Na sjednici Vlade Federacije BiH 30. decembra 2024. donesena je odluka o povećanju minimalne neto plate na 1.000 konvertibilnih maraka, koja će se primjenjivati od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Ova odluka je značajan iskorak ka poboljšanju radničkih prava i životnog standarda. Međutim, donosi i niz izazova, posebno za nevladine organizacije, koje u mnogim aspektima funkcioniraju poput malih preduzeća, ili zbog politike donatora i nekada zbog neredovnog projektnog aktiviteta (nedovoljnih projektnih sredstava), sa ovakvom odlukom dobijaju novi izazov opstanka.
Izazovi za NVO sektor
Većina nevladinih organizacija oslanja se na projektno finansiranje koje nije dovoljno za osiguranje dugoročne finansijske održivosti. Povećanje minimalne plate, bez uključivanja NVO-a u mjere subvencioniranja doprinosa, moglo bi izazvati ozbiljne posljedice. Po istraživanjima TACSO, većina organizacija civilnog društva u BiH ima ispod pet zaposlenih, čime, po kategorizaciji, spadaju u mikro pravna lica. Takođe, po istraživanju Medijskih inicijativa, dvije trećine aktivnih organizacija nema kontinuirano projektno finansiranje, tako da često po nekoliko mjeseci barem jednu osobu mora da “drži na minimalcu” dok se dobiju projekti. Stoga, Mreža za izgradnju mira upozorava da povećenje minimalne plate, bez subvencija za NVO sektor, će dovesti do:
- Gašenja mnogih organizacija koje neće moći podnijeti povećane troškove poslovanja (U odnosu na raniju minimalnu platu. Bruto povećanje je 684,82 KM po pojedincu, što je za mala udruženja velik iznos);
- Gubitak radnih mjesta za zaposlene u nevladinom sektoru;
- Obustavu društveno korisnih usluga koje ove organizacije pružaju, što bi najviše pogodilo ranjive grupe građana.
Nevladine organizacije nisu samo “poslodavci”, već ključni partneri u razvoju zajednica i pružanju podrške građanima. Njihove aktivnosti često nadopunjuju rad institucija, posebno u oblastima socijalne zaštite, ljudskih prava, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, slobode medija…
Očuvanje nevladinog sektora nije samo pitanje finansijske održivosti, već i pitanje jačanja demokratskih vrijednosti, inkluzivnosti i društvene otpornosti.
Zahtjev Vladi Federacije BiH
Mreža za izgradnju mira, koja kao asocijacija okuplja 280 članica iz cijele Bosne i Hercegovine, od čega su preko 200 NVO, poziva Vladu FBiH:
- Da u mjere subvencioniranja doprinosa uključi i nevladine organizacije kao subjekte koji posluju po modelu malih preduzeća;
- Da otvori konsultacije sa predstavnicima NVO o ekomomskim i pravnim pitanjima koji utiču na opstanak i razvoj NVO;
- Da snažnije uključi NVO i druge segmente društva kao partnere vlasti u javnom sektoru u projekte finansirane iz budžeta kao i izrazi spremnost za učestvovanje u zajedničkim projektima sa civilnim društvom koje finansiraju međunarodni donatori;
- Da pokrene transparentne procese dodjele sredstava za civilno društvo od strane Vlade FBiH I federalnih institucija.
Dio ovih prijedloga je u skladu sa zahtjevima Evropske unije na putu BiH ka EU gdje se insistira, da su nevladine organizacije važan društveni korektiv. U predstojećem periodu ključ je na praćenju reformi i na tome da li će zaista donijeti boljitak u bezbjednosti i zaštiti prava i pristupa pravdi građana.
Pozivamo članice Mreže za izgradnju mira kao i sve druge nevladine organizacije da podrže ovu inicijativu. Pokrenućemo medijsku i aktivističku kampanju i nastojati otvoriti razgovore sa Vladom FBiH u cilju nalaženja rješenja za navedene inicijative. Vas pozivamo da, ako želite, pošaljete primjere vaših teškoća sa kojima se susrećete, ili ćete se nakon ove odluke susretati, koje, ako želite, možemo objaviti u tekstovima, ili kroz druge forme, na našim portalima.
Podršku, kao i vlastite primjere koji mogu biti zanimljivi javnosti, možete poslati na info@mreza-mira.net
Izvor: mreza-mira.net
