U medijima je odijeknula priča o prvoj palačinkarnici u Kaknju koja upošljava osobe sa invaliditetom. Iza ove priče stoji Fondacija Muharem Berbić, a mi, u lonac.pro zajednici želimo pokazati koliko je važan ovaj društveni biznis za cijelu zajednicu.
🤍 Ko učini koliko trun dobra, vidjet će ga!
Kada je osnovana Fondacija Muharem Berbić, 2015. godine, djelovala je isključivo da bi pružala humanitarnu pomoć sa vizijom „Ko učini koliko trun dobra, vidjet će ga!“. Fondacija je vremenom, shvativši da je bolje učiti ljude da sami ostvaruju sredstva, nego dati im ista, orijentirala se na pružanje stipendija za izvrsne učenike i studente, finansiranje uspješnih sportista, edukaciju i radno osposoboljavanje kao i pružanje pomoći osobama sa invaliditetom, te kulturno uzdizanje. Nova orijentacija nije značila i novu viziju, nego još veći doprinos istoj.
Fondacija je nastala u čast i sjećanje na Muharema Berbića, humanitarca, medicinskog tehničara i prijatelja svojoj zajednici, a danas djeluje sa četiri programa i ima kancelarije u Sarajevu i Visokom. Muharem je bio iz Kaknja i kada je Fondacija došla na ideju da otvori kancelariju u Kaknju, uskoro je sinula još bolja ideja – otvoriti društveni biznis koje će imati kapacitet da zapošljava veći broj ljudi.
Tako je nastala ideja o otvaranju Kluba prijatelja, mjesta okupljanja, zajedništva i prijateljstva, kafića i palačinkarnice, koja zapošljava isključivo mlade i osobe sa invaliditetom iz područja Kaknja. Iz Fondacije ističu da je dodatna motivacija za njih bila ta što su osobe sa invaliditetom „skupina broj jedan u Bosni i Hercegovini koja se nalazi na margini društva i koja nema kreirane društvene prilike za socio-ekonomsko osamostaljenje“. Krenula je potraga za savšenim prostorom, a uskoro je nekadašnja industrijska kulturna baština prenamijenjena i postala je ugodan i topao prostor u kojem se radno osposobljavaju i zapošljavaju osobe sa invaliditetom.
👬Klub prijatelja i hrabri Edmin i Malik u njemu
Do otvaranja Kluba, u Kaknju nije postojala palačinkarnica, a rad u njoj je posao koji osobama sa invaliditetom nije previše komplikovan. „Naravno da dosta toga zavisi od vrste invaliditeta, no evo mi imamo trenutno zaposleno dvoje sa fizičkim invaliditetom koji bez ikakvih problema uspijevaju da naprave palačinke i kafu, te da iste posluže“, istaknula je Nerdžis Čaplja, projektna menadžerica Fondacije Muharem Berbić, a mene je zanimalo ko su ti sjajni, hrabri i inspirativni ljudi.
„Edmin Kobilica ima cerebralnu paralizu i bio je naše lice kampanje ‘Pruži ruku zaposlenja’ preko koje smo ostvarili oko 30.000 KM donacije. Edmin je nekada ranije radio za Udruženje Zagrljaj u Kaknju na pravljenju mirisa za automobile, no usljed korone i ekonomske krize, Zagrljaj se morao zatvoriti i Edmin je tako ostao bez posla. Malik Brkić, također ima invaliditet fizičke prirode i do sad nikad nije bio u radnom odnosu“, ispričala mi je Nerdžis i rekla da ova dva, sjajna, hrabra i inspirativna momka „svima mogu biti pouka i poruka o tome kako te ništa ne može spriječiti da ostvaruješ svoje snove.“
Da bi to bilo moguće, prije samog otvaranja Kluba prijatelja, Fondacija je u mjesecu julu, organizirala trening-edukaciju pod nazivom Program radnog osposobljavanja i zapošljavanja OSI na poziciji „Ambasadora zaštićenih područja“. To je bila prilika da se bolje upoznaju sa osobama sa invaliditetom iz lokalnog područja ali i da ispitaju sa kakvim prilikama i neprilikama se oni suočavaju u svojoj lokalnoj zajednici. Klub prijatelja, osim palačinkarnice, u multimedijalnoj sali planira održavati radionice koje će biti fokusirane na nekoliko ciljnih grupa s fokusom na djecu i mlade, roditelje, trudnice, Romsku populaciju, ali i lica treće životne dobi.
🏡Društveni biznis i njegova ekonomska održivost
Važan aspekt svakog društvenog biznisa je da se većina ostvarene dobiti, čak preko 50% nje, vraća u zajednicu kroz samo djelovanje biznisa. Mene je zanimalo na koji način Klub prijatelja planira to uraditi, ali i da li smatraju da će moći ostvariti ekonomsku samoodrživost. Još više, brinulo me je šta će biti sa Klubom prijatelja ukoliko se to ne desi.
„Smatramo da ćemo ekonomsku održivost tek uspjeti ostvariti kroz naredni period od tri godine jer puni radni kapacitet podrazumijeva zaposlenost četrnaest ljudi i puni rad kafića, radionice drvoprerade i šivenja, te rad multifunkcionalne sale. Trenutno imamo zaposleno pet ljudi i tek početni rad kafića i multifunkcionalne sale. Skeptični smo po pitanju toga da se ekonomska održivost neće ostvariti obzirom da smo istražili tržište i smatramo da u Kaknju postoji mnogo potencijala za razvoj biznisa. Osim toga, Kakanj je jako lijepa zajednica u kontekstu toga da Općina pruža podršku razvoju biznisa, a i ljudi, preduzetnici, su spremni međusobno da se pomažu i da jedni drugima pružaju podršku“, ispričala mi je Nerdžis Čaplja.
Dobra saradnja sa lokalnom zajednicom – i sa lokalnim vlastima i lokalnim udruženjima, ali i privatnim preduzećima u Kaknju ne izostaje. Lokalne vlasti su ustupile prostor nekadašnje upravne direkcije Rudnika Mrkog Uglja Kakanj na korištenje Fondaciji na 9.5 godina, a Fondacija je u njegovu prenamjenu uložila preko 200.000 KM, slijedeći veliki trend velikih gradova u Europi i na taj način donijela je novu praksu u Bosnu i Hercegovinu. Fondacija sarađuje i sa lokalnim Udruženjem žena “Trst” Tršće, domaćicama iz područja Kaknja, sa kojima je dogovoreno da prave kolače za Klub prijatelja, koje će Klub otkupljivati i dalje preprodavati. Trenutno Fondacija potiče ove domaćice da osnuju obrt i traži mogućnosti kroz projekte da im kreira prilike za razne edukacije u oblasti kulinarstva kako bi i same u budućnosti mogle da razviju svoj biznis.
Još jedna komponenta ovog društvenog biznisa je briga o okolišu, a u planu je da Klub prijatelja „postane u potpunosti energetski efikasan objekat“ istaknula je Nerdžis i dodala da će uskoro biti postavljene i kante za recikliranje smeća, a da je u planu i otvaranje botaničke bašte o kojoj će brinuti osobe sa invaliditetom. Sama prenamjena industrijske baštine, također je koncept čuvanja okoliša.
Za kraj našeg razgovora, Nerdžis se prisjetila kako je proteklo otvaranje Kluba prijatelja i koliko je zajednica na samom otvaranju, prepoznala njegov značaj, pa je otvaranje Kluba, proteklo je bolje nego što je bilo zamišljeno. Na ceremoniji otvaranja bilo je preko stotinu ljudi, a prostorije su konstantno bile pune. Nerdžis je napomenula i da je Klub prijatelja pilot projekat, s ciljem širenja u druge lokalne zajednice, ali i da su u njemu zaposleni najbolji mogući kadrovi koji će „ovaj koncept umijeti dalje da unapređuju i da utiču da se širi na prostoru BiH i regiona.“
A ti, ako te put odvede u Kakanj, ili ako si već tamo, obavezno posjeti Klub prijatelja i pokaži da prepoznaješ značaj prvog društvenog biznisa u Kaknju. Ako želiš da i tvoja lokalna zajednica ima nešto slično, piši nam u komentar o čemu razmišljaš. Koji društveni biznis bi bio dobar za tvoju zajednicu?
📍 Dok smišljaš odgovor, u našoj galeriji, pogledaj kako je bilo na otvaranju Kluba prijatelja.
Izvor: lonac.pro
