Stojedanaest godina je prošlo otkako je Luka Brčko dobila svoje prve obrise. Otada do danas ovo riječno čvorište je doživjelo više promjena, kako organizacionih tako i onih vezanih za opremljenost, kao i spektar usluga koje obezbjeđuje.
Posljednja modernizacija jedine međunarodne luke u Bosni i Hercegovini, smještene na rijeci Savi u Brčkom, počela je prije dvije i po godine, koštala je oko 13 mil EUR, a jednu od faza predstavljala je i nabavka savremene dizalice, nosivosti od 27 tona.
– Zadovoljan sam kvalitetom izvođenih radova dobili smo novi funkcionalni plato površine 8.000 m2, novu dizalicu kapaciteta 27 tona, novi koš za rasute terete kapaciteta 150 tona, oko 4 kilometra nove pruge i 2 kilometra pristupne ceste. Jednako bitno, kao ovo ulaganje, je i čišćenje plovnog puta rijeke Save, te rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog mosta između Brčkog i Gunje – istakao je za eKapiju Perica Josić, direktor JP Luka Brčko.
Ova luka godinama je radila u smanjenom kapacitetu, a obavljanje poslova otežavala je zastrjela oprema koja je kupljena prije 50 godina. Sada sa izvršenom modernizacijom, otvara se prozor za pozitivne promjene, mada na poslovanje utiču i brojni drugi faktori.
– Nova dizalica je u funkciji i počeo je pretovar sa njom. Takođe u funkciji je i koš za rasute terete koji je kupljen u sklopu ugovora za dizalicu – ističe Josić za eKapiju i dodaje da projekcije poslovanja nažalost nisu dobre iz razloga što je Luka na tržištu i ona je, na neki način, servis za privredne subjekte koji egzistiraju u regiji.
– Svjedočimo smanjenju gospodarske aktivnosti, glavni komitenti ArcelorMittal Zenica i Sisecam Soda, pa i cementara Lukavac manje koriste naše usluge. Trenutno Luka najveće prihode ostvaruje od carinskog terminala, s tim što od 2019. godine od kada je most između Brčkog i Gunje zatvoren za teretni promet imamo manje prihode za 500.000 KM na godinu – navodi Josić.
Kako nam kaže godišnje imaju oko 40.000 tona pretovara, a završetkom projekta i izgradnjom infrastrukture nadaju se da će ta količina biti znatno veća.
– Cilj nam je za 5 godina doći do 500.000 tona pretovara za godinu – ističe Josić.
Bolje za ekologiju, ali i finansije
Perica Josić (Foto: Luka Brčko)
Kako je do sada više puta isticano na brojnim skupovima vezanim za unapređenje vodnog transporta u BiH, jedna od glavnih prepreka jeste slabija plovnost rijeke Save.
– Plovnost za nas predstavlja ogroman problem i to se mora rješiti na razini države, te se nadam da će EU izdvojiti sredstva, s obzirom da su direktive EU da se što bolje riječno poveže Zapadni Balkan, kao i da se što više tereta prebaci sa druma na rijeku zbog manjeg zagađenja – kaže Josić i dodaje da je sigurno da je vodni transport najeftiniji.
– Najveće količine transporta se mogu prevoziti tim putem, najmanje zagađuje, najsigurniji je. Jedna barža je nosivosti 1.000 tona za što vam treba 50 kamiona, a za to vam treba 50 vožača dok jednu samohotku vozi kapetan i 4 člana posade.
Među najvažnije projekte koji predstoje kako bi se unaprijedio i bolje iskoristio potencijal Luke, Josić ističe da su to prevenstveno čišćenje korita rijeke Save, zatim elektrifikacija pruge, izgradnja mosta, te izgradnja autoputeva.Godine razvoja i zastoja
Brčko se prvi put spominje 1534. godine kao Kapetanija u Gračaničkom Kadiluku, Tuzlanskoj Nahiji, Zvorničkom Vilajetu. U to vrijeme Brčko je bilo jedina prelaznica preko rijeke Save, a koja se obavljala skelom. Trgovci bi iz Dubrovnika i Hercegovine dolazili na konjima i magarcima i prelazili Savu skelom. Od tog vremena se vrši prevoz splavarenjem za potrebe industrije (balvani), a od 16.vijeka počinje plovidba tzv. kopitarenjem sa dereglijama (uzvodno bi se vuklo lijevom obalom Save konjskom i volovskom zapregom, a nizvodno bi se plovilo sa sidrima).
Drugom polovinom 17. vijeka počinje plovidba parobrodima i brodovima.
Nova savremena dizalica 27 tona (Foto: Luka Brčko)
Današnja luka izgrađena je 1913. godine, dograđena u periodu od 1952. do 1962. godine, a 1953. zvanično se počinje koristiti obala luke za saobraćaj i osniva se Preduzeće za riječni saobraćaj i pristanište.
Do ponovne reorganizacije došlo je 1991. godine od kada opet posluje kao samostalno preduzeće pod nazivom AD Luka Brčko. Tokom rata na prostorima bivše SFR Jugoslavije (1991-1995), i pet godina poslije, zbog neriješnog međudržavnog statusa rijeke Save, plovidba je obustavljena i nisu vršene pretovarne aktvnosti. Donacijom italijanske Vlade 2001. obnovljena je i ponovno stavljena u funkciju glavna pretovarna mehanizacija – portalne dizalice, čime su se ponovo stekli uslovi za aktivno učešće Luke Brčko u transportnom sistemu BiH.
Pozicija
Luka Brčko ima plovnost IV kategorije, prosječan navigacioni period od 260 dana godišnje i privreda gravitacionog područja predodredili su značaj Luke u odnosu na uzvodna pristaništa.
Preko Luke Brčko moguće je ostvariti direktne robne tokove rijekom Savom sa podunavskim lukama zapadne i istočne Evrope, kao i sa lukama na Sjevernom i Crnom moru. Sa Evropskom željezničkom mrežom povezana je saobraćajnicom Tuzla-Vinkovci (dozvoljeno osovinsko opterćenje 18 t). U neposrednoj blizini Luke nalazi se magistralni putni pravac M14.1. Dobra povezanost kopnenim saobraćajnicama otvara mogućnost za uspostavljanje tranzitnih robnih tokova, kao i tokova čije je odredište u užem gravitacionom području Luke Brčko.
S.T.
Izvor: ba.ekapija.com
