Na području Hutova blata rastu četiri vrste ugroženih orhideja

U sklopu projekta “Inventarizacija i georeferenciranje vrsta i staništa divljih orhideja na području Parka prirode Hutovo blato”, kojeg posljednih deset mjeseci provodi udruga “Bijeli bor”, utvrđeno je prisustvo 14 divljerastućih orhideja iz šest rodova.

Najbrojniji rod je rod Anacamptis Rich., u okviru kojeg je konstatirano pet vrsta: Anacamptis coriophora (L.) R.M.Bateman, Pridgeon & M.W.Chase, Anacamptis laxiflora (Lam.) R.M.Bateman, Pridgeon & M.W.Chase, Anacamptis morio (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase, Anacamptis palustris (Jacq.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase, Lindleyana i Anacamptis pyramidalis (L.) Rich, priopćeno je iz Udruge „Bijeli bor”.

“Na osnovu izvršene fitogeografske analize divljerastućih orhideja na području Parka prirode (PP) Hutovo blato, evidentirano je da su najvećim dijelom zastupljene vrste s mediteransko-submediteranskim areal tipom, što je i logično s obzirom da navedeno područje pripada mediteranskoj regiji. Manji broj vrsta pripada euroazijskom, srednjoeuropskom i južnoeuropsko planinskom areal tipu. Najveći broj divljerastućih orhideja registriran je na EUNIST tipu staništa D – područja močvarnih, tresavskih i ritskih staništa”, naveo je glavni znanstveni suradnik na projektu Aldin Boškailo.

Iz Udruge ističu kako se, od ukupnog broja konstatiranih vrsta, na Crvenoj listi nalaze četiri vrste, od čega se jedna nalazi u kategoriji EN – ugrožena vrsta Spiranthes spiralis (L.) Chevall., a jedna u kateogoriji CR – kritično ugrožena vrsta Orchis spitzelii Saut. ex W.D.J. Koch.

Na globalnoj razini IUCN listi nalazi se pet vrsta orhideja, s najvećim brojem vrsta u kategoriji LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta. Na Crvenoj listi vaskularne flore Europe nalazi se 13 vrsta orhideja iz kategorija LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta i DD – nedovoljno poznata vrsta.

Sve divljerastuće orhideje PP-a Hutovo blato zaštićene su Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) i nalaze se u Dodatku II, koji podrazumijeva vrste kojima trenutno ne prijeti opasnost od istrebljenja i čija trgovina mora biti kontrolirana.

Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. je jedina divljerastuća orhideja Hutovog blata koja se nalazi na listi Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), i to u okviru Rezolucije br. 6, koja podrazumijeva biljne vrste koje zahtijevaju posebne mjere očuvanja njihovih staništa.

Također, ona je jedina divljerastuća vrsta orhideja Parka prirode Hutovo blato koja se nalazi na listi Direktive o staništima, u okviru dodatka II (biljne vrste od zajedničkog interesa čije očuvanje zahtjeva proglašenje posebno zaštićenih područja) i IV (biljne vrste od zajedničkog interesa kojima je potrebna stroga zaštita).

Vrsta je uključena u Dodatak B, koji podrazumijeva vrste iz Dodatka II CITES Konvencije, osim vrsta za koje je Europska unija zatražila izuzeće.

“Orhideje predstavljaju jedno od najljepših i najugroženijih skupina na planeti. Estetski značaj ovih biljaka je, pored ostalog, jedan od uzroka njihove eksploatacije od strane ljudi, također ugroženi su i zbog klimatskih promjena, te narušavanja prirodnog staništa. Prostor PP-a Hutovo blato predstavlja pravi prirodni dragulj gdje egzistiraju, gdje svoje utočište i mir pronalaze mnogobrojne biljne i životinjske vrste. Ovaj projekt doprinosi upoznavanju trenutne raznolikosti obitelji Orhidaceae na području ovog parka prirode, budući da prema dostupnim literaturnim podacima ova istraživanja na navedenom području do sada nisu vršena”, ističe Boškailo.

Rezultati istraživanja sumirani su u elaboratu kojeg su članovi ekspertnog tima predstavili na završnoj radionici.

Projekt “Inventarizacija i georeferenciranje vrsta i staništa divljih orhideja na području Parka prirode Hutovo blato” sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na osnovu provedenog javnog natječaja za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2021. godinu.

Izvor: akta.ba