U organizaciji Fondacija tuzlanske zajednice, a u saradnji sa Mjesnom zajednicom Kiseljak, te stručnjacima iz oblasti ekonomskog razvoja i razvoja poduzetništva u Društvenom centru Kiseljak danas je održana prezentacija dokumenta „Smjernice za razvoj poslovnih mogućnosti na području MZ Kiseljak”. Smjernice su izradile profesorica ekonomije Sabina Đonlagić Alibegović, ekspertica za razvoj poduzetništva Mirela Omerović i magistar ekonomskih nauka Esmir Spahić, s ciljem intenzivnijeg razvoja poslovnih mogućnosti u ovoj mjesnoj zajednici, posebno u oblasti turizma, poljoprivrede i poduzetništva.
Smjernice su proizašle iz potreba stanovništva, utvrđenih u opsežnoj anketi provedenoj uz podršku Fondacije. Najveću podršku građana imaju ekonomske inicijative zasnovane na korištenju prirodnih resursa, odnosno obale jezera Modrac, izvorišta mineralne vode Kiseljak i raspoloživog poljoprivrednog zemljišta.
Sabina Đonlagić Alibegović, jedna od autorica dokumenta, smatra da ova mjesna zajednica ima jako mnogo potencijala, ali i problema, koji su u dokumentu prikazani zajedno sa mogućim rješenjima.
– Ovo naselje ima mnogo potencijala, ali i problema, zbog čega smo dali i konkretne preporuke. Smjernice za razvoj poslovnih mogućnosti uglavnom idu u pravcu razvoja poljoprivrede, jer imamo izuzetan interes, kao i iskustvo građana, ali na neformalan način. To bi trebalo promijeniti, formalizovati poljoprivrednu proizvodnju i stvoriti mogućnosti za njeno subvencioniranje. Čak smo preporučili i formiranje zadruge, brendiranje tipičnih proizvoda sa ovog područja, fokusirali smo se na agroturizam i sve to je moguće sa potencijalima koje zajednica ima, ali uz saradnju svih aktera, kazala je Đonlagić Alibegović.
Kako je kazala direktorica Fondacije Jasna Jašarević, fokus Fondacije na Kiseljak je dugogodišnji i usmjeren je ka otklanjanju problema koji stoje na putu ostvarivanja potencijala.
– S obzirom da su višestruki problemi i da građani taj plan razvoja kreiraju oko vizije razvoja turizma, proteklih godina smo išli da eliminišemo probleme da bi se stvorile te pretpostavke. Kiseljak je nekada bio poznato izletište svih Tuzlaka, i mi nastavljamo okupljati sve interesne aktere u Gradu Tuzli i kantonu, kako bismo ostvarili potencijale ove zajednice, kazala je Jašarević.
Dragan Božić, predsjednik Savjeta MZ Kiseljak je kazao kako su potencijalni ove mjesne zajednice brojni, ali da se ne posvećuje previše pažnje njenom razvoju.
– Građani su voljni da rade na ostvarivanju ovih ciljeva, te se nadamo da će nadležni pokazati volju da građane saslušaju i da zajedno krenemo vraćati sjaj Kiseljaka, kazao je Božić.
Danas prezentirane smjernice su nastale iz potrebe za pokretanjem novih programa zapošljavanja koji se oslanjaju na turističke i poljoprivredne potencijale Kiseljaka i koje otvaraju prilike za poduzetničke aktivnosti, zapošljavanje i samozapošljavanje građana Kiseljaka, što je utvrđeno i „Strateškim planom za razvoj MZ Kiseljak 2018 – 2026“. Ove smjernice imaju za cilj potaknuti ekonomski razvoj na Kiseljaku uz korištenje lokalnih potencijala, a u smjeru održivog razvoja.
Ove aktivnosti se provide kroz projekat „Inkluzivni razvoj zajednice Kiseljak, za unapređenje socijalno ekonomskog aspekta života građana, posebno Roma“ koji Fondacija tuzlanske zajednice implementira uz finansijsku podršku Freudenberg fondacije i Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke.
Izvor: fondacijatz.org
