U sjeverozapadnom dijelu Bjelašnice, nalazi se Hranisava – područje kojeg su nekada čak smatrali posebnom planinom.
Mnoge bosanskohercegovačke planine, posebno one iznad 2.000 metara nadmorske visine, unutar sebe imaju različita područja, doline i vrhove. Tako je i na velikoj planini Bjelašnici.
Njena dva glavna grebena (Opservatorij – Krvavac i Opservatorij – Mala Vlahinja) podržavaju brojne vrhove, koji su u nizu između sebe vezani visokim planinskim sedlima.
Planinarenje ovim područjem je izuzetno ugodno, jer se radi o vrlo prohodnom terenu, bez velikih oscilacija u visini, tako da slobodno možete hodati, bez napora, i uživati u pogledu na druge planine koje leže oko Bjelašnice.
Van ova dva glavna grebena, međutim, u sjeverozapadnom dijelu Bjelašnice, nalazi se Hranisava – područje kojeg su nekada čak smatrali posebnom planinom.
Hranisavu je možda ponajljepše posmatrati iz pravca Hadžića ili Pazarića. Iz tog pravca ponajbolje dolazi do izražaja njena veličanstvena sjeverna stijena, koja ovaj vrh čini dramatičnijim i ozbiljnijim.
Možda je baš sada u proljeće, kada se po visokim površima zadržavaju velike površine pod snijegom, najljepše hodati ovim krajevima. Snijeg će vam još više olakšati kretanje, jer je tvrd i nabijen.
Naravno, namažite se kremom protiv opeklina od sunca, jer zbog planinskog vjetra ni osjetiti nećete dok vas hvata crvenilo po licu i ostalim otkrivenim dijelovima tijela.
Tura Ljubovčići – Hranisava
PRISTUP
Idete magistralnim putem (ili autoputem) Sarajevo – Mostar do Pazarića. U tom mjestu skrenuti prema Ljubovčićima, gdje je ishodište za uspon na Hranisavu (32 kilometra od Sarajeva).
OPIS
Dobro markiranim putem krenuti pravo uz padine obrasle visokom šumom. Staza je udobna, uočljiva i kvalitetno građena, pa se, iako je put strm, napreduje brzo i jednostavno. Ako je ljeto, dodatni bonus ove planinarske staze je hladovina, jer temperature mogu biti neugodno visoke. Sada u proljeće, pratit će vas pjev ptica i huk potoka, koji su moćni zbog naglog otapanja snijega.
Nakon sat i 30 minuta hoda doći ćete do makadamske ceste koja dolazi iz sela Lokve. Ovom cestom se krećete 15-ak minuta, gdje na oštroj krivini (tu je i parking za one koji su se dovezli automobilom) silazite da makadama i ulazite u markirani put prema Stanarima.
Slijedi otprilike sat hoda kroz mješovitu crnogorično-bjelogoričnu šumu, sve do Mrtvanjskih stanara, gdje se nalazi planinarski dom „Stanari“ (na 1.585 metara nadmorske visine), kojeg održava PD Bjelašnica iz Sarajeva. Odavde se dobro vidi Hranisava i cijela dužina puta koji nam je preostao. Odmorite se, popijte čaj i prikupite energiju za nastavak uspona.
Isprva se malo spustite do katunsko-vikendaškog naselja da bi, došavši do kraja doline, počeli uspon uz strme padine Hranisave. Ovaj dio treba proći pažljivo s obzirom da markacija nije posve uočljiva, sve do ulaska u strmiji dio, gdje više sa orijentacijom nema problema.
Prilazeći vrhu najprije ćete naići na ostatke planinarskog doma koji je nekada bio na prvom (nižem) vrhu Hranisave (1.955 metara), odakle je fascinantan pogled na ostatak Bjelašnice i vrhove Vlahinju, Krvavac, ali i na druge planine ove regije. Ostalo nam je još najviše pola sata razvedenim grebenom do vršne kote (1.964 metara). Ovdje moramo biti pažljivi, jer je put kroz klekovinu mjestimično slabo markiran.
U povratku ne morate ići do planinarskog doma, nego nakon silaska u katunsko-vikendaško naselje, odvojite se markiranim putem lijevo kroz šumu; nakon 10-ak minuta naići ćete na markiranu stazu kojom smo došli i njome sići u dolinu.
***
visina ishodišta: 700 metara, visina vrha: 1.964 metra, visinska razlika: 1.264 metra
vrijeme: Ljubovčići – Mrtvanjski Stanari dva do 2,5 sata, Mrtvanjski Stanari – vrh Hranisave sat do sat i po, ukupno uspon 3-4 sata, povratak 2,5 sata, ukupno 5,5 do 6,5 sati
tura pogodna za hodanje, turno skijanje, krpljarenje; težina: 4.
Izvor: balkans.aljazeera.net
