Mnogi biznisi na početku svog poslovanja zamišljaju kako će proširiti svoje poslovanje na inostrano tržište, a ne znaju da se ne isplati svim biznisima poslovati vani. Pročitaj iskustva preduzetnica i preduzetnika iz portfolija Startup studija.
⚔ Oštrica prva –
Kada je neisplativo poslovati na inostranom tržištu?
Kada kažemo poslovanje na inostranom tržištu, najčešće zamišljamo poslovanje u kojem naše proizvode naplaćujemo u stranim valutama, i naravno, to nam odmah zvuči primamljivo. Ali, hajde da na primjeru pokažemo kako poslovanje na inostranom tržištu može biti neisplativo.
Zamislimo da se tvoj biznis bavi prodajom odjeće i da već imaš super platformu na kojoj jednu haljinu prodaješ po duploj cijeni u odnosu na onu na domaćem tržištu. XY djevojka gleda haljinu, svidi joj se i rado bi je obukla na dejt za koji će se desiti naredne sedmice, ulazi na aplikaciju i vidi da stanje njenog računa nije baš na zavidnom nivou. Bliži se i vjenčanje njene drugarice i djevojci sine ideja – naručit ću haljinu, obući je na dejt i sutra odmah vratiti.
Jedan od četiri elementa koja tvoj biznis mora imati da bi mogao poslovati u inostranstvu je baš taj – povrat proizvoda. Zakon u Europskoj Uniji kaže da kupac koji je kupio robu online, istu može da vrati bez ikakvog razloga u roku od 28 dana, a prodavac mora da vrati novac.
Zamislimo da to i nije najveći problem, i dalje postoje još tri koraka koja tvoj biznis mora ispuniti da bi poslovao na inostranom tržištu:
- osigurati potrebne certifikate za Europsku uniju,
- osigurati potrebne certifikate za zemlju u Europskoj uniji u kojoj želite poslovati,
- obezbijediti sistem dostave u inostranstvo.
Međutim, nije svim biznisima neisplativo poslovati na inostranom tržištu. Proizvodi koji imaju visoku cijenu, odnosno poizvodi kod kojih je marža dobra (kao što je kod nekih biznisa iz portfolija Startup studija – Da Vinci Guitars, Iman Della Luna Studio, Interprodukt i JoWood) biznisima ipak mogu donijeti razvoj i zaradu na inostranom tržištu.
⚔ Oštrica druga-
Primjeri isplativog poslovanja na inostranom tržištu!
O poslovanju na inostranom tržištu, razgovarala sam sa uspješnim mladim preduzetnicima i preduzetnicama, Dinkom Abdićem (Da Vinci Guitars), Iman della Lunom Glušac (Iman Della Luna Studio), Armanom Ćurićem (Interprodukt) i Jovanom Grahovcem (JoWood). Iz njihovih priča i iskustava saznaješ kako i ti možeš da posluješ na inostranom tržištu.
🎸Dinko Abdić, Da Vinci Guitars
Da bi mogao izvoziti svoje gitare i poslovati na inostranom tržištu, Dinko Abdić je prvo morao registrirati carinski broj pri Upravi za indirektno oporezivanje. U tom procesu, Dinko je naučio da mali biznisi ne moraju prvo ući u PDV sistem da bi dobili carinski broj. Proces je trajao dvadesetak dana, nakon čega je Dinko dobio Uvjerenje o registraciji u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, sa naznakon da je vrsta registracije izvršena po osnovu vanjskotrgovinskog poslovanja. Time je Dinko dobio mogućnost da svoje gitare izvozi van granica Bosne i Hercegovine.
Također, Dinko kaže da certifikati za poslovanje u Europskoj uniji nisu bili potrebni. On je iskoristio mogućnost izvoza proizvoda sa preferencijalnim porijeklom, odnosno, objasnio mi je Dinko:
„Ako je vaš proizvod proizveden unutar Bosne i Hercegovine i vi možete da dokažete preferencijalno porijeklo tog proizvoda imate određene benificije prilikom izvoza – bolje rečeno vaš kupac ima benificije, što rezultira vašom nižom cijenom proizvoda i samim time ste konkurentniji.“
Dinko kaže i da njegova firma koristi usluge DHL-a prilikom dostave gitara kupcima. Kaže i da cijeli proces obavlja online, na njihovom portalu za korisnike, gdje kreira paket i unosi podatke o pošiljaocu i primaocu nakon čega uposlenici preuzimaju paket i brinu o svemu ostalom. Dinko uvijek, putem portala može pratiti paket, a kaže da su uposlenici DHL-a na raspolaganju da pomognu na svakom koraku.
U Dinkinom slučaju, kupci nemaju pravo povrata budući da proizvodi gitare isključivo po narudžbi kupaca. Da bi osigurao da su kupci potpuno zadovoljni, Dinko veliku pažnju posvećuje customer care-u i komunikaciji prilikom izrade gitare, dostavlja im fotografije i video svakog koraka i detalja.
Za kraj, Dinko je istaknuo da za opstanak njegovog biznisa bosanskohercegovačko tržište ne bi bilo dovoljno:
„Poslovanje na inostranom tržištu mi je bilo od presudnog značaja, opet ponavljam – moj biznis je specifičan, proizvodimo električne instrumente veće vrijednosti, te samo BiH tržište ne bi bilo dovoljno veliko da možemo opstati. U današnjem svijetu kada se svi biznisi okreću online modelu poslovanja, smatram da bi bilo suludo ne iskoristiti tu mogućnost i osigurati da tvoj proizvod bude dostupan cijelom svijetu. Naravno, to zahtjeva dosta ulaganja u sam brend, sisteme online trgovanja, online marketing na globalnoj razini, te sisteme dostave, ali kada sve ovo pripremite, otvara vam se doslovno cijeli svijet i mogućnosti su neograničene“, istaknuo je Dinko Abdić, osnivač i suvlasnik Da Vinci Guitars.
🧱Iman della Luna Glušac, Iman Della Luna Studio
Mlada preduzetnica, Iman della Luna Glušac, osim unikatnog i jedinstvenog nakita drveta, od ovog moćnog materijala proizvodi i namještaj i kućne potrepštine. Svoje epoxy stolove izvozi i van granica Bosne i Hercegovine i iz njenog iskustva i nakon analize tržišta, Iman della Luna, zaklučuje da kupci van Bosne i Hercegovine, cijene ručni rad i kvalitet. Pitala sam je šta je zapravo put do izvoza i poslovanja na inostranom tržištu: „Ja bih rekla da je to ideja + gotov produkt + marketing, a između dosta sitnih koraka. Ipak bez ideje i rada, kao i bez marketinga nemoguće je izaći na bilo kakvo tržište“, istaknula je Iman della Luna.
Mene je zanimalo i kako je uopće došlo do prve prodaje van naših granica, a Iman della Luna mi je rekla da „promocija i uvezivanje sa partnerima koji su u istoj branši je dobar put za izvoz iz Bosne i Hercegovine“ i ispričala da je njen prvi izvoz bio nakon što se putem društvenih mreža povezala sa firmama koje prodaju namještaj vani.
Za kraj, Iman della Luna mi je rekla da želi da njen Studio bude prvi koji izvozi 100% eko proizvode: „Želimo biti prvi u ovoj branši u Bosni i Hercegovini koji se vode putem Zelenih projekata koji pomažu putu integracija BiH u EU. Think green će biti naša vodilja u novom dizajnu i u novim suradnjama“ istaknula je Iman della Luna Glušac, osnivačica i suvalasnica Iman Della Luna Studio.
🔩Arman Ćurić, Interprodukt
Kada je prije petnaestak godina Arman Ćurić napustio Bosnu i Hercegovinu, odlučio je uraditi nešto za svoj rodni kraj. Njegova ideja bila je otvoriti firmu koja će otvoriti nekoliko radnih mjesta. Budući da je već imao porodični biznis, odlučio ga je proširiti i započeti izvoz vani. Tako je nastao Interpordukt koji se bavi prodajom proizvoda za građevninarstvo i stolariju.
Arman kaže da je od same procedure koju je potrebno steći za izvoz, zahtjevnije obezbijediti kvalitetan proizvod koji će ispunjavati stroge zahtjeve kupaca u inostranstvu. Arman transport vrši preko domaćih kompanija koje se bave zbirnim transportom i kaže da do sada nije imao problema sa povratom i reklamacijom.
Prije godinu dana, Arman je odlučio uspostaviti i vlastitu distributivnu kompaniju na inostranom tržištu. Nakon registracije u januaru, godinu dana Arman je posvetio administrativnim poslovima i pravljenju osnova za distribuciju proizvoda i nada se da bi početkom decembra mogao početi sa radom. „Mi smo izabrali ovaj put i uspostavili vlastitu firmu, ali svakako je jednostavnije i brže izaći na inostrano tržište ukoliko uspijete dobiti distribuciju preko već etabliranih preduzeća“, rekao mi je Arman. Iz Armanovog dosadašnjeg iskustva, isplativost poslovanja na inostranom tržištu zavisi od nekoliko faktora:
„Isplativost poslovanja na inostranom tržištu svakako zavisi od vrste proizvoda, ugovora koje postignete i naravno cijene koje ostvarite. U svakom slučaju proizvodi koji imaju u svojoj cijeni mnogo proizvodnih sati su isplativi zbog cijene radne snage. Automatizovana proizvodnja je manje isplativa“, zaključio je Arman Ćurić, osnivač i suvlasnik firme Interporudkt.
🧱Jovan Grahovac, JoWood
Mladi preduzetnik Jovan Grahovac, oduvijek je imao za cilj proširiti poslovanje na inostrano tržište. Ispričao mi je da je to zato jer je Europsko tržište veliko i finansijski stabilno i da mu to daje sigurnost u poslovanju. Međutim, kada je krenuo u proceduru, Jovan je naišao na nekoliko problema:
„Prvi i osnovni problem je nedostatak informacija: šta ti tačno treba, koja institucija daje sertifikate i koja je procedura za dobijanje istih. Drugi problem je cijena sertifikacije i vrijeme koje je potrebno da se dobije. Rješenje sam našao u saradnji sa Fondacijom Mozaik koja mi je izašla u susret i podržala me za dobijanje CE sertifikata. Za dobijanje ostalih sertifikata sam se kandidovao na EU fondove koji budu aktivni nekoliko puta tokom godine“, ispričao mi je Jovan.
Jovan kaže kako uglavnom u saradnji sa lokalnim firmama osigurava prijevoz robe, a da bi povrat robe za njega predstavljao problem, ali i da je to „rizik koji mora preuzeti, ali isto tako uraditi sve da do toga ne dođe. Poštivanje narudžbe i kontrola kvaliteta je osiguranje da se to ne desi“, zaključio je Jovan Grahovac, osnivač i suvlasnik firme JoWood.
⚔ Oštrica prva, oštrica druga & rješenje
Nadam se da nakon što si saznao ili saznala ponešto o prednostima i nedostacima poslovanja na inostranom tržištu i pročitao ili pročitala iskustva uspješnih mladih preduzetnika, jasnije možeš procijeniti da li tvoj biznis ima potencijal za poslovanje na inostranom tržištu.
Ukoliko još uvijek nisi siguran ili sigruna, možeš se obratiti i Mirsadu Bešireviću iz Fondacije Mozaik, menadžeru za razvoj biznisa u programu Startup studio, kojem sam zahvalna na pomoći za pripremu ovog bloga.
Sva pitanja, postavi u komentar, ili se javi Mirsadu u inbox.
Sretno! 🍀
Izvor: lonac.pro
