Opština Kostajnica je u nedavnom razornom zemljotresu koji je pogodio Hrvatsku, i pogranične dijelove naše zemlje, pretrpio znatna oštećenja, što je ovu lokalnu zajednicu, posebno u aktuelnom trenutku pandemije, dovelo pred ozbiljne izazove. Jedna od institucija koja je također pogođena ovom prirodnom nedaćom je i Radio Kostajnica. Radi se o radijskoj stanici za koju se na njenoj zvaničnoj stranici navodi da je priča Radija Kostajnica priča o kolektivu koji se znao nositi sa mnogobrojnim izazovima i problemima s kojima se susreću sve male lokalne medijske kuće. “To je priča koja traje 25 godina. Uređivačkom politikom i programskim ciljevima definisano je: u informativnom dijelu zadovoljenje potreba slušalaca za sadržajnim, objektivnim i zanimljivim informacijama iz svih područja društvenog života prije svega opštine Kostajnica, a onda i svih drugih do kojih stiže signal sa 101.6 MHz, a u muzičko zabavnom dijelu posebna pažnja posvećena je emitovanju sadržaja prihvatljivih svim starosnim, etničkim i obrazovnim grupama. Ove vrijednosti Radio Kostajnica je razvio kroz nepristrasno prenošenje informacija, stavova i viđenja, te na tolerantnoj komunikaciji i uvažavanju svih vrsta različitosti, a sve u cilju stvaranja pozitivnog uticaja na lokalnu zajednicu”, navodi se.
Piše: Đorđe Krajišnik
Siromašna lokalna zajednica
Sa direktoricom Radio Kostajnica, Marijom Adamović, razgovarali smo za “Snagu lokalnog” o problemima nastalim nakon zemljotresa, generalnoj situaciji u ovom gradu, te radu medija koji vodi. Prema njenim riječima Kostajnica je pretrpjela znatne štete nakon zemljotresa, a i prije zemljotresa je bila u teškom položaju jer je to, kako kaže, mala lokalna zajednica. Sam Radio Kostajnica ne može da se vrati u svoje prostorije u zgradi lokalne opštine koja je pretrpila oštećenja, a oštećena im je i oprema, ističe Adamović.
– Mi se trenutno nalazimo u kancelariji sa Poljoprivrednom službom, bez zvučne izolacije. Uspjeli smo da ponovo počnemo emitovati program dva dana nakon potresa jer je informacija jako bitna u takvim situacijama. Naučili smo da improvizujemo nakon svih nedaća koje su nas snašle u ovih 25 godina, ratnih dejstava, poplava, pa evo i zemljotresa. Uvukao se strah u građane, pogotovo među djecu, osjetna su podrhtavanja svaki dan. Prije zemljotresa čuje se jak zvuk pa onda sam zemljotres nastupi. Dosta je ljudi reklo, a i ja to osjećam, umišljamo da se trese. I kad trese i kad ne trese nama je potres. Dosta traumatično iskustvo, ponavlja se stalno, iako mislim da se sve smiruje polako i da je ovo zapravo normalna situacija nakon jakog potresa. Naš objekat gdje je Radio Kostajnica smješten dobio je četvrti stepen oštećenja i trebaće rekostrukciju. Velika oštećenja pretrpili su stari objekti, koji su jezgro, duša našeg grada. Recimo zgrada Opštine Kostajnica je još iz Austro-ugarskog perioda, kulturni spomenik u gradu, tako da je veliki problem i izazov sa sanacijom. Ovi objekti nisu uslovni za rad i nakon izrade projekata sanacije biće poznato da li su za rušenje ili sanaciju u smislu popravka. Ne znamo da li će sanacija uopšte uspjeti i da li će da nas zaštiti u slučaju novog, jačeg potresa. Postoji dilema između toga da li rušiti ili sanirati objekte, još uvijek do te odluke nismo stigli. Saniramo objekte građana da imaju gdje da žive, devet porodica je smješteno u alternativni smještaj. Ostali ljudi čiji objekti nisu uslovni su se snašli, ili kod rođaka ili kod prijatelja, ali to nije trajno rješenje. Što kažu, svakog gosta, tri dana dosta, ispričala nam je iskustvo razornog remljotresa naša sugovornica.
Kako dalje kaže, komisija je do sada pregledala najugroženije objekte. To su, rekla je Adamović, radili prema pozivima koji su uputili građani. Načelnik, komadant štaba je zahtijevao od republičke direkcije da pošalju inžinjere da pregladaju objekte, da procijene mogu li građani u njima da borave. Oni su pregledali preko 80 objekata, njih 45 je bilo za rušenje. 30 za sanaciju i 9 za djelomično rušenje. Nakon toga su formirani timovi koji vrše procjenu, ukupno njih 5. Na čelu svakog tima je inžinjer iz Republičke direkcije za obnovu i izgradnju, po dva člana sa područja naše opštine. Oni idu od objekta do objekta. Za sad je pregledano 163 objekta od kojih je čak 114 ima oštećenja od prvog do petog stepena, objekti sa oštećenjem od trećeg do petog stepena će morati biti sanirani. Ovo je visok stepen oštećenja i šteta je milionska. Što se tiče novca koji trenutno Opština Kostajnica ima na raspolaganju za sanaciju, 300 000 KM je uplatila Vlada RS-a za intervencije koje su hitne – skidanje dimnjaka, popravljanje krovova da objekti ne prokišnjavaju itd, Savjet ministara BiH uplatio je 100 000 KM, uplaćuju i fizička lica, tako da trenutno imamo oko 400 000 KM na tom računu za hitne intervencije. Nažalost, ovaj iznos nije ni približno dovoljan da se sanira sva šteta. Nije dovoljno ni da se saniraju objekti javnih ustanova. Možda je dovoljno da se sanira srednjoškolski centar, u koji idu djeca iz Kostajnice i susjednih opština. Dom Zdravlja je u dobrom stanju, radi nesmetano svih ovih dana. Da bismo ispitali svu štetu na vodovodnoj i električnoj infrastrukturi, oformit će se posebna komisija koja će da pregleda vodovodni i kanalizacioni sistem, elektro-telefonsku mrežu, za sada to još nije odrađeno, ispričala je za “Snagu lokalnog” Marija Adamović.
Radio je slušan
Kada je u pitanju sam Radio Kostajnica, kako nam je pojasnila njegova direktorica, trenutno nadležni iz opštine, budući da je radio na opštinskom budžetu, traže adekvatan prostor, ali i rješenja za dobar dio uništene opreme.
– Mi smo, kao lokalna zajednica, odreagovali prilično dobro, obzirom da nam je to prvi zemljotres. Formiran je odmah križni štab za vanredne situacije, postoji komunikacija lokalnog medija sa štabom, građani su informisani o svemu, imamo i internet stranicu, tako da sve ide i preko društvenih mreža i naravno u eter, radio je slušan. Kao mala i siromašna zajednica, nismo imali opremu da saniramo oštećenja, nismo imali obučenu službu za spašavanje, imamo tri vatrogasca. Prišla je zato Civilna zaštita i dosta su nam pomogli. U narednom periodu će se raditi na osposobljavanju spasilačko-vatrogasne službe, a treba nam i oprema za vanredne situacije.
Marija Adamović također ističe da je što se tiče proizvodnje Kostajnica snažna u tekstilnoj i drvnoj industriji.
– Imali smo i metalnu, ali više nije zastupljena. Druge industrije imaju poprilično dobar izvoz. Privatni preduzetnici su zastupljeni u oblastima trgovine i ugostiteljstva. Mladi studiraju uglavnom u Banja Luci. Što se tiče odlaska mladih procentualno smo jednaki sa drugim opštinama na teritoriji cijele BiH. Dosta ljudi odlazi, ne samo mladi već i srednjovječni, ali i cijele porodice, kaže direktorica Radija Kostajnica.
Ovaj gradić ima, kako nam dalje priča Adamović, Narodnu biblioteku koja jednim segmentom obuhvata i pozorište.
– Mi smo pogranično područje, graničimo sa Hrvatskom, EU, u samom centru grada nam je granica. To je u neku ruku dovelo i do povećanja odlaska mladih, ali sa druge strane dosta ljudi iz Hrvatske su korisnici naših usluga, recimo, naše robne pijace i ugotiteljskih objekata. Kada su granice bile zatvorene, to je dosta uticalo na rezultate naših privrednika. Zemljotres je doveo do toga da uspostavimo dobru saradnju naše opštine i Kostajnice u Hrvatskoj, čak smo dobili i pomoć od njihovog Crvenog Krsta, a pomogle su nam i lokalne zajednice iz Republike Srpske. U našoj lokalnoj zajednici djeluje i Omladinski klub Feniks, čiji članovi sada rade kao pomoć na terenu, imamo Crveni Krst, sportske klubove karate, košarka, fudbal, zaključila je ovo kratko predstavljanje svog grada, u nezavidnim vremenima, Marija Adamović.
