Kreiraj pozitivnu priču iz tvoje lokalne zajednice, a način biraš ti: – Napisati pozitivnu priču (max. 2 strane) – Napraviti foto-priču (do 30 fotografija) – Snimiti videozapis (do 60 sec)
ŠTA JE GOVOR MRŽNJE?
Govor mržnje podrazumijeva pogrdne i ružne riječi, izraze, imena i nazive utemeljene na određenim osobinama pojedinih ljudi, skupina ili populacije koje oni samostalno ne mogu izabrati, a izražene u svrhu da se određena osoba, skupina ili populacija ismijava, etiketira ili kleveće.
Govor mržnje je prisutan svakodnevno u političkom životu, medijima i društvenim mrežama, a poruke mržnje vidljive gotovo na svakom mjestu na javnim površinama. Njemu su izloženi pojedinci, grupe ljudi, pa čak i čitave zajednice.
Razvoj novih tehnologija i interneta omogućio je brže širenje govora mržnje bez mogućnosti efikasne kontrole. Online govor mržnje je postao svakodnevica bh. života, a samim time veoma opasan za izgradnju demokratskog, savremenog i sigurnog društva.
ZNATE LI ŠTA JE MEDIJSKA PISMENOST I ZAŠTO JE ONA VAŽNA?
Medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja, odnosno plasman poruka posredstvom medija. Medijska pismenost je multimedijalna aktivnost, te zahtijeva razvijanje etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja. Medijska pismenost ne bi se trebala ograničiti samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego bi trebala biti usmjerena na to da građani steknu vještine kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih stanja i prepoznavanje razlike između mišljenja i činjenica.
Kritičko razmišljanje jedno je od najvažnijih elemenata koje podrazumijeva medijska pismenost. Ono omogućava publici da donosi neovisni sud o nekom medijskom sadržaju. Za medijsku pismenost potrebno je kritičko razumijevanje medijskog sadržaja.
ZNATE LI RAZLIKU IZMEĐU INFORMACIJE, DEZINFORMACIJE I MISINFORMACIJE?
Dezinformacije su informacije koje su netačne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost, naštetile nekoj osobi, organizaciji, društvenoj skupini, državi, a sve u cilju ostvarivanja nekih interesa (npr. ekonomski ili politički).
Lažne vijesti su pogrešne informacije upakovane na način da izgledaju kao prava vijest s ciljem da zavaraju čitatelje radi finansijske ili ideološke dobiti.
Misinformacije su pogrešne informacije, ali nisu došle s namjerom da nanose štetu. Najčešće se plasiraju i prenose iz neznanja, jer ih ljudi nisu prepoznali kao pogrešne informacije.
Malinformacije su zlonamjerne informacije. To su tačne informacije ali se plasiraju da se nanese šteta nekoj osobi ili organizaciji, npr. plasiranje nečijih intimnih fotografija i videa.
Nauči šta je medijska pismenost, napravi kreativni sadržaj i možeš dobiti vrijedan poklon!
Kreiraj pozitivnu priču iz tvoje lokalne zajednice, a način biraš ti:
Napisati pozitivnu priču (max. 2 strane)
Napraviti foto-priču (do 30 fotografija)
Snimiti videozapis (do 60 sec)
Svoje radove šaljite na: https://medijskapismenost.ba/nauci-sta-je-medijska-pismenost-napravi-kreativni-sadrzaj-i-mozes-dobiti-vrijedan-poklon/ i osvojite vrijedan poklon:
___
Izvor: lonac.pro
