Piše: Đorđe Krajišnik
U banjalučkom Banskom dvoru je u periodu od 23. do 26. novembra održan 3. Intime Jazz Fest. Ovo je samo jedna od aktivnosti koju je ova institucija, uprkos uslovima pandemije i mjerama koji je prate, održala u tekućoj godini. Festival je započeo koncertom ansambla “Tamara Obrovac transhitria kvartet”, a sama Tamara Obrovec je povodom festivala kazala: “Zaista je rijetkost da se neki festival održava u ovom vremenu. Jako je važno da u doba korone ne umre sve i da kultura ne prestane da živi. Svima je teško, ali muzičarima pogotovo s obzirom na to da koncerata zaista nema”. Iako je festival ove godine održan u smanjenom kapacitetu, sama činjenica da je uopšte održan (ne online, nego u stvarnosti) predstavlja u ovim okolnostima izazovan podruhvat. Dakako, ne radi se ovdje o bilo kakvom egzibicionizmu i nepoštivanju mjera zaštite od virusa, već o događaju koji je u tom smislu od strane organizatora bio održan uz maksimalno poštivanje svih obaveznih mjera. To je praksa i pri organizaciji svih drugih događaja koje je Banski dvor u tekućoj godini ponudio publici, bivajući tako jedna od rijetkih kulturnih institucija u našoj zemlji koja nije odustala od svog godišnjeg programa, nego je održala planirane događaje, pokazujući da je moguće pronaći modele kako funkcionisati i u ovim izmijenjenim uslovima. Drugim riječima, kako ne pristati na internetsku simplifikaciju umjetnosti i kulture, a da pri tome niko ne bude na bilo koji način ugrožen.
Živa riječ, ton, boja
Kako je za “Snagu lokalnog” kazao direktor Banskog dvora Mladen Matović, i ova institucija je kao i čitava planeta početkom marta ostali zatečeni pojavom tzv. “nove normalnosti”.
– Međutim neposredno nakon ukidanja vanrednog stanja, Banski dvor se istakao kao jedna od prvih institucija kulture u Bosni i Hercegovini koja se vratila svojim redovnim aktivnostima, te istovremeno uspjela prilagoditi svoj rad novonastalim okolnostima. Shvatili smo da “online” programi, koliko god u ovoj situaciji bili važni, nikako ne mogu biti zamjena za živu interakciju između umjetnika i publike. U onim (mislili smo) najgorim mjesecima marta, aprila i maja, “online” sadržaji su nam kao svojevrsni bajpas pomogli da privremeno prevaziđemo nedostatak kulturnih događaja, međutim, kao što rekoh, takav vid komunikacije nikad neće moći zamijeniti živu riječ, ton ili boju. Banski dvor je na svom primjeru pokazao da pandemiju neće iskoristiti kao izgovor i da se uz iskrenu želju za svaki problem može naći i adekvatno rješenje. S tim u vezi, dezinfekcija prostora, mjerenje tjelesne temperature, obavezno nošenje zaštitne maske i dezinfekcija ruku na ulazu, postali su neizostavan dio novog „kućnog reda“ naše ustanove. Uz sve ovo, naše pomične stolice su veoma zahvalne za sprovođenje mjere propisane fizičke distance, tako da je praćenje bilo kog programskog sadržaja u Banskom dvoru maksimalno osigurano svim neophodnim mjerama prevencije i predostrožnosti, pojasnio nam je Matović novi sistem rada institucije koju vodi.
Prema njegovim riječima, od juna mjeseca do danas Banski dvor je realizovao više od 90 raznovrsnih programskih sadržaja (koncerata, izložbi, književnih promocija, filmskih projekcija) u vlastitoj produkciji. Pored toga, u godini pandemije uspjeli su, kako ističe naš sagovornik, održati kontinuitet svojih tradicionalnih festivalskih manifestacija.
– Imali smo možda i ponajbolja izdanja Internacionalnog festivala umjetničke muzike „JESENJA SONATA“ i festivala džez muzike „INTIME JAZZ FEST“. Posebno smo ponosni i na partnerstvo sa regionalnim festivalom književnosti „IMPERATIV“ i na činjenicu da je ovogodišnje festivalsko izdanje „IMPERATIVA“ predstavljalo prvu višednevnu kulturnu manifestaciju koja je održana u Bosni i Hercegovini nakon „lockdown“-a i prvog talasa virusa korona, naglasio je direktor Banskog dvora.
Mladen Matović dodaje i da je nakon prvog lock downa najteže bilo ponovo početi sa radom.
– U novim i nesvakidašnjim okolnostima trebalo je osmisliti kvalitetan epidemiološki protokol koji će objediniti sve zvanične preporuke i mjere, te obezbijediti maksimalnu sigurnost svih posjetilaca Banskog dvora. Danas već imamo višemjesečno iskustvo rada u takvim uslovima ali i dalje je organizacija događaja mnogo stresnija i kompleksnija u odnosu na „staru normalnost“ jer u slučajevima gostovanja internacionalnih umjetnika morate bukvalno na dnevnom nivou pratiti sve mjere koje se donose u njihovim zemljama i sve to usklađivati sa našim mjerama i preporukama, uz nadu da neće doći do nekog pogoršanja situacije ili u najgorem slučaju otkazivanja događaja. Da mi je neko prošle godine u ovo doba rekao da ćemo u budžete manifestacija uvrštavati i troškove PCR testiranja umjetnika iz inostranstva vjerovatno bih se samo nasmijao i čudno pogledao sagovornika. Međutim, tu smo gdje smo i moramo iznalaziti načine kako opstati i u ovako nemogućim uslovima. Kultura je i prije pandemije bila na društvenim marginama i ne smijemo posustati i dati na taj način povod da nas neko sutra još više marginalizuje, jasan je Matović.
On podcrtava da je u potpunosti svjestan činjenice da cjelokupna situacija sa pandemijom i dalje nije nimalo bezazlena niti jednostavna.
– Ali istovremeno iskreno mislim da nam je danas kultura potrebnija više nego ikada. Kroz ponovno pokretanje programskih aktivnosti Banski dvor od juna mjeseca šalje poruku da uprkos svemu život ne smije stati i da uz odgovorno ponašanje i samodisciplinu možemo i moramo iznaći način da živimo sa virusom i da u tom svemu pronađemo način kako da zadovoljimo i naše kulturne potrebe. Reakcije posjetilaca naših događaja pokazuju nam da su ljudi nakon svega što nas je snašlo itekako željni tog duhovnog i nematerijalnog segmenta života – kvalitetnog koncerta, predstave, izložbe, književne promocije, zbog čega naša misija organizovanja reprezentativnih programskih sadržaja iz oblasti kulture i umjetnosti u ovom trenutku postaje još važnija i višeslojnija. Iskreno, mislim da nam je kultura danas potrebnija možda više nego ikada prije, mišljenja je direktor Banskog dvora.
Čuvati se „online“ zamke
Odgovarajući na pitanje kako bi opisao misiju ustanove koju vodi Mladen Matović nam je rekao:
– Banski dvor – Kulturni centar je polivalentna ustanova kulture koja u prosjeku tokom godine organizuje više od 120 raznovrsnih (muzičkih, likovnih, književnih i filmskih) programskih sadržaja u vlastitoj produkciji. Kada se ovim programima dodaju i svi partnerski projekti, te manifestacije koje realizujemo u kooprodukciji sa drugim organizatorima, dolazimo do broja od preko tri stotine događaja koji se organizuju u Banskom dvoru tokom jedne kalendarske godine. Istrajavajući na konceptu koji podržava visoke stvaralačke domete, pomjera granice kreativnosti i ucrtava nove produkcijske i organizacione standarde, Banski dvor je izrastao u kulturni centar koji je danas prepoznatljiv u regionalnim i internacionalnim okvirima. Izgrađen na tradiciji dostupnosti kulture, popularizacije znanja i uključivanja građana u različite oblike kulturnog stvaralaštva, Banski dvor danas nije samo „prostor kulture i umjetnosti“. To je prostor koji je zadržao ono izvorno naslijeđe poimanja centra kao mjesta društvene razmjene, koje okuplja ljude sličnih interesa i afiniteta. Na ovaj način Banski dvor daje snažan doprinos u razvoju građanskog dijaloga, ukidanju generacijskih, etničkih i kulturnih razlika i utiče na formiranje kulturnog identiteta lokalne zajednice. Svi mi iz Banskog dvora nastojaćemo da ustanova i u budućnosti ostane epicentar umjetničkih, edukativnih programa i inicijativa, uvijek spremna za različite kulturne dijaloge i kontinuiran rad na modernizaciji i usavršavanju svih raspoloživih kapaciteta,
Matović na kraju dodaje da se kultura i umjetnost moraju izboriti za svoje mjesto i opstati u formi koja se održala stotinama godina unazad.
– I ranije su planetom harale kuge i kolere ali je kultura opstajala. Moje mišljenje je da se svi trebamo čuvati te „online“ zamke i opasnosti da nam se takav vid prezentovanja umjetnosti perfidno i postepeno kroz različite izgovore u budućnosti ne nametne kao dominantan. Ne bi to bilo ni prvo a ni posljednje „privremeno trajno“ rješenje koje nam se desilo, zaključio je direktor Banskog dvora.
