Sjajna diskusija o novinarstvu, empatiji i ulozi medija u izgradnji zajednice u toku NVO MeetUp-a „Empatija u fokusu: Novinarstvo za zajednicu“ donijela je nekoliko vrlo zanimljivih i korisnih zaključaka.
Humanost, pažnja i empatija, važni su, kako u svakodnevnom životu tako i u novinarstvu. Emocije i empatija trebaju biti dio svakog izvještavanja, a takvo novinarstvo može zakoračiti naprijed ka promjenama u društvu.
Zaključci u nastavku teksta proizašli su iz razgovora sa panelistima:
- Tahir Žustra, novinar na NOVA BH,
- Merima Gosto, novinarka na Hayat TV,
- Zoran Čatić, novinar i aktivista,
- Ferida Abdagić, predstavnica Udružena kreativno društvo KREDO.
A kako novinarstvo doprinosi zajednici, gdje prepoznajemo empatiju i šta mladi kažu o tradicionalnim medijima?
Ispričati toplu ljudsku priču
U procesu izvještavanja i pričanja stvarnih, ljudskih priča, vrlo je važno krenuti od toga da je potrebno pristupiti ljudima onako kako bi svako od nas želio da mu se pristupi. Pri izvještavanju neophodno je poštovati etičke principe i moralna načela i, ma kakve okolnosti bile, paziti na pitanja koja se osobama postavljaju. Ljudi vole čuti emotivnu, ljudsku priču, ali je ne treba kreirati „pod svaku cijenu“.
Fokusirati se na one koji imaju moć
Cilj promoviranja ljudske priče nije samo doći do srca drugih ljudi, a posebno nije ostvariti jednokratnu donaciju i dozvoliti da ta priča na takav način završi. Potrebno je da priča koja se našla u javnosti bude vrlo snažna kako bi imala mogućnost “pritisnuti” one koji imaju moć i pokazati im koliko bi nešto što mogu učiniti, koristilo određenim osobama, zajednicama i sl. i koliko bi promijenilo njihove živote ili stanje u društvu.
Novinarstvo ima plemenitu stranu!
Iako su nažalost negativna mišljenja o izvještavanju u posljednje vrijeme često zastupljena, jasno je da novinarstvo nema samo jednu stranu. Istina je da fokus prave priče nije samo u broju klikova i portala koji će je prenijeti. Veliki je broj novinara koji unesu svoje emocije u rad, kojima su osjetljive teme svakodnevne i sasvim normalne i koji vrlo objektivno izvještavaju trudeći se postići konkretne rezultate i ostvariti nešto što će koristiti zajednici.
A ko su mediji?
Najsveobuhvatniji zaključak sa ovog događaja i iz razgovora sa panelistima upravo je – svi smo medij! A zašto? Zbog toga što su javne sve one osobe koje imaju profile na društvenim mrežama. Svaka objava u nekoj je formi izražavanje određenih stavova, a svi ti ljudi snose odgovornost za podijeljeni sadržaj.
Televizija nije „u modi“, samo je navika!
Mladi su danas posebno fokusirani na informiranje putem društvenim mreža i web portala. Njihova pažnja vrlo je kratka a prema brojnim dostupnim istraživanjima, mladi vrlo rijetko prate televizijski sadržaj. To je primijetno i u razgovoru s mladima, a kao neke od razloga zašto je to tako, mladi na događaju su naveli:
„Ukoliko želimo gledati nešto na televiziji, mi moramo pratiti vrijeme i čekati neku emisiju. Putem interneta to ide mnogo brže, dostupnije je.“
„Mislim da već dugo vremena sadržaj koji nudi televizija nije namijenjen mladim ljudima, ali opet postoji mogućnost da biramo što želimo pratiti, ne razmišljamo svi isto.“
„U mojoj kući televizija uvijek radi i to je samo navika svih ukućana. Uglavnom ne pratimo sadržaj, ali televizija je uključena negdje u pozadini.“
Upravo ovi odgovori povukli su jedno, vrlo zanimljivo pitanje: Da li će televizija kao medij „nestati“?
Međutim, ukoliko sve odgovore naših panelista, stručnjaka u ovoj oblasti sumiramo, dobićemo jedan jasan zaključak – da smo mi kao društvo skloni podrazumijevanju te podrazumijevamo da će nam se sve prilagoditi.
I zaista, TV je ta koja se prilagođava, koja kreira sve kraće i kraće sadržaje koji privlače pažnju, koja pronalazi načine da dođe i do mlađe i starije publike upravo prilagođavajući se posebno svačijim potrebama i kao takva, može biti manje ili više praćena, ali „nestati“ neće.
Zajednica je također ta koja ne bi smjela u ubrzanom životnom tempu zaboraviti humanost i empatiju, nego prepoznati svoju ulogu u oblikovanju medijskog prostora te se svakodnevno aktivno uključivati u kreiranje sadržaja koji doprinosi pozitivnim promjenama u društvu. Zajedničkim snagama lakše možemo kreirati promjene!
Izvor: mladi.org
