Podijelit ću s vama korisne informacije i znanja koje sam prikupila tokom treninga Informisanja javnosti i odnosa s medijima u odličnoj organizaciji Instituta za razvoj mladih “KULT”. Nadam se da ću vam uspjeti prenijeti savjete putem bloga.
Treningu su prisustvovali predstavnici različitih nevladinih organizacija i udruženja sa prostora cijele Bosne i Hercegovine koja sarađuju sa programima USAID-a. Imali smo priliku upoznati se, podijeliti savjete i dosadašnja iskustva te razmijeniti kontakte za daljnju komunikaciju. Voditelj treninga bio je novinar Tahir Žustra.
Trening Informiranje javnosti i odnosi s medijima je vrlo značajan jer danas živimo u tzv. medijatiziranom društvu, u kojem više od jedne trećine globalne populacije aktivno koristi društvene mreže, a kanali komunikacije se svakodnevno razvijaju ili se stvaraju novi.
Cilj treninga je ostvaren kroz osnaživanje učesnika za samostalno upravljanje procesima vezanim za medijske aktivnosti i informiranje javnosti. Po završetku modula učesnici su bolje razumjeli medije, osobe zaposlene u medijima, značaj društvenih mreža, važnost različitog pristupa različitim javnostima i kako plasirati svoju informaciju za što veći broj ciljane publike.
Komunikacija je sredstvo i način razmjene ideja, stavova, vrijednosti, mišljenja i činjenica.
Komunikacijska shema:
Pošiljalac – Informacija – Kanal poruke – Medij – Primalac
– šumovi – povratna informacija
Pošiljalac je osoba koja kreira poruku. Kanal poruke je put, dok je medij sredstvo putem kojeg će informacija doći do primaoca. Šumovi i povratne informacije se mogu desiti između bilo kojih koraka.
% zaboravljanja sadržaja na medijima:
– nakon 24h → 25% sadržaja bude zaboravljeno,
– nakon 48h → 50% sadržaja bude zaboravljeno,
– nakon 72h → 96% sadržaja bude zaboravljeno.
Pogrešan pristup medijima otežat će da naša informacija dođe do javnosti. Tromo i neredovno upravljanje kanalima na društvenim mrežama otežat će našu komunikaciju s ciljanom publikom i umanjiti našu kredibilnost.
5 ključnih tehnika za odnose s medijima:
1. poziv za medije – šalje se prije samog događaja i ukoliko događaj nije od velikog značaja dovoljno je poslati dva dana unaprijed i ponoviti na dan događaja (kao podsjetnik). Poziv se pošalje najkasnije do 8:30h ujutro jer je većina redakcijskih sastanaka između 9 i 10 h i tada se novinarima raspoređuju dnevni zadaci.
MEDIJI NE ODGOVARAJU NA MAILOVE. NA DOGAĐAJU SE POJAVE ILI SE NE POJAVE. (to je odgovor)
2. izjava za medije – kratka, jasna i ciljana. Ne bi trebala biti duža od 30 sekundi. Govornik uvijek gleda u novinara, ne gledati u kameru.
3. saopćenje za medije – piše se odmah po završetku događaja u prošlom vremenu. Prilog dvije do tri fotografije (do 1MB). Saopćenje bi trebalo sadržavati izjave ključnih osoba. Šalje se u Word formatu a fotografije u jpeg, zbog lakše tehničke obrade vijesti.
4. gostovanje u studiju – neka od ključnih pravila: budite pozitivni, koncentrisani, ne budite defanzivni ali ni pretjerano ofanzivni, nikada ne koristite neprovjerene informacije i poluistine, ne gubite živce, ne iznosite povjerljive informacije, koristite okrugle brojeve, ne odgovarajte na pitanja sa Da ili Ne, uvijek dodatno pojasnite, ne oslovljavajte novinara imenom, ne oblačite zelenu odjeću, sjediti uspravno i ruke držati u predjelu torza.
5. Press konferencija – organizuje se onda kada trebate saopćiti važne vijesti. Bitno je osigurati relevantne sagovornike. Neki od povoda za organizovanjem konferencije: predstavljanje uspjeha organizacije koji imaju efekta za javnost, predstavljanje novih ideja i poslovnih poduhvata i slično.
Tri trojčice (pravila vezana za organizovanje Press konferencije):
- uvodno izlaganje – do 3 minute
- broj govornika – do 3 osobe
- obraćanje – do 3 minute za svakog govornika
Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, procjene i stvaranja sadržaja u različitim formama. Medijska pismenost ne znači “ne gledaj” već znači pažljivo gledaj, razmišljaj kritički i propituj.
Izvor: lonac.pro
