Piše: Đorđe Krajišnik
Snaga lokalnog je u okviru svojih posjeta lokalnim zajednicama – u cilju mapiranja njihovog potencijala i povezivanja sa civilnim sektorom, aktivistima, lokalnim vlastima i uspješnim privrednicima – posjetila Trebinje. U ovom gradu smo razgovarali sa predstavnicima Centra za kulturu Trebinje, Centra za održivi razvoj i ekologiju i Centar za razvoj Hercegovine.
Dio tima za Venecijansko bijenale
Prema riječima Miljana Vukovića, direktora Kulturnog centra Trebinje, ova institucija realizuje niz kulturno-umjetničkih projekata i veoma je aktivna u svojoj zajednici. KC Trebinje između ostalog, kako nam je kazao Vuković, realizuje projekat Kreativna Evropa, dosta surađuju sa Evropskom unijom, dok sa USAID-om do sada nije bilo zajedničkih projekata. A iz ove institucije još sa ponosom ističu da su na poziv Ministarstva prosvjete i kulture RS i Muzeja savremene umjetnosti RS postali dio tima koji radi na pripremanju nastupa BiH na Venecijanskom bijenalu koje će biti održano naredne godine u Veneciji. Iz KCT-a su naglasili da su ponosni i na činjenicu da se 70% nacionalnog blaga koje je registrovano na entitet Republika Srpska nalazi upravo u Trebinju.
- Kulturni centar Trebinje, kao polivalentna ustanova u kulturi, predstavlja nezaobilazno mjesto u kulturnom životu grada Trebinja i Hercegovine. Kroz dosadašnji rad i komunikaciju sa publikom, Centar je izgradio sliku uspješne ustanove koja je svojom programskom orijentacijom okrenuta ka promociji vrijednosti otvorenog i demokratskog društva, saradnju sa lokalnim, nacionalnim i svjetskim umjetnicima i umjetničkim grupama, realizaciji različitih aktivističkih i kritičkih programa sa kulturnim sektorom. Imamo dosta iskustva u pisanju projekata, a sad smo jedina organizacija u Bosni i Hercegovini koja je ikada prošla kao nosilac na programu Kreativne Evrope. Kad izlaze različiti projekti, izvodi se lijepa ideja da nešto radimo. Najbitniji nam je rezultat da se uspostavi komunikacija. Mi stalno radimo s različitim organizacijama, sad smo u saradnji sa Goethe Institutom i sa Francuskim kulturnim centrom, sa njima imamo dosta aktivnosti. Prošle godine iako je bila korona, računajući projekciju u bioskopu (po dvije projekcije dnevno) imali smo oko 700 manifestacija unutar zgrade, ispričao je za Snagu lokalnog Miljan Vuković, direktor Kulturnog centra Trebinje.
Govoreći o radu Centra za održivi razvoj i ekologiju izvršni direktor ove institucije Aleksandar Vukanović ističe za Snagu lokalnog da je veliki broj mladih iz Trebinja prošao kroz ovaj Centar, te da je mnogo realizovanih projekata koje je on radio i još radi. Centar je, ističe on, član koalicija sa drugim ekološkim organizacijama u Bosni i Hercegovini te ima dobru saradnju sa regionalnim eko udruženjima. Vukanović naglašava da je teško govoriti o nekom stalnom članstvu, jer članovi Centra su većinom osnovci i srednjoškolci koji nakon završetka škole odlaze na daljnje školovanje i više nisu zainteresovani da budu dio rada ove institucije.
- Deset godina postoji ekološko udruženje koje je bazirano na mladima. Radimo s njima i prolazimo edukacije. Imamo na nivou BiH, ali i regiona dobru saradnju sa svim ekološkim udruženjima, rekao nam je izvršni direktor Centra za održivi razvoj iz Trebinja Aleksandar Vukanović.
Hrana, poljoprivreda i selo
Centar za razvoj Hercegovine, riječima direktora Slobodana Vuleševića, egzistira od 2003.godine, radi na promoviranju tipičnih i tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda i bosanskohercegovačkih autentičnih sela kao turistički neprocjenjivog potencijala. On je mišljenja da se mora mijenjati kolektivna svijest o potencijalima koje Trebinje i Hercegovina imaju te da Trebinje treba da bude „svoje“, da bude izdvojeno kao turistički lokalitet, a ne da se energija ulaže u pokušaj da se konkuriše Dubrovniku. Slobodan ističe da je Dubrovnik za Hercegovinu isto kao što je Firenca za Toskanu i naglašava da Trebinje treba da razvija svoju priču u pozadini Dubrovnika.
„Centar za razvoj Hercegovine na početku se bavio ekologijom, zatim ruralnim razvojem, a danas održivim razvojem odnosno svim onim što će uskoro prerasti u cirkularnu ekonomiju odnosno u drugačiju filozofiju korišćenja resursa i u turizmu i u poljoprivredi i u svim drugim sektorima. Radili smo i na stvaranju Euro regiona ovdje na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, i nastojali smo jače povezati Trebinje, Dubrovnik i Herceg Novi. Nažalost, za sada je ta priča, zaustavljena. Puno smo radili i na uvezivanju nevladinog, javnog i biznis sektora kako bismo mogli postaviti osnove za stvaranje civilnog društva prema evropskim standardima. Puno „dugujemo“ fondaciji Business Inovation Programs (https://www.bips.no/) i njihovim edukacijama u Norveškoj i u Bosni i Hercegovini tokom kojih smo spoznali komparativne prednosti, ali i nedostatke Bosne i Hercegovine kao i da spoj gore pomenuta tri sektora i promjena naših mentalnih slika može dovesti do napretka. S druge strane promišljanje o hrani, ne kao lokalnoj, nego hrani lokaliteta, kao nezaobilaznom alatu za promociju teritorije treba da bude na vrhu prioriteta Trebinja. Nije dovoljno samo reći da imamo razvijeno selo, mnogo je važnije istaći koju i kakvu priču sa sobom nosi to selo, zašto bi ga trebalo posjetiti, u krajnjem, i zašto se zadržati tu na nekoliko dana. U sam razvoj sela, neophodno je uključiti maksimalno i struku, s ciljem da se kuće sačuvaju u izvornom stanju, sa tragom istorije na njima, da onaj ko dođe osjeti generacije koje su tu živjele i da se sve to prezentuje na najbolji način. Onda na red dolaze kreativne industrije. Veoma je bitna i prezentacija svega što se nudi ponaosob. Tada se vidi i neprocjenjiva uloga umjetnosti koja je u BiH generalno zanemarena“, rekao je za Snagu lokalnog direktor Centra za razvoj Hercegovine Slobodan Vulešević.
Mreža za izgradnju mira u okviru svog projekta Snaga lokalnog, dogovorila je sa ovim institucijama buduću zajedničku saradnju na realizaciji aktivnosti i događaja u svrhu promovisanja i poticanja lokalnih inicijativa i poduhvata.
