Radnički univerzitet je programska platforma koju institucionalno podržava Udruženje „Front slobode“ Tuzla, a kroz koju aktivisti, akademski, prosvjetni i kulturni radnici, radnici u privredi i javnom sektoru, te studenti i umjetnici, skupa razvijaju oruđa i strategije potrebne da se zahtijeva društveno-ekonomska pravda za osiromašene i marginalizirane populacije, te da se ustraje u borbi za istu. Radnički univerzitet je osnovan u solidarnosti sa radnicima fabrike DITA 2011. i omogućio je zajednici u Tuzli da nauči kako da se odupre nasilnoj i prisilnoj pljački i otuđenju zajedničkih dobara i društvene svojine. Od 2016. godine Radnički univerzitet je operativan i u Tuzli ali i šire (Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Bihać…), kroz saradnju sa sličnim platformama i inicijativama, nastojeći da razvija i održava solidarnost i zajedništvo u javnim prostorima i kroz društvenu reprodukciju koja je inkluzivna u smislu klase, roda, spola, etniciteta/rase i seksualnosti.
prof.dr. Jasmina Husanović
Radnički univerzitet je nastao i kao platforma koja odgovara na posebne izazove civilnog društva i društvenog aktivizma u BiH. Još od 2000-tih u BiH kroz svoje javne intervencije i tekstove, kao i kroz plenume i proteste, aktivisti i prosvjetni radnici srednje generacije (sada u svojim zrelim godinama) artikulirali su alternative dominantnoj politici identiteta u vidu etnonacionalizma, te upozoravali na nebrigu spram pitanja društvene pravde i ekonomskog razvoja, te posljedica na svakodnevni život građana. Nesklad i nepovezanost, te horizontalna fragmentiranost te čak i netrpeljivost, kontaminirali su građansko društvo i organizacije civilnog društva općenito, što je pojačano transgeneracijskom traumom. Ovo je strukturalna manjkavost koja onemogućava razvoj uspješnih ideja i djela dovoljno jakih da mobiliziraju zajednicu kroz obrazovna i radna mjesta, te uključujući razne demografske grupe i populacije. Teške su lekcije materijalnih posljedica ove rastočenosti na psihe i tijela aktivista i aktivistkinja. Nakon protesta 2014-te mnoge snage su instrumentalizirane u svrhu kratkovide i uskogrude politike i interesa, a ne u dugoročne svrhe transformacije spram društveno-ekonomskih nepravdi, što je zapriječilo šire borbe za pravdu, jednakost i razvoj.
Radnički univerzitet ima za cilj da nastavi aktivnosti u programima društvene pismenosti, kako bi se energizirale prakse aktivizma utemeljene na dosadašnjem iskustvu i stečenom znanju. Trenutno je fokus na ekološkoj društvenoj pismenosti koja produktivno mobilizira i organizira razne snage u zajednici ka zajedničkom dobru i javnom interesu, kao i razvoju i rastu. Ovo je stoga što vjerujemo da je razvojna vizija koja uključuje pitanja ekologije i ekonomije neodvojiva od pitanja infrastrukture politike usmjerene ka razvoju i jednakosti. Građani treba da djeluju skupa kroz održivi skup zajedničkih ciljeva za zajednička dobra, sa zajedničkom vizijom i metodom djelovanja, kao i zajedničkom platformom aktivnosti i intervencija na nivou zajednice, kroz obrazovanje i savjetovanje shodno ovim ciljevima. S obzirom da povrede i štete vezano za društveno dobro eksponencijalno rastu, apsolutno je urgentno raditi na otjelovljenu novih dugoročnih egalitarnih horizontalnih modela kolaboracije u zajednici, sa integriranom strukturom i programom, kako bi se izgradili kapaciteti za ujedinjavanje i mobiliziranje onih inicijativa, institucija, grupa i pojedinaca koje se aktivno uključuju u razne oblike javnog protesta i afirmativne politike, a protiv pljačke prirodnih i društvenih resursa i radne snage. Korištenje dosadašnjih znanja i iskustava u borbi protiv očaja i i beznađa kada su u pitanju budući prospekti za zemlju je ključno kako bi se i spriječio interni i eksterni egzodus mladih u BiH, a i kako bi se napravili ključni mostovi između prošlog, sadašnjeg i budućeg, kada je u pitanju ono što je vrijedno, spasivo i obećavajuće po pitanju budućnosti bosansko-hercegovačkog društva i naroda.
