U nastavku se nalazi početna analiza zakonskog okvira radi unapređenja pravnog i fiskalnog okvira za
razvoj filantropije. Istraživanje pravnog okvira obuhvata entitetski, kantonalni i državni nivo, kao i Brčko
Distrikt BiH, u ovisnosti od nadležnosti pojedinog nivoa vlasti.
Definicija Oxfordskog rječnika opisuje filantropiju kao “the practice of helping the poor and those in
need, especially by giving money”, odnosno kao praksu pomaganja siromašnim i onim u potrebi,
naročito kroz davanje novca. Danas se organizirana filantropija ne manifestira samo kroz donaciju
novca ili robe, već i kroz ulaganje vlastitog slobodnog vremena i volonterske angažmane. Da bi filantropske aktivnosti bile uspješne, nužno je da filantropi djeluju u povoljnom pravnom i poreznom okruženju, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave i viših nivoa vlasti. Stoga, obim ovog pregleda je analiza
postojećeg zakonodavnog okvira koji ima direktan ili indirektan utjecaj na sam rad filantropskih organizacija u Bosni i Hercegovini, ali jednako tako i na same filantrope i lica u potrebi (Filantropski akteri).
Istraživanje je uradio tim advokata iz advokatske kancelarije Mirna Milanović – Lalić, Jasmina Suljović i
Belma Dervišević desk analizom.
Prema Izvještaju Evropske unije za 2020. godinu za Bosnu i Hercegovini: „Nije ostvaren napredak u
pogledu osiguranja podsticajnog okruženja za civilno društvo. Sadržajne i sistematske konsultacije sa
civilnim društvom se tek trebaju osigurati.“ (Evropska komisija, Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2020.
godinu, str. 4). Cilj ove analize je ukazati na probleme, nedorečenosti i razlike s kojima se Filantropski
akteri susreću svakodnevno, i koje potencijalno predstavljaju prepreke u njihovom radu.
S obzirom na složeno uređenje Bosne i Hercegovine, zakonodavni okvir prati državno uređenje. Tako su
pojedini zakoni i primjenjivi podzakonski akti doneseni na nivou cijele Bosne i Hercegovine, kakav je
slučaj s indirektnim porezima odnosno porezom na dodatu vrijednosti i carinama. Zatim, poreska politika u odnosu na poreze na dohodak i dobit je u nadležnosti entiteta i Brčko Distrikta BiH, zbog čega su
u oblasti ovih poreza u Bosni i Hercegovini važeća po tri zakona. U pogledu poreza na nepokretnosti,
imovinu, naslijeđe i poklon, u Federaciji Bosne i Hercegovine je poreska politika u nadležnosti kantona,
dok je u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, ista u nadležnosti tih nivoa vlasti. Dakle, ova poreska
oblast je regulirana najvećim brojem zakona, te je u ove svrhe analiziran 21 zakon. Zatim, nakon analize
poreskih propisa pristupljeno je analizi i drugih zakona koji imaju određen utjecaj na filantropiju i Filantropske aktere. Ovi zakoni su također doneseni na nivou entiteta i Brčko Distrikta BiH, dakle po tri
zakona iz oblasti deviznog poslovanja, igara na sreću i volontiranja, te dva zakona iz oblasti unutrašnjeg
platnog prometa. Pored navedenih zakona u okviru poreske politike u odnosu na Zakon o porezu na
dodatu vrijednost, analizirani su i Zakoni o hrani koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske, radi prikaza poreskog tretmana donacija hrane koja je pred istekom roka trajanja.
Dakle, u ukupnom zbiru analizirano je 46 zakona, s tim da su analizirani kumulativno uz pravilnike koji
reguliraju pitanja provedbe predmetnih zakona. Analizu svake predmetne cjeline prati i komentar
autora koji ukazuje na nedorečenosti, različitosti i eventualne probleme u primjeni određenog pravnog
akta.
U Bosni i Hercegovini niti jednim zakonom nije definirano šta je donacija. S druge strane, udruženja i
fondacije su definirane zakonima o udruženjima i fondacijama. Međutim, drugi zakoni koji reguliraju
poreski aspekt najčešće samo spominju humanitarne organizacije ili organizacije koje se bave humanitarnom djelatnošću u kontekstu određenih poreskih oslobađanja, međutim, to obuhvata veoma mali
spektar organizacija civilnog društva u BiH. Osim humanitarnih organizacija, postoji veliki broj drugih
organizacija civilnog društva koje se bave drugim, za društvo korisnim svrhama, a koje nužno ne spadaju u oblasti humanitarnih djelatnosti, a ipak se bave dobročinim radom, odnosno filantropijom. Pitanje
tumačenja različitih zakona i njihove implementacije je pitanje nadležnosti različitih upravnih organa u
Bosni i Hercegovini, pa u praksi nastaju različitosti. Zbog toga je potrebna sveobuhvatna analiza
zakonodavnog okvira, koja ukazuje na moguće probleme sa kojima se Filantropski akteri susreću ili
mogu susretati zbog kompleksnosti samog zakonodavnog okvira, ali i činjenice da se propisi ne donose
uvijek u koheziji. Na osnovu ove analize će u narednoj fazi biti izrađene preporuke za unapređenje pravnog okvira radi razvoja i osnaživanja filantropije u Bosni i Hercegovini, kroz izmjenu nacrta relevantnih
zakona, podzakonskih akata, izradu priručnika, instrukcija ili izmjenu prethodno zauzetih mišljenja
M
U nastavku se nalazi početna analiza zakonskog okvira radi unapređenja pravnog i fiskalnog okvira za
razvoj filantropije. Istraživanje pravnog okvira obuhvata entitetski, kantonalni i državni nivo, kao i Brčko
Distrikt BiH, u ovisnosti od nadležnosti pojedinog nivoa vlasti.
Definicija Oxfordskog rječnika opisuje filantropiju kao “the practice of helping the poor and those in
need, especially by giving money”, odnosno kao praksu pomaganja siromašnim i onim u potrebi,
naročito kroz davanje novca. Danas se organizirana filantropija ne manifestira samo kroz donaciju
novca ili robe, već i kroz ulaganje vlastitog slobodnog vremena i volonterske angažmane. Da bi filantropske aktivnosti bile uspješne, nužno je da filantropi djeluju u povoljnom pravnom i poreznom okruženju, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave i viših nivoa vlasti. Stoga, obim ovog pregleda je analiza
postojećeg zakonodavnog okvira koji ima direktan ili indirektan utjecaj na sam rad filantropskih organizacija u Bosni i Hercegovini, ali jednako tako i na same filantrope i lica u potrebi (Filantropski akteri).
Istraživanje je uradio tim advokata iz advokatske kancelarije Mirna Milanović – Lalić, Jasmina Suljović i
Belma Dervišević desk analizom.
Prema Izvještaju Evropske unije za 2020. godinu za Bosnu i Hercegovini: „Nije ostvaren napredak u
pogledu osiguranja podsticajnog okruženja za civilno društvo. Sadržajne i sistematske konsultacije sa
civilnim društvom se tek trebaju osigurati.“ (Evropska komisija, Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2020.
godinu, str. 4).
Cilj ove analize je ukazati na probleme, nedorečenosti i razlike s kojima se Filantropski
akteri susreću svakodnevno, i koje potencijalno predstavljaju prepreke u njihovom radu.
S obzirom na složeno uređenje Bosne i Hercegovine, zakonodavni okvir prati državno uređenje. Tako su
pojedini zakoni i primjenjivi podzakonski akti doneseni na nivou cijele Bosne i Hercegovine, kakav je
slučaj s indirektnim porezima odnosno porezom na dodatu vrijednosti i carinama. Zatim, poreska politika u odnosu na poreze na dohodak i dobit je u nadležnosti entiteta i Brčko Distrikta BiH, zbog čega su
u oblasti ovih poreza u Bosni i Hercegovini važeća po tri zakona. U pogledu poreza na nepokretnosti,
imovinu, naslijeđe i poklon, u Federaciji Bosne i Hercegovine je poreska politika u nadležnosti kantona,
dok je u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, ista u nadležnosti tih nivoa vlasti. Dakle, ova poreska
oblast je regulirana najvećim brojem zakona, te je u ove svrhe analiziran 21 zakon. Zatim, nakon analize
poreskih propisa pristupljeno je analizi i drugih zakona koji imaju određen utjecaj na filantropiju i Filantropske aktere. Ovi zakoni su također doneseni na nivou entiteta i Brčko Distrikta BiH, dakle po tri
zakona iz oblasti deviznog poslovanja, igara na sreću i volontiranja, te dva zakona iz oblasti unutrašnjeg
platnog prometa. Pored navedenih zakona u okviru poreske politike u odnosu na Zakon o porezu na
dodatu vrijednost, analizirani su i Zakoni o hrani koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske, radi prikaza poreskog tretmana donacija hrane koja je pred istekom roka trajanja.
Dakle, u ukupnom zbiru analizirano je 46 zakona, s tim da su analizirani kumulativno uz pravilnike koji
reguliraju pitanja provedbe predmetnih zakona. Analizu svake predmetne cjeline prati i komentar
autora koji ukazuje na nedorečenosti, različitosti i eventualne probleme u primjeni određenog pravnog
akta.
U Bosni i Hercegovini niti jednim zakonom nije definirano šta je donacija. S druge strane, udruženja i
fondacije su definirane zakonima o udruženjima i fondacijama. Međutim, drugi zakoni koji reguliraju
poreski aspekt najčešće samo spominju humanitarne organizacije ili organizacije koje se bave humanitarnom djelatnošću u kontekstu određenih poreskih oslobađanja, međutim, to obuhvata veoma mali
spektar organizacija civilnog društva u BiH. Osim humanitarnih organizacija, postoji veliki broj drugih
organizacija civilnog društva koje se bave drugim, za društvo korisnim svrhama, a koje nužno ne spadaju u oblasti humanitarnih djelatnosti, a ipak se bave dobročinim radom, odnosno filantropijom. Pitanje
tumačenja različitih zakona i njihove implementacije je pitanje nadležnosti različitih upravnih organa u
Bosni i Hercegovini, pa u praksi nastaju različitosti. Zbog toga je potrebna sveobuhvatna analiza
zakonodavnog okvira, koja ukazuje na moguće probleme sa kojima se Filantropski akteri susreću ili
mogu susretati zbog kompleksnosti samog zakonodavnog okvira, ali i činjenice da se propisi ne donose
uvijek u koheziji. Na osnovu ove analize će u narednoj fazi biti izrađene preporuke za unapređenje pravnog okvira radi razvoja i osnaživanja filantropije u Bosni i Hercegovini, kroz izmjenu nacrta relevantnih
zakona, podzakonskih akata, izradu priručnika, instrukcija ili izmjenu prethodno zauzetih mišljenja
