Grupa planinara iz BiH koja je dobila zanimljivo ime “Društvo u raspadu“ već šest godina obilaze planine širom naše zemlje, ali i svijeta. Broje preko 80 članova koji su na povremenim turama i 20 stalnih.
“Kako svako dobije ime po rođenju, tako smo i mi, tokom posjete našim prijateljima u Livnu (PD Cincar) dobili od njih naziv “Društvo u raspadu”. Jedan prijatelj se nije pojavio na okupljanu, prespavao je, pa su nam dali taj naziv, aludirajući da smo više u raspadu nego u sastavu”, kazao je za Akta.ba član “Društva u raspadu”, biolog i poštivalac planine i njenih vrijednosti.
Koliko su „u raspadu“ govori činjenica da godišnje organiziraju preko 50 planinarskih tura, pređu preko 600 km planinarskih staza, te jednom godišnje organizuju ekspedicije na neke od svjetski poznatih planinskih lanaca, odnosno vrhova u pojasu od 5.000 m.n.v. i iznad.
“Da bi shvatili koliko je to aktivnosti na godišnjem nivou, planinarska društva koja slove za najorganiziranija i najaktivnija na godišnjem nivou imaju oko 20-ak tura planinarenja. To ukazuje da „Društvo u raspadu“ pomjera granice u planinarenju”, pojasnio je.
Obišli brojne planine
Bili su na većini planina u Bosne i Hercegovine, a neke od njih su: Bjelašnica, Treskavica, Ozren, Trebević, Visočica, Prenj, Čvrsnica, Vran, Čabulja, Velež, Raduša, Zelengora, Maglić, Lelija, Lebršnik, Volujak, Leotar, Konjuh, Zvijezda, Perun, Bitovnja, Đepska planina, Koznik, Cincar, Dinara, Šator, Vranica, Zec, Vitreuša itd.
“Naravno, svaka od ovih planina ima više vrhova i različitih pravaca pristupa, tako da uvijek nastojimo da im pristupimo iz nekog drugog pravca. Posjetimo i lokalno stanovništvo, razgovaramo sa njima, čujemo posebne anegdote tog kraja, te prenesemo duh interesovanja za to određeno područje”, naglasio je.
Kada su u pitanju međunarodne planinarske aktivnosti, svake godine pohode planine susjednih država (Durmitor u Crnoj Gori, Prokletije u Albaniji, odnosno Kosovu i Crnoj Gori).
“Jednom godišnje organizujemo i ekspedicije na neke od najviših svjetskih vrhova. Prije dvije godine pohodili smo Ararat, najviši vrh Turske. Tu ekspediciju je popelo uspješno 20-ak planinara”, pojašnjava.
Spremaju se za ekspediciju na Kirgistan
Prošle godine su planirali ekspediciju u Maroko, planinski lanac Atlas koji je jedan od najviših vrhova Afrike. Međutim, zbog potresa u tom predjelu, morali su odgoditi aktivnosti. Ove godine se spremaju za ekspediciju na Kirgistan.
“Naša prijateljica Ljuba ima poslovne veze sa ljudima iz Kygyzstana, više puta je bila u toj zemlji, te na njen prijedlog odlučili smo ove godine organizirati ekspediciju u planinski lanac Tian Shan, koji se naslanja na planinski lanac Pamir, pa dalje na Himalaje“, istakao je.
Ovo će ujedno biti i prva ekspedicija bh. planinara u Tian Shan lanac planina.
“Ekspedicija je specifična i po tome što će na njoj učestvovati 20ak planinara, što predstavlja veliki broj planinara za ekspedicije ovog tipa na vrhove u pojasu od 5.000 m.n.v. i iznad. Kyrgyzstan je prelijepa zemlja centralne Azije, nazivaju je još i Švicarskom centralne Azije. Boravit ćemo u nacionalnom parku Ala-Archa, planiramo obići neke od najljepših glacijalnih, odnosno glečerskih jezera svijeta, tipa Kol Tor u Kegeti klisuri, zatim popeti najljepše vrhove planinskog lanca Tian Shan, poput vrha Učitelj i vrha Pionir, zatim posjetiti gradove na drevnom putu svile, kao što je Bishkek i drugi manji gradovi u Kyrgyzstanu“, kazao je Smajić.
Dodaje da će nekoliko dana provesti na drugom po veličini slanom jezeru na svijetu Issyk Kul. Tu će ih ugostiti lokalno stanovništvo. Prespavati će u drevnim yurtama, koje su svojevrsne nomadske kuće centralne Azije. Lokalno stanovništvo će im u Konorček kanjonu pripremiti i show lova sa orlovima. To je tradicija Kyrgyzstana, čak su orlove koristili za borbu u ratovima, umjesto konja.
“Želim naglasiti da će naš domaćin biti gradonačelnik Bishkeka, glavnog grada Kyrgyzstana, koji je izrazio želju da se ostvari zvanični kontakt između Bishkeka i Sarajeva. To smo ponudili i gradskoj administraciji. To bi mogao biti uvod u dublje odnose između ova dva grada”, naglasio je.
Ističe da se možemo predstaviti kao hiking destinacija te na taj način možemo privući goste iz tog dijela svijeta. Oni ne pitaju za cijenu, samo žele da im se ponudi mogućnost pristupa našim planinskim ljepotama.
Povratak prirodi uz tepsiju baklave
U današnje vrijeme u kojem smo svi izloženi stresu svakodnevno boravak u prirodi mogao bi biti preporod.
“Masovno nam se nude različiti oblici aktivnosti koje nisu prirodne za čovjeka. Boravak u prirodi je nešto što nama iskonski treba, da bi zadovoljili svoje osnovne potrebe za mirom, tišinom i bili u skladu sa prirodom. I mi, ljudi potičemo iz prirode, od prirode smo satkani i priroda je nešto sa čime ne bi trebali gubiti vezu, jer u tom slučaju gubimo dio sebe i vezu sa samim sobom”, pojasnio je biolog.
U uslovima brzog života, naglašava moramo napraviti balans. Odvojiti vrijeme za osnovne potrebe za zadovoljavanjem mira i fizičkih aktivnosti. To se može postići kroz planinarenje i boravak u prirodi.
Svi koji žele da počnu da se bave planinarenjem mogu se pridružiti „Društvu u raspadu“.
Svako ko je istinski zaljubljenik u prirodu i dobro druženje, ko ima bazične ljudske i suštinske vrijednosti dobrodošao je da im se pridruži.
“Želim naglasiti da mi nismo organizacija koja funkcioniše na komercijalnoj osnovi. Smatramo da se ovakva ljubav prema planini ne može komercijalizirati jer vrijedi više od novca. Tako da, za učlanjenje u našu ekipu, uslov je tepsija baklave, kao simbolični doprinos za početak“, istakao je.
Prednosti planinarenja
Naš sagovornik kaže da je biti planinar samo po sebi posebno. Planinarenje nas kaže uči životu, daje vam samopouzdanje i gradi karakter.
“Kada se probudite ujutro u 3 sata, krenete na određeni pohod, pređete 20-30 km, planinske staze, pređete zahtjevne prepreke po različitim vremenskim uslovima vi dobijate osjećaj da ste sposobni da rješavate prepreke. Kada se vratite u svakodnevne aktivnosti to primjenjujete u poslu, odnosu sa ljudima i slično. To vas čini uspješnijim, korisnijim članom društva i zadovoljnijim. Korak u planini, je kao korak naprijed u životu, zna biti težak, ali predstavlja progres. Planina nas mnogo tome uči, a nemaju sve učionice četiri zida”, kazao je.
Iz ovoga se može zaključiti da nema loših strana planinarenja.
“Samo treba biti obazriv, dobro planirati svaku turu, uzeti savjete od iskusnijih planinara i adekvatno se opremiti. Ne treba srljati, nekada vam planina daje opomene, da ne bi trebali izaći na neki vrh, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Tada trebate slušati i ispoštovati, čekati bolje raspoloženje planine i opet joj se vratiti. Na taj način planina želi da vam pošalje poruku da je morate poštovati, a ujedno želi da vam kaže da joj se opet trebate vratiti“, pojasnio je.
Veselo “Društvo u raspadu” planira obići sve planine ovoga svijeta dok ih zdravlje i život služe ako Bog da.
E.O.
Izvor: akta.ba
