Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici u razvoju svoje elektroenergetske infrastrukture, suočavajući se s izazovima i prilikama koje donosi energetska tranzicija. BiH se potpisivanjem ugovora o energetskoj zajednici obavezala na transponovanje Direktiva EU u nacionalno zakonodavstvo, stavljajući fokus na implementaciju obnovljivih izvora energije, uključivanje prosumera i razvoj pametnih mreža.
U ovom članku, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 razgovarao je sa stručnjakinjom za energetiku, Esmom Manić, koja dijeli svoja razmišljanja o zakonodavnim promjenama, tehničkim unapređenjima i mogućim rješenjima za održivu i stabilnu energetsku budućnost BiH.
Prosumeri (engl. producer + consumer) su krajnji potrošači koji istovremeno proizvode i troše električnu energiju iz obnovljivih izvora. Njihova uloga postaje sve važnija u okviru zakonodavnih promjena koje BiH mora uskladiti s EU direktivama, uključujući paket „Čista energija za sve Evropljane“. Ovaj paket postavlja temelje za dekarbonizaciju energetskog sektora, omogućavajući veću uključenost građana i malih preduzeća u proizvodnju čiste energije.
Prema riječima gđe Manić, zakonodavstvo BiH već prepoznaje koncept prosumera i energetskih zajednica kroz set energetskih zakona. Prosumerom se smatra krajnji kupac koji proizvodi energiju iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe, dok energetske zajednice, kao pravna lica, koriste obnovljive izvore za proizvodnju električne energije. Kako je energetska tranzicija neizbježan proces, uključivanje prosumera i energetskih zajednica igra ključnu ulogu u stvaranju decentralizovane i održive energetske mreže. Ovi modeli ne samo da omogućavaju veću nezavisnost u snabdijevanju energijom, već i ravnomjerniju raspodjelu koristi koje dolaze iz korištenja obnovljivih izvora energije.
“Uključivanje prosumera i Zajednica obnovljivih izvora energije u mrežu značajno će utjecati na energijsku sigurnost, doprinijeće smanjenju energijskog siromaštva i značajno utjecati na proces dekarbonizacije. Također, proizvodnja i lokalna potrošnja će smanjiti gubitke i pozitivno utjecati na stabilnost mreže. Izazovi za masovnu implementaciju su prvenstveno ekonomski, iz razloga početne investicije za izgradnju postrojenja. Sistemskim rješavanjem pitanja početne investicije za socijalne kategorije stanovništva, proces tzv. građanske energije može značajno utjecati na provođenje energijske tranzicije.” objašnjava stručnjakinja Esma Manić.
Na pitanje da li je mreža Bosne i Hercegovine dovoljno fleksibilna da primi viškove električne energije koje će prosumeri proizvoditi i kako se to planira riješiti, gđa Manić objašnjava:
„Iako uključivanje prosumera i Zajednica obnovljivih izvora energije može unaprijediti energijsku sigurnost i dekarbonizaciju, trenutne distributivne mreže u BiH nisu prilagođene za upravljanje energijom iz distribuiranih, promjenjivih izvora. Mreže su dizajnirane za centralizovanu proizvodnju energije, gdje su tokovi energije bili jednosmjerni, a proizvodnja predvidiva, omogućavajući stabilnost i balans između proizvodnje i potrošnje. Uvođenjem distribuirane proizvodnje, energija se proizvodi na više tačaka, a izvori su često promjenjivi, što stvara izazov za balansiranje mreže. Da bi se uspješno integrisali ovi promjenjivi izvori, potrebno je unaprijediti mreže, posebno kroz instalaciju pametnih brojila koja omogućavaju dvosmjerno mjerenje i precizno upravljanje energijom, a bez kojih nijedan prosumer ili proizvođač obnovljive energije ne može biti priključen na mrežu.“
Gđa Manić, dalje pojašnjava: „Za integraciju sve većeg broja distribuiranih izvora na mrežu neophodno je provesti značajnu transformaciju elektroenergetskih mreža kako bi one bile fleksibilnije za prilagođavanje većem broju promjenjivih izvora na mreži. Ova promjena zahtijeva fleksibilnost kako bi se nosila s promjenjivim izvorima energije, što predstavlja jedan od ključnih izazova za distributivne
kompanije. Njihova odgovornost uključuje osiguranje stabilnog i kvalitetnog snabdijevanja električnom energijom unatoč sve većem broju ovih izvora.“
Jedini način da se ovaj izazov prevaziđe jeste nadogradnja mreža naprednim tehničkim rješenjima, poznatim kao „pametne mreže“. Pametne mreže su napredni energetski sistemi koji koriste digitalnu tehnologiju za praćenje i upravljanje distribucijom električne energije, čime se omogućava efikasnije korištenje resursa, smanjenje troškova i poboljšanje pouzdanosti snabdijevanja.
Za razliku od tradicionalnih mreža koje funkcionišu po modelu jednosmjerne distribucije od centralizovanih proizvođača ka potrošačima, pametne mreže integriraju informacione i komunikacione tehnologije (ICT) i na taj način omogućavaju dinamičnu dvosmjernu razmjenu informacija između proizvođača, distributera i potrošača, čime se optimizira upravljanje mrežom i poboljšava efikasnost cijelog sistema.
Najkraće rečeno, pametne mreže predstavljaju značajnu evoluciju u tehnologiji električne mreže, fokusirajući se na automatizaciju, komunikaciju i integraciju obnovljivih izvora, dok tradicionalne mreže karakteriše kruti, centralizovaniji i manje efikasan sistem, pojašnjava gđa Manić.
Na pitanje koje su primarne prednosti uvođenja pametnih mreža u BiH, gđa Manić je odgovorila da to donosi brojne prednosti koje su ključne za unapređenje energetske infrastrukture, ali najvažnija prednost ovih mreža je integracija obnovljivih izvora energije. Međutim, bez modernizacije infrastrukture, poput instalacije pametnih brojila, integracija prosumera na mrežu nije moguća. Pametne mreže omogućavaju optimizaciju distribucije energije i smanjenje gubitaka, što značajno poboljšava energijsku efikasnost. Također, jedna od ključnih prednosti pametnih mreža je aktivna uloga potrošača, koji mogu ne samo pratiti i kontrolisati vlastitu potrošnju energije, već i direktno utjecati na stabilnost i efikasnost mreže, posebno u vremenu vršnih opterećenja i najviših cijena energije. Osim toga, pametne mreže otvaraju put za nove usluge, tehnologije i radna mjesta u energetskom sektoru.
Kada je riječ o planovima za razvoj pametnih mreža u BiH, gđa Manić je istakla da je BiH, kao potpisnica ugovora o Energetskoj zajednici i Sofijske deklaracije, jasno opredijeljena za održivi razvoj energetskog sektora. Dokument „Integrirani plan za energiju i klimu Bosne i Hercegovine” (NECP) predviđa potpuno restrukturiranje energetskog sektora, uključujući uvođenje pametnih tehnologija u proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju energije. Implementacija pametnih mreža i tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora će igrati ključnu ulogu u postizanju ciljeva dekarbonizacije i evropske strategije za energetiku i klimu. Međutim, postoje i značajne prepreke za usvajanje pametnih mreža u BiH, uključujući nedostatak infrastrukture, visoke troškove implementacije i potrebu za sveobuhvatnim obrazovanjem i obukom osoblja. Rješavanje ovih izazova je ključno za uspješno usvajanje i integraciju pametnih mreža u elektroenergetski sistem zemlje.
Kako bi to postigla, BiH može učiti iz uspješnih primjera implementacije pametnih mreža u susjednim zemljama, poput Hrvatske i Slovenije. U Hrvatskoj, „Pilot projekt uvođenja naprednih mreža” obuhvatio je pet distributivnih područja, gdje je povećana efikasnost distribucije električne energije, smanjen broj neplaniranih prekida, povećan broj korisnika s pristupom naprednoj mreži, te stvoreni preduslovi za integraciju distribuiranih izvora. Posebno se ističe projekat Hrvatske elektroprivrede na području Koprivnice, gdje je implementirana samoobnavljajuća pametna električna mreža zasnovana na decentraliziranom pristupu i bežičnoj tehnologiji. Ova mreža može detektirati i otkloniti prekide napajanja u roku od 0,3 sekunde, što je toliko brzo da uređaji u domaćinstvima ne mogu ni osjetiti prekid, čime se približava autonomnim pametnim mrežama koje će koristiti vještačku inteligenciju. U Sloveniji je uvođenje naprednih tehnologija i napredne mjerne infrastrukture omogućilo da u nekim periodima, poput 3. maja 2024. godine, pokrivenost potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora
dostigne 78,6%, a 4. maja iste godine čak 100,7%. „Pored ovih, može se navesti još niz primjera koji bi mogli biti od pomoći pri razvoju i planiranju pametnih mreža u BiH”, navodi gđa Manić.
Budućnost elektroenergetske infrastrukture u BiH u narednoj deceniji zahtijeva hitnu i sveobuhvatnu transformaciju kako bi se ispunili ciljevi dekarbonizacije. Uvođenje pametnih mreža i modernizacija elektroenergetskih sistema ključni su koraci ka održivoj i stabilnoj energetskoj budućnosti.
„S obzirom da je BiH preuzela obavezu dekarbonizacije, a NECP-om definisala ciljeve smanjenja emisija, neophodno je ubrzano raditi na poboljšanju energetske infrastrukture. Pored razvoja kapaciteta, ključno je izraditi realistične planove za uvođenje napredne mjerne infrastrukture, automatizacije i digitalizacije, kako bi se uvele pametne mreže koje omogućavaju aktivno učešće svih aktera na mreži. Bez modernizacije infrastrukture i njene transformacije u pametne mreže, postavljeni ciljevi dekarbonizacije neće biti mogući. BiH može učiti iz iskustava drugih zemalja i koristiti primjere dobre prakse kako bi prevazišla prepreke i ostvarila svoje energetske ciljeve. U konačnici, samo kroz koordinisani napor u razvoju napredne energetske infrastrukture, BiH može osigurati dugoročnu energetska sigurnost, smanjiti emisije i postići ciljeve održivog razvoja“, zaključuje gđa Manić.
Sprovođenje intervjua na temu budućnosti elektroenergetske infrastrukture u BiH predstavlja napore nevladine organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka jačanju kapaciteta javnosti kroz njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti. Ova aktivnost se sprovodi u okviru projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju poticanja zelene energetske tranzicije – SoS“ koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških dokumenata i Zelene agende za Zapadni Balkan na području BiH.
Projekat se realizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Centra za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making, Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
