Na području Unsko-sanskog kantona aktivna su brojna udruženja žena koja kroz različite aktivnosti daju doprinos društvenoj zajednici, a prvenstveno kroz očuvanje i promovisanje kulture i tradicije naroda Bosanske krajine.
Nastala su uglavnom u seoskim sredinama, tokom spontanih i svakodnevnih druženja, u Bosanskoj krajini poznatih kao ženska sijela.
Upravo tokom takvih druženja rodila se ideja o zajedničkom angažovanju žena u velikokladuškoj Mjesnoj zajednici Crvarevac. Bilo je to, saznajemo od Senajde Mašinović, predsjednice Udruženja “Đul“, tačno prije deset godina.
„Te 2013. godine imale smo običaj da se povremeno, uz kafu i kolače, družimo i razgovaramo o svakodnevnim temama. Tokom jednog od tih druženja došle smo na ideju da se organizujemo u vidu udruženja ili asocijacije žena. Bilo nas je tad 15-tak i počele smo da povremeno provodimo određene aktivnosti i akcije u Crvarevcu. Tim akcijama ubrzo su odazvale i brojne druge žene, te smo 2015. godine registrovali Udruženje „Đul“ Crvarevac.
Odmah nakon registracije, donošenja pravilnika i planova, vrijedne članice nastavljaju s brojnim aktivnostima, a kao prioritet izdvajaju osnivanje kulturno-umjetničkog društva unutar Udruženja, kako bi kroz različite sekcije od zaborava sačuvale sve ono što je vezano za život i običaje ovog kraja.
„Ubrzo nakon pokretanja sekcija predstavile smo se mještanima Crvarevca, s obzirom da smo i prije toga bile poznate po organizovanju humanitarnih akcija, dobile smo podršku i mještana, i lokalne zajednice, te naše dijaspore. To nam je pomoglo da organizujemo i Veče folklora, manifestaciju na kojoj je učešće uzelo deset KUD-a iz USK. Od tog vremena do danas, a kada je riječ o kulturno- umjetničkim sekcijama, predstavili smo se javnosti u više gradova BiH, regije, Turske i Austrije, gdje smo učestvovale na manifesaciji „Fest Bošnjaka“, navodi predsjednica Mašinović.
Solistica hora Zemka Mašinović, kako kaže, sretna je što je članica Udruženja i što na nastupima može izvoditi izvorne pjesme.
„Hor je nastupao u brojnim gradovima, izvodimo tradicionalne pjesme, to su tekstovi koji su davno naši stari pjevali, a mi ih naučile još u djetinjstvu. Izvodeći ove pjesme želimo da ih sačuvamo od izumiranja i zaborava“.
Žene iz Crvarevca, odane očuvanju ručnog rada, tokom druženja izrađuju brojne unikatne odjevne i ukrasne predmete. Najaktivnija među njima, Derviša Čordić, rado se sjeća dana kada je zajedno s majkom vezla, plela, kerala, heklala, kako bi što ljepše ruho, kada za to dođe vrijeme, imala.
„ U to vrijeme mlada je u ruhu morala imati, pored već pripremljenog ručnog rada, i iglu i konce, kako bi i dalje, kada se uda, nastavila raditi. Tako sam i ja nastavila i evo i danas se bavim ručnim radom, najviše sada keram, jer se to najviše i traži. Svoje znanje sam prenijela na puno mlađih žena, uvijek sam spremna da ih učim, ako one to žele. Ručne radove članica našeg Udruženja su imali priliku vidjeti mnogi posjetioci manifestacija na kojima smo učestvovali, a i puno ljudi traže da ih kupe“, ispričala nam je Derviša.
Udruženje „Đul“ bosanskohercegovačkoj javnosti je posebno poznato po pripremi tradicionalnih krajiških specijaliteta. Vjetar u leđa, ističe predsjednica Mašinović, dali su im članovi žirija na Sajmu turizma „List“ u Lukavcu, dodijelivši im prve nagrade za najbolju gastro ponudu.
„Sugerisali su nam da i u pisanoj formi čuvamo tradicionalne recepte i da ih objedinimo u jednu knjigu. Ovu ideju smo odmah prihvatile, razradile plan kako da je sprovedemo u djelo, ali nismo, unatoč brojnim molbama, uspjele dobiti finansijsku podršku vlasti. Zahvaljujući našim akcijama pripreme hrane za migrante ostvarujemo kontakt sa IOM-om, te organizacija BHRI s oduševljenjem prihvata da bude donator projekta „Krajiška sofra“. U okviru projekta je objavljena i istoimena knjiga tradicionalnih krajiških specijaliteta. Posao je bio obiman, u realizaciju smo uključili 10 udruženja s područja USK, kako bi knjiga obilovala što raznovrsnijim receptima“.
Nakon objavljivanje knjige „Krajiška sofra“ uslijedile su promocije u gradovima USK, te besplatna degustacija specijaliteta. Specijalitete su se imali priliku degustirati i Bošnjaci koji žive u Istanbulu, tokom posjete žena iz Crvarevca njihovom udruženju.
Nakon toga Ministarstvo privrede USK-a podržalo je i realizaciju projekta „Praktična primjena“, tokom kojeg su, kroz zanimljive radionice, učenici osnovnih i srednjih škola naučili pripremati brojne krajiške specijalitete.
Uz ovo članice su kulinarske sposobnosti pokazale javnosti i putem tv ekrana. Spremno su za RTVUSK realizovale tv serijal „Slatki zalogaj iz bosanske kuhinje“, a serijalima „Ramazanska kuhinja“ pomogle su gledateljkama TVUSK I TV HAYAT da lakše osmisle pripremu iftara.
O krajiškoj kuhinji moglo bi još mnogo toga reći, kaže nam Senajda Mašinović, no valja pomenuti i druge aktivnosti jer je, kako dodaje, obim njihovog djelovanja tokom osam godina proširen i na ostale sfere života.
„ U saradnji s Planinarskim društvom svake godine organizujemo „Ljetni kamp za djecu“, Djeca se, boraveći više dana u prirodi, uče različitim vještinama, snalaženju u prirodnom okruženju i što je veoma bitno ekološki se osvijeste. Udruženje svake godine organizuje i manifestaciju „Sajam jeseni“, na kojem žene iz svih dijelova USK imaju priliku izložiti i prodavati svoje domaće proizvode, te na taj način promovišemo kupovinu domaće, zdrave hrane te kvalitetnu ishranu“.
Organizacijom stručnih predavanja uspjele su potaknuti žene da razgovaraju i o temama, koje su, navodi predsjednica Mašinović, za žene iz ruralnih područja do sada bile nepoznate. Razmjenjuju se iskustva, preventivno se djeluje u slučaju nasilja, pruža psihološka podrška.
Sa svim nabrojanim, ali i ostalim realizovanim aktivnostima i postignutim uspjesima, saradnjom s brojnim udruženjima širom BiH, kao i podrškom mještana i dijaspore su izuzetno zadovoljne.
Od vladajućih struktura redovno ih, u realizaciji projekata i ostalih aktivnosti, podržava Vlada USK. Međutim, kroz sve ovo vrijeme nedostaje im podrška Općine Velika Kladuša, no ovaj stav Općine, s ponosom ističe Mašinović, nadjačala je činjenica da su žene iz ovog kraja, gdje se još uvijek osjete posljedice ratnih dešavanja, ujedinjene i da zajedno djeluju.
„Kao organizacija s isključivo ženskom populacijom uspjele smo prevazići posljedice rata, međubratsku podijeljenost, koja je najjača rana našeg područja. Mi smo se udružile bez obzira na našu vjersku, političku ili bilo koju drugu pripadnost i uvjerenja. U ovoj sredini to je ogroman uspjeh“.
U narednom periodu, kako ističu, nastavit će sa dosadašnjim, ali i novim aktivnostima. Želja im je da konačno dobiju vlastiti prostor za Udruženje, kako bi što bolje mogle djelovati i doprinositi svojoj lokalnoj zajednici, u kojoj, za razliku od brojnih drugih ruralnih sredina, još uvijek postoji volja za razvojem i unaprijeđenjem života.
Članice Udruženja „Druženje žena Brekovice“ obilježili desetu godišnjicu uspješnog rada
Na udaljenosti od 50-tak kilometara od Crvarevca okupila se, sasvim spontano, još jedna grupa vrijednih žena. Riječ je o članicama Udruženja „Druženje žena Brekovica“ iz istoimene bihaćke mjesne zajednice, koje su prošle godine proslavile desetu godišnjicu postojanja.
Kroz taj period, navodi predsjednica Nevzeta Bajrić, desilo se mnogo toga, od onih teških početničkih muka, vezanih za pronalazak prostora za rad, pokretanja brojnih aktivnosti do mnogobrojnih priznanja i uspjeha.
„Početak našeg djelovanja bio je jako težak, dobile smo samo mali prostor u devastiranoj školskoj zgradi, kojeg smo samostalno uređivale. Finansijsku podršku nam je pružila Općina Bihać kako bismo uredile i opremile unutrašnjost tog devastiranog prostora. Imale smo razumijevanje i domaćih privrednika, koji su nam također pomogli oko radova, no ipak većinu posla smo morale odraditi samostalno. Tako su članice Udruženja obavljale i građevinske poslove, farbale stolariju, krečile. Ali, imale smo svoj cilj i ništa nam nije bilo teško“
A osnovni cilj je bio, dodaje Nevzeta, da žene iz ruralnog područja, uglavnom domaćice, izađu iz kuće, da se pored svakodnevnih obaveza uključe i u druge aktivnosti, steknu nova iskustva, prijateljstva i da kroz sve to daju doprinos zajednici u kojoj živi.
„Naše Udruženje je ubrzo nakon osnivanja postalo omiljeno mjesto okupljanja žena iz Brekovice. Okupili smo mještanke od 18 do 74 godine, kroz Udruženje je prošlo preko 240 članica, a trenutno ih je aktivno 60. Djelujemo u više pravaca, od njegovanja, tradicije i običaja ovog kraja, organizovanja humanitarnih akcija za stare, nemoćne i bolesne osobe, prikupljanje pomoći za Crveni križ i Merhamet, aktivnosti vezanih na podizanju i razvijanju svijesti građana o pravima i osnaživanja žena iz ruralnog područja, različitih edukacija, simpozija, seminara, objavljivanja priručnika do pokretanja projekata od kojih koristi imaju svi stanovnici ove MZ. Tako bih izdvojila projekt „Biblioteka u novom ruhu“, kojeg smo realizovale zajedno s OŠ „Brekovica“, a posebno izdvajam izgradnju dječijeg igrališta za najmlađe mještane. Izgradnju smo, uz minimalnu podršku Grada Bihaća, finansirale samostalno, sredstvima zarađenim kroz pripremu i prodaju 6.000 paketa jufki“.
Tu su i druge aktivnosti vezane za razvoj i podizanja kvalitete života u MZ, u kojima su članice Udruženja sudjelovale samostalno ili uz podršku Grada Bihaća i donatora, poput Rotary cluba iz Minhena, TIKE iz Turske, UNDP-a. Tokom rada dale su doprinos i izgradnji novog Doma kulture u Brekovici, koji je finansirao Grad Bihać, i u kojem su danas smještene moderno opremljene prostorije Udruženja.
Brekovčanke su posebno ponosne na doprinos u očuvanju kulture i običaja ovog kraja, s akcentom na promovisanje tradicionalne bosanske hrane.
Jedna od spretnih kuharica je Senada Majstorović, koju je, kako kaže, Udruženju prvo privikla želja da ostvari kontakt s ostalim mještankama Brekovice, a potom da svojim radom da doprinos zajednici u kojoj živi.
„Volim kuhati tako da sudjelujem u svim akcijama pripremanja hrane za ugrožene, bolesne ili porodice koje sahranjuju svoje najmilije. Najljepše se osjećam kad znam da smo pomogle drugima, to ispunjava i mene i ostale članice, zaista smo humane. Uz to pratim i druge aktivnosti koje predsjednica i one mlađe žene organizuju. Zajedno putujemo, upoznajemo žene iz drugih krajeva i zaista sam sretna što postoji ovo Udruženje. Moja kuća je 3, 4 kilometra udaljena od ostalih članica, međutim nikad mi nije bilo, a ni sad kad sam nešto starija, teško pješice otići na sastanke, druženja ili neke druge aktivnosti“
Poput svojih prijateljica iz Crvarevca s pripremom vrhunskih domaćih specijaliteta upoznale su i gledatelje BH tv stanica, između ostalih RTV USK, TV HAYAT, OBN, TV TK i dr.
Brojne prezentacije domaće kuhinje otvorile su mogućnost za pokretanje još jedne aktivnosti u Udruženju, od koje, kako navodi predsjednica, koristi imaju i članice, ali i mještani koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
„Riječ je u cateringu, kojeg radimo na zahtjev stanovnika Brekovice i okolnih naselja, za različite prigode. Za pripremu hranu kupujemo domaće proizvode od naših članica i mještana, a s obzirom da je ovo poljoprivredni kraj izbor namirnica, od tjestenine, jaja, mliječnih proizvoda do mesa je zaista velik. Na ovaj način omogućujemo mještanima da prodaju svoje proizvode i da zarade, a mi imamo ponudu hrane koja je zaista svježa, kvalitetna i ukusna. Dio novca od cateringa ostavljamo za potrebe Udruženja, dio iskoristimo za putovanja i humanitarne aktivnosti, a dio podijelimo članicama koje su sudjelovale u pripremi hrane. Smatramo da je ovo dobar način za promovisanje domaće hrane, svježih proizvoda, ali i način da pomognemo našim poljoprivrednicima. Interes za naše uslugu je velik ne samo u Brekovici i Bihaću, nego i u okolnim naseljima“.
Uz domaće specijalitete građani, ali i posjetioci, izuzetno cijene i ručne radove, nastale u kreativnoj radionici, koja je, može se slobodno kazati, svojevrsni muzej bosanske tradicije i običaja. Osim ukrasnih predmeta, poput stolnjaka, torbica, ukrasnih jastučića i sl. u ovoj radionici nastaju i ručno rađene narodne nošnje, potrebne za folklornu sekciju, u koju su uključeni članovi od 6 do 65 godina strarosti.
Svaka nošnja, od pripreme materijala, krojenja, do završnog ukrašavanje vezom i keranjem, prođe kroz ruke brojnih članica. Svaka od njih, kako nam je rekla Asima Bejtić, svojim umijećem da pečat toj nošnji.
„Moj posao, kada je riječ o ovoj radionici, je da vezom ukrasim nošnje, na tradicionalan način. Neke članice šivaju nošnje, neke keraju šamije, tako da svaka ima, u skladu sa svojim znanjem, dio posla. Osim u radionici učestvujem i u drugim aktivnostima, družim se, putujem sa članicama i ovo Udruženje je neizostavan dio mog života. I kad neka od nas ima neki stres, probleme, čim dođe na druženje bude joj lakše, jer je takva atmosfera među nama da se svako mora oraspoložiti.“
Gostima, koji posjete Udruženje, obavezno pokažu i neobičan ćilim, izrađen od 5.000 plastičnih čepova.
„Čepove su dugo sakupljale kako bi ovim radom dale doprinos očuvanju prirode, što je također jedna od oblasti našeg djelovanje. Na isti način, znači od čepova, izradile smo BH zastavu, a jednu, dimanzija 8X4 metra, smo sašile u svojoj radionici za potrebe Doma kulture“, navodi nam Nevzeta pokazujući slike ćilima i zastava.
Radovi, nastali u radionici, zapaženi su na brojnim druženjima, izložbama, sajmovima i smotrama u BH gradovima, Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj, Turskoj. Tokom ovih smotri i manifestacija članice su, kako kažu, postale bogatije za nova iskustva, ostvarena su nova poznanstva, a otvoren je i put za daljnju saradnju.
A saradnje će, ističe predsjednica Bajrić, biti i u ovoj godini, baš kao i novih aktivnosti, koje su uvrštene u Plan i program rada za 2023. godinu. Sve zajedno vjeruju da će i nove, kao i sve dosadašnje, biti dobro prihvaćene i da će svojim radom i dalje doprinositi lokalnoj zajednici u kojoj žive.
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Sadržaj je odgovornost Mreže za izgradnju mira i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
