Piše: Hazim Okanović
U vremenu kada je počela priprema dokumentacije za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na rijeci Neretvici djeca koja su se tada rodila danas su na master studijima sarajevskih i mostarskih fakulteta. Niti jedna od prvobitno 17 planiranih mHE u međuvremenu nije izgrađena. U razgovoru sa predstavnicima Udruženja građana “Neretvica – Pusti me da tečem” Safetom Sarajlićem i Ibrahimom Turkom saznajemo retrospektivu događaja vezanih za plan izgradnje 15 ekocidnih malih hidroelektrana na slivu rijeke čija je dužina nešto viša od 27 kilometara. Nakon neuspješnih pokušaja od strane predstavnika lokalnih vlasti i rukovodstva Elektroprivrede BiH od 2010. do 2018. godine dešavanja nije bilo sve do februara 2020. godine. Na njihove aktivnosti reagovao je narod, klišani, koji su označili početak kraja ovog ekocidnog projekta, koji je podrazumijevao trpanje kompletnog sliva Neretvice u cijevi prečnika i do 1,8 metara, s ukupnom dužinom cjevovoda od oko 34 kilometra. U oktobru 2022. godine, naručioci projekta izgradnje malih hidroelektrana ostali su bez gotovo svih dozvola za njegovu realizaciju. Safet Sarajlić pojašnjava kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine čijim se zakonskim izmjenama zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana, plod borbe riječnih aktivista iz Federacije Bosne i Hercegovine. Osim Zakonom ostvarena je zabrana planiranja i izgradnje novih malih hidroelektrana. Ipak, usvojena zakonska zabrana ne odnosi se na Neretvicu, Bunske kanale, Kruščicu kod Viteza i ostale slučajeve gdje već postoje zaključeni ugovori o koncesiji. Pojašnjava kako su članovi pokreta građana bili svjesni kako nije lak zadatak oboriti Zakon već ga je bolje preusmjeriti kako bi išao u korist riječnih aktivista.
Pokretačka snaga – liderstvo u humanosti
“Kao čovjek koji je rođen u blizini rijeke Neretvice, moram kazati da su rijeke na planeti Zemlji žile kucavice bez kojih je nezamisliv život. Rijeka Neretvica je duga 27,5 kilometara. Izvire ispod Zec planine na 1510 metara nadmorske visine. Izgradnjom 15 malih hidroelektrana mi bi faktički ostali bez vode. Općina Konjic izdavanjem koncesija za izgradnju 15 malih hidroelektrana na našoj rijeci, daje sve izvore tih planinskih potoka u vlasništvo Elektroprivredi Bosne i Hercegovine. Prčati o izgradnji malih hidroelektrana na jednom potoku je priča o davanju izvora. Ukoliko bi se to desilo, automatski vlasnik izvora je koncesionar i tu se krije problem jer niko iznad vodozahvata više nema pravo da uzme kap vode”, kaže Sarajlić. U nastavku navodi kako će upravo taj koncesionar reći da je to njegovo pravo, kako ga je kupio ili mu ga je nego dao. Aktivisti ovog udruženja se bore protiv uništavanja jer ukoliko bager uđe u rijeku ona više ne postoji. Ističe kako je Bosna i Hercegovina šesta zemlja u Evropi po pitkoj vodi a kako je rijeka Neretvica pitka čak i na 25 kilometara od svog izvora što je svjetski fenomen. Nakon prvih saznanja o izgradnji mini hidrocentrala na rijeci Neretvici 2005. i 2006. godine aktivisti ovog udruženja su uradili konkretne korake u cilju zabrane izgradnje istih. Jedan dio građana ove lokalne zajednice imao je priliku da posjete rijeku Vrbas koji je već do tada bio devastiran te su napravili snimke. Nakon što su pogledali i analizirali snimke pristupili su akciji prikupljanja potpisa za peticiju.
Organizacija pred uzbunu
“Podršku svojim potpisima je dalo preko 200 građana iz doline Neretvice. Nakon toga naše aktivnosti se nastavljaju 2020. godine kada su investitori krenuli u realizaciju svog ‘projekta’. Mi smo se praktično pred uzbunom organizovali i na našu sreću u području doline Neretvice smo imali šest udruženja koja su djelovala u raznim oblastima. Napravili smo jednu koordinaciju od svih udruženja kako bismo na startu imali što masovniji odziv građana. Zamolili smo predsjednike svih tih udruženja da pozovu svoje članstvo da nam se pridruže za spas rijeke Neretvice kako bismo mogli odgovoriti na prvi udar. Imali smo prostora da od februara do juna 2020. godine radimo kao koordinacija te da radimo fizičku zaštitu na rijeci Neretvici. Nakon toga smo se registrovali kao pokret građana ‘Neretvica – pusti me da tečem’. Pokret broji preko 1000 članova i članica sa aktivnom članskom kartom. Osim toga, imamo preko 5.000 pratilaca na društvenim mrežama koji su na neki način podrška našoj borbi”, navodi Turak.
Bosna i Hercegovina je zemlja koja je izvoznik električne energije. U protekloj godini (2021) u Bosni i Hercegovini je proizvedeno 17.055,44 gigavatsati (GWh) električne energije, odnosno oko 17 TWh. Ukupno 12 TWh se koristi za potrebe bosanskohercegovačkog tržišta. S druge strane se u kompletnom ostalom obimu od 5 TWh se izvozi preko private firme. “Dakle, naše elektroprivrede su dozvolile da jedan privatnik izvozi našu struju. Sada uporedite po kojoj cijeni elektroprivrede prodaje privatnom licu električnu energiju i u ovoj globalnoj energetskoj krizi te po kojoj se cijeni dalje ona naplaćuje po Austriji, Češkoj i dalje u Evropi. S druge strane, građanima BiH se prijeti da će morati doplatiti 1.334 KM ukoliko se budu prekomjerno grijali električnom energijom”, ističe Sarajlić.
Ibrahim Turak navodi kako je rijeka Neretvica za lokano stanovništvo život a za političare novac. Neretvica je sinonim njihovog prava na život. Na žalost, trenutna izgradnja malih hidroelektrana je jedan od najunosnijih biznisa a najveći interes na žalost investitori vide u rijekama. Energetska mafija je imala plan da na bosanskohercegovačkim rijekama napravi preko 600 malih hidroelektrana što bi značilo uništenje preko 200 rijeka i to onih najljepših, bistrih, planinskih. Zamislite kartu Bosne i Hercegovine i da izbrišete te rijeke. To je jedno zlo koje se pojavilo kao nešto najopasnije po naše rijeke. Želimo da to spriječimo jer izvori su nešto što je naš prvenstveni cilj. Mi moramo za sebe i za buduće naraštaje sačuvati izvore pitke vode i to je osnovni motiv s kojim se mi borimo”, kazao je Turak.
Umrežavanje nevladinih organizacija i politike Evropske unije
Umrežavanjem udruženja u Bosni i Hercegovini se stvorio jedan od ključnih momenata koji je doprinio usaglašavanju jedinstvenog stava sa kojim se krenulo ka državnim institucijama kako bi došlo do zakona koji zabranjuje izgradnju mini hidrocentrala. “Mi nemamo lidera. Lider je narod. Mi kao pokret najveće zasluge imamo zahvaljujući narodu klišanskom, koji je smogao snage te je znao ko stoji preko puta a na sredini baner na kojem piše: Krv ili voda. To je jasna poruka da odustati nećemo jer je nemoguće ići protiv naroda koji je spreman dati svoj život ali ne rijeku”, kaže Sarajlić. Sa njim se slaže i Ibrahim Turak koji navodi kako se umrežavanje pokazalo ispravnim. “Rezultat našeg organizovanja je činjenica da je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine koji zabranjuje gradnju mini hidroelektrana. Politika Evropske unije nas podržava a Bosna i Hercegovina kao potencijalna članica mora da je slijedi preporuke”, kazao je za kraj Turak.
Važno je kazati kako je pokrenuta akcija “15 kupališta umjesto 15 mHE”, s ciljem uređenja lokacija uz Neretvicu na kojima su generacije odrasle. Izgradnjom plaža, šadrvana i skakaonica na kupalištima koja u ljetnoj sezoni svakodnevno posjećuju stotine kupača, pokazano je kako dolina Neretvice ima puno značajnije neenergetske potencijale. Sve aktivnosti provode mještani doline Neretvice organizovanjem radnih akcija i prikupljanjem novčanih sredstava. Donacije uglavnom pristižu od fizičkih lica, primarno ljudi koji žive u ovom kraju i mnogobrojne klišanske dijaspore.
