Autori su analizirali tisuću korisničkih objava, odnosno recenzija, na popularnoj turističkoj platformi TripAdvisor.
Čime Mostar fascinira turiste, a što ga čini manje privlačnim? Jedno je od pitanja na koje su odgovore u svom istraživanju dali Nela Ćosić i Marko Mlikota, mladi znanstvenici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autori su tim povodom analizirali tisuću korisničkih objava, odnosno recenzija, na popularnoj turističkoj platformi TripAdvisor.
Rezultate istraživanja objelodanili su u stručnom članku na temu ‘Turistička platforma TripAdvisor kao medij promocije turističke destinacije: analiza korisničkih objava na primjeru grada Mostara”. Rad je objavljen u znanstveno-stručnom godišnjaku ‘Kultura komuniciranja’ u izdavaštvu sastavnica Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišta Sjever te Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku.
75,6% pozitivnih komentara
Turizam je, tumače autori, jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno-ekonomskih pojava novijeg doba. Ovime se, dodaju, ukazuje na složenu dinamiku i utjecaj turizma na sve aspekta razvoja neke destinacije. TripAdvisor je odabran kao medij za vršenje analize jer je riječ o najvećoj svjetskoj platformi za putovanja. Otprilike 65 milijuna posjetitelja redovito pretražuje platformu u potrazi za smještajem, restoranima, kafićima. Dostupni su na 43 različita tržišta i koriste 22 jezika.
U okviru provedenog kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja o iskustvu turista o gradu Mostaru, analizirana su autentična iskustva svakog turista od 2017. godine pa do danas. Rezultati pokazuju da je 75,6% komentara imalo pozitivan ton, 18,9% neutralan, a 5,5% negativan ton ostavljenih recenzija. Najveći zanimanje korisnika usmjereno je na naslijeđe grada.
”Analizirajući sadržaj, čak 77,1% komentara odnosi se na povijesno i kulturno naslijeđe Mostara, što govori da turiste privlači ponajviše bogata povijest, tradicija i kultura ovog grada s najvećim fokusom na Stari most. Prirodne ljepote su očarale posjetitelje te su dobile spomen sa 5,3% komentara, što implicira da turisti cijene prirodne blagodati Mostara, a ponajviše smaragdnu rijeku Neretvu. Gastronomija, infrastruktura, gostoljubivost i manifestacije manje su istaknute, ali također vrijedne spomena kada govorimo o aspektima koji doprinose kreiranju turističke destinacije”, kazala je autorica istraživanja Nela Ćosić.
Klizavi Stari most
Skokovi sa Starog mosta, naveli su korisnici, jedni su od glavnih atrakcija i simbola Mostara. Manje privlačna karakteristika, koju su turisti u svojim iskustvima spomenuli, su minuli ratovi. Povezujući Mostar kao grad u konfliktu, može se utjecati na imidž Mostara, prije svega zbog sigurnosti gostiju prilikom boravka. Kao ostale mane grada na Neretvi, turisti su istaknuli sklisku površina samog Starog mosta što im, smatraju, otežava boravak zbog mogućih padova. Spomenute su i česte sitne krađe.
Istraživači su istaknuli kako Mostar svoj turistički potencijal crpi u Starome gradu i Starom mostu te vjerskim objektima. S druge strane, ruralni turizam pada u sjenu, iako su potencijali neograničeni, iako je je tim lokalitetima potrebna dodatna valorizacija ponude i promocija. Podaci dobiveni ovakvim, ali i sličnim istraživanjima, mogu biti odlično polazište za razvoj strateških dokumenata za razvoj destinacije, smatraju autori. Kvalitativnom analizom utvrđeno je kako turisti za Mostar postupno izdvajaju boravak na više dana, čime se odmiče od dosadašnje ‘usputne destinacije’.
”Razumijevanje mišljenja turista i njihovih preferencija može pomoći različitim turističkim organizacijama i razinama vlasti u oblikovanju komunikacijskih strategija i poboljšanju turističke ponude grada. Mostar kao turistička destinacija, kao i bilo koja druga, može biti uspješna samo ako kvalitetno odgovori na različite potrebe gostiju. Pozitivan korak ka tome je konačno formiranje Turističke zajednice Grada Mostara koja bi trebala implementirati strategije i aktivnosti s ciljem popularizacije Mostara kao poželjne turističke destinacije”, poručio je koautor istraživanja Marko Mlikota.
Izvor: bljesak.info
