Kad aktivizam zamijeni kritiku nastaju sjajni rezultati

Piše: Slađan Tomić

Jedan od najgorih odziva građana na izborima održanim u nedjelju govori o apatičnosti našeg društva. Suočeni s brojnim problemima građani, očigledno, sve više pribjegavaju kritici bez akcije. Pa i one izlaska na izbore. No, od praznih riječi bez djelovanja nema rezultata.

To dobro zna aktivista iz Janje Elvir Ibrišimović, profesor istorije u Srednjoj stručnoj školi u Janji , Srednjoj muzičkoj školi u Bijeljini i Poljoprivrednoj i medicinskoj školi u Bijeljini.

Uvidjevši da se srednja škola u Janji suočava sa stalnim brojem opadanja učenika zbog: iseljavanja uzrokovanog lošom ekonomskom situacijom, loše regulisanog prevoza zbog kojeg se učenici s juga opštine radije odlučuju školovati u susjednoj Srbiji u Loznici, te zbog neopravdano lošeg rejting škole odlučio je probati promijeniti obeshrabrujuću sliku.

„Shvativši ozbiljno opasnost da  Srednja stručna škola u Janji može izgubiti status , a Janja izgubiti jednu od dvije odgojno obrazovne institucije samoinicijativno sam odlučio da dam svoj doprinos u unapređenju rada škole i njenoj promociji, kako bi postala jedna od prestižnijih i poželjnijih škola u ovom dijelu BiH“, kaže ovaj profesor istorije za Snagu lokalnog.

Ovaj poduhvat nije nimalo lak, a značio je da se borba mora odvijati u više pravaca. Prvo je odlučio povezati se sa poslovnim ljudima u dijaspori, koji su porijeklom iz Janje. U tome je i uspio. U saradnji sa njima renovirano i opremljeno je nekoliko kabineta, a škola je promovisana i u programima TV Podrinje u kojoj je radio kao urednik i voditelj emisija u periodu 2019-2022 godine.

Njegovu proaktivnost prepoznale su i ostale kolege odlučivši da i oni školi u kojoj rade i cijeloj lokalnoj zajednici mogu dati više. U aktivnost koje provodi sada uključuje i učenike.

„Trenutno pripremam projekte u kojima će se kroz ekološku  sekciju i sekciju Crvenog krsta učenici redovno angažovati u društveno korisnim radovima u lokalnoj zajednici. Tako će se škola promovisati u lokalnoj zajednici, a i šire kao nosilac društveno korisnih aktivnosti“, kaže naš sagovornik.

Ibrišimović je aktivan i u Udruženju građana „Eko zeleni Drina“ u Janji,  nevladinoj organizacija koja je nastala s ciljem širenja ekološke svijesti i kulture odgovornog ponašanja prema prirodi.

Iako ju je 2007. osnovao Amir Aganović organizacija je godinama bila pasivna, sve do prošle godine kada je formiran novi Upravni odbor sa novim osnivačima. Od tada ovo udruženje počinje aktivno i vrlo ambiciozno da radi na podizanju ekološke svijesti i stvaranju preduslova za razvoj turizma u Janji, posebno na rijeci Drini, kako bi vremenom motivisala poduzetnike-prije svega dijasporu, da investira u ovaj kraj. Najvidljiviji koraci su oni koji se odnose na održavanje čistoće i čišćenje zelenih površina u njihovoj lokalnoj zajednici.

„Tako smo tokom 2021. godine u četiri navrata poduzeli čišćenje korita rijeke Janje, zasadili oko 300 stabala kuglastog bagrema i pitomog kestena te uredili prvi park u centru Janje. U planu smo ove i naredne godine nastaviti sa novim drvoredima i pošumljavanjem Janje. Upravni odbor ovog ekološkog udruženja čiji je predsjednik Amir Aganović, a moja malenkost potpredsjednik čini devet osoba“, ponosno govori naš sagovornik.

Njihovu posvećenoj za uređeniju i čišću lokalnu zajednicu prepoznali su i ostali mještani, pa ih u radu podržava više od 1700 osoba, a za kratko vrijeme Udruženje je steklo ogromnu popularnost ne samo u Janji, već i u dijaspori koja je porijeklom s tamošnjih prostora.

Obaveze u školi, ekološkom udruženju, naš sagovornik obavlja sa zadovoljstvom pa je u svom gustom rasporedu pronašao prostora i za rad u Fondaciji za stipendiranje učenika i studenata R.A.M.E.

To je fondacija čije je osnivanje inicirao upravo on, nakon sagledavanja situacije sa deficitarnim kadrovima. Mnogih zanimanja nedostaje, a finansirati srednjoškolce i studente da se obrazuju za zanimanja kojih nema dovoljno jedna je od njihovih misija.

Cilj Fondacije je pomoći školovanje i obezbjeđivanje kadrova koji će se naći na raspolaganju potencijalnim poslovnim investitorima na ovom prostoru.

„Prve stipendije i podrška Fondaciji potiče od uspješnih poslovnih ljudi iz dijaspore s kojima sam ostvario kontakte kako bi ovu ideju realizovali. Radi se o  Rusmiru Čaniću privredniku iz SAD-a, Adnanu Ramiću poduzetniku iz Norveške i Muhamedu Nurkiću poduzetniku iz Njemačke (Svi porijeklom iz Janje). Stoga Fondacija u svojoj skraćenoj verziji naziva i nosi početna slova imena ovih ljudi i moje malenkosti. (FSSU R.A.M.E.). Fondacija RAME kao oslonac treba obezbijediti generacije, koje će u narednom periodu povesti društvo u pravcu poboljšavanja života na ovim prostorima“, pojašnjava Ibrišimović.

Sve što se u Janji radi nije samo deklarativno i kratkoročno već se prave planovi održivosti.

Tako ova fondacija ne želi samo finasirati i pratiti studente i učenike tokom školovanja, već će pokušati i da im obezbijedi radni angažman i učini ih dijelom sistema koji treba da konačno donese neki progres u društvu.

Ibrišimović kaže da njegov aktivizam traje već dvije godine, ali da je tek počeo. Posebno sada kada je, ponajviše promocijom u programu TV Podrinje, podigao svijest o važnosti doprinosa lokalnoj zajednici i probudio nadu u bolje sutra.

„Uvijek sam želio doprinositi zajednici i činiti život ljepšim u raznim oblastima društvenog života. Takve stvari su me oduvijek činile sretnim. Sreća ili duhovno zadovoljstvo nakon postignutog uspjeha su najbolja plata i trajna vrijednost, naravno ako su to prave vrijednosti za vas. Godinama sam mislio da se doprinos društvu kroz ovakve i slične projekte može i treba ostvariti jedino kroz neke vladine institucije, gdje ja nisam imao priliku djelovati“, govori Ibrišimović.

Govoreći za Snagu lokalnog prisjetio se svojih aktivističkih početaka.

„Nakon dugogodišnjeg čekanja na bolje sutra, a uvidjevši da je situacija sve teža u našoj državi, odlučio sam skočiti u vatru i sopstvenim aktivizmom uz saradnju i pomoć prijatelja i istomišljenika pokrenuti akcije na više polja. Ovoga puta je to na polju obrazovanja i ekologije. Angažman u školi i Fondaciji je bio samoinicijativan, a u priču u UG.“Eko zelenim“ me uveo moj prijatelj i aktivista Amir Aganović, inače vlasnik restorana Eko kamp i predsjednik Udruženja. Nekima je toliki angažman sulud i vjerovatno se pitaju, odakle mi tolika energija. Energiju nalazim u želji, da u svojoj sredini jednog dana usljed iseljavanja ne ostanem usamljen. Želim ljude ličnim primjerom ohrabriti, da ostanu i da se bore. Drugi motiv je u tome što sam ja oduvijek volio graditi i stvarati. Jednostavno mi nije izazov i smisao života biti u sredini gdje je sve već izgrađeno i potaman. Valjda sam zato i došao iz Beograda u Tuzlu, a potom u Janju.“

Nakon dvije godine društvenog aktivizma uspio je potaknuti druge na djelovanje, da se pokrenu i stvore takmičarsku atmosferu – ko će brže, bolje, i više uraditi za svoju lokalnu zajednicu.

„Danas imam osjećaj da se ljudi prosto nadmeću, ko će učiniti više dobrih djela u lokalnoj zajednici. Ima tu ljudi koji su i ranije bili aktivni, a ima i onih koji su prvi put na ovaj način u tim vodama.To je nešto što me raduje i čini sretnim, jer vjerujem, da se na taj način udaraju temelji za zdrave međuljudske odnose i poboljšanje života.“

Zasluge za postignute rezultate ne želi preuzeti samo na sebe, kaže da ga u svim aktivnostima u školi podržava kolektiv, u Fondaciji R.A.M.E. su Rusmir Čanić, Adnan Ramić i Muhamed Nurkić, u UG.Eko Zeleni“  Amir Aganović, Sead Kavazović, hadžija Sakib Turkušević, Zekerijah Karjašević, Nadža Hajduković, Ilijaz Hodžić, Amir Hajtić i Mersiha Ibrišimović.

„Sva ova imena spominjem, jer su to znani junaci današnjice u Janji. Pored njih tu je još na stotine ljudi koji direktno podržavaju i pomažu svaku aktivnost za dobrobit društva. Angažman svih tih ljudi mi je najbolji odgovor na vaše pitanje. Ljudi se počinju otvarati, pokazivati svoju plemenitost i spremnost da daju svako na svoj način doprinos u kreiranju boljeg društva“, govori ovaj aktivista.

Ibrišimović obara tezu da pojedinac ne može ništa i dokazuje da itekako mogu pokrenuti promjene i cijelu lokalnu zajednicu da poduzmu nešto za boljitak zajednice.

„Smatram da treba prestati trošiti vrijeme i energiju na nezadovoljstva, kritike i traženja krivaca u drugima, ili u sistemu. Važno je početi raditi i vjerovati u ono što radimo, a rezultati će sigurno doći i bit će itekako vidljivi“, zaključuje naš sagovornik.

Related Posts

Umjetnost je ženskog roda: tokom kampanje #16 dana aktivizma besplatna projekcija filma „Ne gledaj mi u pijat“ za gledatelje iz zemalja Zapadnog Balkana

Da umjetnost i kultura, kada im se pruži prilika, mogu kreirati prostor za razmišljanje i razgovor o vrlo važnim, društvenim temama potvrdit će Sarajevo Film Festival i Institut za razvoj mladih KULT koji će u narednim danima temu rodne ravnopravnosti staviti u fokus javnosti i stvoriti prilike za iniciranje pozitivnih promjena u društvu. Povodom početka globalne kampanje […]

U Livnu održane dvije obuke za unaprijeđene kapaciteta lokalnih udruga i organizacija

Centar za građansku suradnju iz Livna je u prethodnom periodu organizirao dvije obuke za unaprjeđenje vlastitih kapaciteta ali i kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva i udruga koje su pokazale interes za sudjelovanje. Prva obuka je održana na teme „Pisanje projekata i Namicanje sredstava“, a trener na obuci je bio Zlatko Sarić. Sudionici obuke su osim teoretskog dijela[…]