Maslinarstvo je proizvodnja koja ima budućnost u Hercegovini, jer se njome sve više bave mladi, pokazalo je istraživanje Privredne komore FBiH. Uzgoj maslina uskoro će biti lakši mladima, ali i svima onima koji žele da se bave uzgojem ove poljoprivredne kulture, a nemaju dovoljno znanja.
Na Buni u Mostaru će biti otvoran Centar za maslinarstvo u kojem će dobijati edukaciju i savjetodavnu podršku. Centar će biti napravljen u sklopu projekta COOPeR čiji je cilj uspostavljanje prekograničnog centra za masline.
“Radi se o Interreg – IPA CBC suradnji, dakle tri zemlje Hrvatska, BiH i CG. Nositelj projekta je Grad Mostar. On povlači najveći dio novaca, jer se gradi poslovni objekt, priprema zemljište za podizanje novih i postojećih sorata kako bi se pratio njihov rast i uzgoj, te zahtjevi prema agroekolškim i klimatskim uvjetima u okviru suvremenih agrotehničkih mjera, kao i dobijanje prinosa i ulja, ocjena kvalitete ulja itd. Ovaj projekt traje od 12/2020. godine do 12/2022. godine”, kazala je za Akta.ba Erina Lasić, direktorica Sektora za poljoprivredu i trgovinu u Privrednoj komori FBiH.
Projekt vrijedan 880.000 eura
Ukupna vrijednost projekta je 880 000 eura, a Erina se nada da će se projekat nastaviti.
“Nadamo se da će imati i svoj nastavak jer maslina nije jednogodišnja kultura nego je to trajna biljka koja ima svoju biologiju”, naglasila je.
Najveći dio novca bit će izdvojen za izgradnju poslovnog centra za maslinarstvo i opremanje laboratorija. Ostatak novca bit će utrošen za edukacije proizvođača, studijske posjete, primjere dobre prakse, nabavku sadnog i repromaterijala, promociju i slično.
Mapiranje maslinaka pokazalo raznolikost i interes za povećanje proizvodnje
Jedan od zadataka koji je imala Privredna komora FBiH u okviru ovog prijekta bio je i mapiraje maslinaka, a ono je odrađeno po metodi slučajnog odabira.
“U ovom dijelu nisu mogli biti obuhvaćeni svi maslinici, nego se išlo metodom slučajnog odabira. Dakle i veliki i mali, stari i mladi, pravne i fizičke osobe i sl. Maslinici se nalaze na području Trebinja, Ravnog, Neuma, Stoca, Čapljine, Mostara, Čitluka, Ljubuškog i Gruda. To su područja koja su u periodu prije odobravanja projekta iskazale interes da sudjeluju u istom”, pojasnila je direktorica Sektora za poljoprivredu i trgovinu u Privrednoj komori FBiH.
Dopunska aktivnost, a prodaja na kućnom pragu
Analiza je između ostalog pokazala da se gotovo svi ispitanici bave maslinarskom proizvodnjom kao dopunskom ili hobi djelatnošću.
“Na terenu susrećemo maslinike stare i do 100 godina koji trebaju određenu regeneraciju, kao i one starosti najčešće 15-tak godina, a zatim 3 godina. Imamo i pripremljena zemljišta za novu sadnju jer preko 80% ispitanika je izrazilo potrebu i volju za proširenjem postojeće proizvodnje. Ovi podaci nam dovoljno govore o razvoju maslinarske proizvodnje u Hercegovini”, istakla je Lasić.
Većina maslina ide za pravljenje maslinovog ulja, a sa prodajom ulja proizvođači nemaju problema. Gotovo sve prodaju na kućnom pragu. Razlog tome su brojna priznanja koja dobijaju za najkvalitetnija maslinova ulja.
Maslinari će otvaranjem Centra za maslinarstvo dobiti mogućnost da budu još bolji i da se dodatno edukuju u ovoj oblasti uz pomoć akademske zajednice koja će im pomagati savjetima.
E.O.
