“Prije nekih 7 godina ja sam napustio ono što bi mnogi smatrali poslom snova, da bi pokušao ostvariti nešto što je bio moj dječački san, a to je da izradimo jednu ozbiljnu bosanskohercegovačku firmu i bosanskohercegovački brend ovdje u BiH”, priča Orhan Nikšić, direktor i suvlasnik firme dizajnerskog namještaja “Zanat” iz Konjica.
Konjic je grad pun povijesti i bogatih ljudskih priča, a široko je poznat po dugoj tradiciji drvorezbarstva. Taj umjetnički zanat postao je sastavni dio kulture lokalnog stanovništva, a u nekim porodicama prenosi se s koljena na koljeno.
Upravo takav primjer je porodica Nikšić. Naime, iako su braća Orhan i Adem Nikšić brend “Zanat” lansirali 2015. godine, ova porodična priča počela je puno ranije, krajem 19. stoljeća. Tada je Gano Nikšić, pradjed današnjih vlasnika, otkrio tehniku ručnog rezbarenja drveta koja se prakticirala u selima nadomak Konjica.
Danas “Zanat” predstavlja brend dizajnerskog namještaja koji karakterizira savremeni dizajn i koji u sebi nosi pečat tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva, a od 2017. godine je i dio UNESCO liste nematerijalne baštine čovječanstva.
“Pošto sam po struci ekonomista cilj mi je bio da napravimo jednu firmu koja bi ne samo u BiH, nego i šire trebala biti primjer i model etičnog i održivog poslovanja”, pojasnio je Orhan, dodajući da je upravo platforma na kojoj je htio graditi tu viziju sa svojim bratom i timom ljudi jedna porodična radionica u Konjicu.
“Mi smo jako željeli da očuvamo taj zanat ali je bilo jasno da je to nemoguće uraditi reprodukcijom komada namještaja ili reproducijom stila. Mnogi ljudi danas ne razumiju šta je vrijednost tog naslijeđa. Vrijednost nije u jednom motivu, vrijednost je u nevjerojatnom znanju i vještini koju ti ljudi imaju. Naša ideja je bila da iskoristimo to znanje i vještine, da iskoristimo prirodne resurse koje imamo ovdje u BiH i da počnemo sarađivati sa dizajnerima koji će dati jedan novi i moderan karakter svemu tome što radimo”, pojasnio je Orhan.
Distribucioni kanali na 4 kontinenta
Orhan kaže da 96 posto njihove proizvodnje otpada na izvoz, te da su dosta poznatiji vani, nego u BiH.
“Krenuli smo sa prvom kolekcijom koju smo predstavili u Kelnu 2015. godine, od tada smo razvili kolekciju od preko 1100 hiljada artikala. Mi smo vlasnici dizajna svih tih proizvoda koji su u našoj kolekciji i ostvarili smo rast od nekih 15 puta, danas manje od 5 posto otpada na domaćem tržište”, kazao je Orhan, dodajući da imaju distribucione kanale na četiri kontinenta i preko 220 prodajnih mjesta u vrhunskim salonima dizajnerskog namještaja.
Orhan navodi da sarađuju sa nekim od najvećih imena dizajnera i arhitekata današnjice u Evropi.
“Vrijednost naših proizvoda temelji se na kvalitetu, dizajnu, brendu, marketingu i ozbiljnoj prodajnoj strategiji. Vrijednost se također temelji i na jasnoj viziji brenda, a “Zanat” ima vrlo jasan i izrazit vizuelni identitet, postoji jasna kultura kompanije”, naveo je on.
Proizvode prave sa namjerom da traju vijek, da postanu proizvodi koje neko želi naslijediti kao što su to bili proizvodi njegovog djeda.
Da podsjetimo, 2015. godine švedska dizajnerica Monica Förster osmislila je za brend “Zanat” izvanrednu stolicu Unna koja je osvojila prestižnu nagradu za dizajn proizvoda za opremanje enterijera.
Nagradu “Zlatna stolica” u 2015. godini stolica Unna je dobila zbog nevjerovatne udobnosti, besprijekornog kvaliteta izrade i dizajna osmišljenog do najmanjeg detalja, navedeno je u obrazloženju uz dodatak da “unikatni skulpturalni detalji daju stolici dušu i jasan identitet”.
Izazovi današnjice
Orhan navodi da su izazovi sa kojima se suočavaju najčešće rast same firme i brenda, jer rast svakoj firmi donosi različite obaveze, zatim ljudski resursi, organizacija i finansiranje rasta.
“Sirovina za nas ne predstavlja problem, sva sirovina dolazi iz BiH i radi se o plemenitim i skupim vrstama drveta i mi smo u mogućnosti platiti cijenu te sirovine i iz tog razloga nemamo velike izazove što se tiče sirove”, pojašnjava on.
On navodi da ljudski resursi na početku nisu bili izazov u smislu raspoloživosti ljudi koji su voljni da rade, problem se javlja jer ne postoje škole gdje bi ljudi mogli da se obuče za takvu vrstu posla. Kaže kako su u prethodnom periodu 60 ljudi obučili i zaposlili, te da niko od njih nije imao prethodno znanje u obradi drveta ili proizvodnji namještaja i da upravo to predstavlja jedan od izazova.
“Izazov je i pristup ključnim tržištima jer naša tržišta su izvozna i često puta se radi o manjim narudžbama jer se prodaju u malim salonima namještaja, pod našim imenom, a svaki izvoz ima određene izazove i troškove”, zaključio je on.
Iako je brend “Zanat” odavno već poznat u svijetu, Orhan ističe da njihov cilj nije bio napraviti veliku firmu, već kvalitetne proizvode koji će se prenositi s generacije na generaciju.
E.S.
