Povodom evropskog mjeseca obilježavanja donorstva i zahvale donorima, u Sarajevu je danas otkrivena spomen-ploča zahvalnosti svim donorima Bosne i Hercegovine i njihovim porodicama te istaknuta važnost podržavanja kampanja o podizanju svijesti o važnosti doniranja organa.
Spomen-ploča je otkrivena kod zgrade Veterinarskog fakulteta, a tom prilikom odata je i počast onima koji su spasili živote doniranjem organa.
“Ovo je minimalno što možemo da učinimo prema tim plemenitim ljudima koji su omogućili da naši pacijenti dobiju drugi, kvalitetniji i bolji život”, kazala je Halima Resić, predsjednica Donorske mreže Bosne i Hercegovine.
Istakla je da su građani Bosne i Hercegovine svjesni važnosti doniranja organa u onoj mjeri koliko udruženja i mediji to promovišu.
“Nažalost, institucije, osim Ministarstva zdravstva Federacije BiH, još uvijek ne prepoznaju problem donorstva i ne podržavaju te aktivnosti. Da sve institucije, koje bi trebale, to podržavaju imali bismo izuzetno kvalitetne kampanje”, rekla je Resić.
Dodala je da Bosna i Hercegovina ima kadar, dobre nefrologe, urologe i anesteziologe, ali je neophotno da na tome svi zajednički rade.
“BiH se ne može uporediti s evropskim državama, jer oni urade po 40.000 transplatacija. Čim im padne stopa donorstva oni kreću u kvalitetne kampanje koje su finansijski podržane. Mi, nažalost, ovdje to ne radimo u kontinuitetu, ali ipak kada se pojavimo razbijemo predrasude. Imamo i s Turskom transplant fondacijom i Međunarodnom mrežom za transplantacije jedan projekt, i to TIKA podržava, da se podigne nivo transplantacija u BiH, jer imamo resurse”, rekla je Resić.
Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, ističe da veliki broj pacijenata čeka na transplantaciju.
“Ti ljudi su bez nade, zato što nemamo transplantacija u dovoljnoj mjeri. Posebno se to odnosi na transplantaciju od preminulih osoba, jer to je pravi izvor organa”, rekao je Žuljević.
Dodao je da u Federaciji BiH 318 osoba na listi čekanja u registru Centra za transplantacijsku medicinu.
“Od toga 35 čeka na transplantaciju jetre, 25 na transplantaciju srca, a najveći broj čeka transplantaciju bubrega. Obično je više od 70 posto transplantacija vezano za bubrege”, rekao je Žuljević.
Adnan Fazlagić je prije skoro 14 godina doživio infarkt nakon kojeg, kako je kazao, nije mogao obavljati svakodnevne aktivnosti dok mu je “život visio o koncu”.
“Pet godina kasnije, 2014. godine imao sam rijetku sreću u BiH i pružila mi se prilika u Kliničkom centru Ljubljana. Dobio sam srce i nakon transplantacije moj se život vrlo brzo vratio u normalu. Danas radim sve što i drugi, bez obzira na godine. Imam priliku otići i u planine, voziti bicikl, putovati, imati svoju porodicu. Vratio sam se na posao prije šest godina. Ta transplantacija je nešto neprikosnoveno. Veliki broj ljudi u BiH, nažalost, nema tu priliku. Veliki je problem ne toliko do društva koliko do sistema koji bi se trebao više pozabaviti tom problematikom”, rekao je Fazlagić.
Naglasio je da skoro svaki mjesec, jedan od pacijenata koje poznaje premine čekajući na transplantaciju organa.
Načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović izjavio je da podržavaju projekte koji su od važnosti za osobe koje čekaju na transplantaciju, te da podizanjem spomen-ploče žele podstaći građane da reaguju pozitivno.
Izvor: zenit.ba
