva dobije potvrdu o oslobađanju registracije djelatnosti. Kroz rad sa mentorom i finansijsku podršku FTZ uspio je unaprijediti svoj rad. Sada nudi usluge uređenja dvorišta – košenja trave i čišćenja podruma. Iako su dvorišta sakupljača sekundarnih sirovina u početku bila u veoma lošem stanju i velika su opasnost i za same sakupljače i članove porodice, dvorište ove porodice sasvim je uredno. Paze na to, kažu, i zbog djece i zbog komšija. Alat koji je u svrhu unaprijeđenja posla dobio od FTZ mnogo mu znači, priča S.M., objašnjavajući kako mu je najveća želja da nekada u budućnosti ima svoje vlastito reciklažno dvorište i da otkupljuje na veliko.
Zbog cijene peke kojom se odvozi kabasti otpad niču ilegalne deponije
Nakon što sortiraju i očiste otpad, sakupljačima najveći problem predstavlja neiskoristivi otpad koji ostaje u njihovim dvorištima. Kako bi se ukazalo na značaj zaštite okoline i spriječio nastanak divljih deponija, FTZ organizuje dolazak peke, u nadi da će uticati na svijest mještana koji u budućnosti zajednički trebaju raditi na ovom problemu. Ovu priliku iskoristila je i jedna mlada porodica, čiji su članovi vrijedno radili na odlaganju otpada iz svog dvorišta u peku. A.M. ima 21 godinu, a sakupljanjem sekundarnih sirovina počeo se baviti nakon što je napustio osnovnu školu, u petom razredu. „S ocem sam išao u sakupljanje, a kasnije sam. U početku sam to radio s kolicima, sada je dosta lakše jer imam kombi i dobio sam alat. Zaradim u prosjeku 300-400 KM, pa imamo za najosnovnije stvari. Peka mi puno znači, jer košta 100 KM, što ja realno sam ne mogu sebi priuštiti. Nije mi svejedno, komšije se bune jer je u dvorištu haos, a i ja bih volio bih da to ljepše izgleda, pogotovo što će mi dijete uskoro prohodati, pa ću morati voditi više računa“, priča A.M. dodajući da neke posebne planove za budućnost nema, jer je primoran da živi dan po dan.
Podizanje svijesti o higijensko sigurnosnim aspektima rada
E.M. koji se dosta dugo bavio ovim poslom kaže da je uvijek bio spreman da se sakupljači ujedine i barem zajednički skupe novce da redovno dolazi peka za odvoz kabastog otpada: „To se nema gdje baciti, osim u okoliš. Ja nikada nisam htio bacati smeće po šumama, uvijek sam nalazio način da smeće odvezem na deponiju ili platim peku.“ Sa 43 godine i petero djece, E.M. se teško se razbolio. I dalje radi, ali ni blizu kao prije. Sada mu, objašnjava, za istovar pomognu ljudi iz sela, a supruga kada treba očistiti sirovine. Od velike pomoći u ovome su brusilice koje je dobio, jer na taj način za očišćene sirovine dobije veću otkupnu cijenu.
Očuvanje okoliša preduslov za turistički razvoj Kiseljaka
Ambijent u kojem ima velika količina otpada, na različitim lokacijama, negativno utiče na ambicije MZ Kiseljak u oblasti razvoja turizma, što znači da je potrebno sistemsko rješenje uređenja okoliša. Zahvaljujući radu mnogobrojnih organizacija civilnog sektora promjena je vidljiva. Napredak je opipljiv. Iako je potrebno još mnogo rada, ohrabrujuće je da su se mještani uključili i prihvatili saradnju sa lokalnim organizacijama, kako bi se ovi problemi riješili. Mladi koji žive u MZ Kiseljak, uključujući i sakupljače sekundarnih sirovina, naglašavaju da i oni žele da očiste svoja dvorišta od otpada, ali njihovi prihodi i trenutni uslovi odvoza smeća to ne omogućavaju. Upravo zbog toga je važno da se rješenju ovog problema pristupi sistemski i da se u njegovo rješenje uključe svi akteri zajednice.
*Svi podržani kandidati od nadležnog ministarstva dobili su potvrde o oslobađanju od obaveze posjedovanja dozvole za bavljenje aktivnostima male privrede u upravljanju otpadom ili prijavom djelatnosti sakupljanja sekundarnih sirovina. Dobivanje dozvole i davanje potvrde je bazirano na osnovu Poglavlja Pravilnika IV – IZUZETE AKTIVNOSTI U UPRAVLJANJU OTPADOM.
*** Dijeljenje sadržaja sa web stranice Fondacije tuzlanske zajednice dozvoljeno je pod sljedećim uslovima.
