Bosna i Hercegovina se suočava sa velikim problemom odlaska mladih, posebno onih koji su obrazovani, entuzijastični, ambiciozni i budući veliki stručnjaci u svojim poljima za koja se educiraju.
Međutim, još uvijek postoje primjeri onih koji su se odlučili na ostanak u našoj državi, zasnovali porodicu i pokrenuli porodični biznis. Ibro Malkanović iz Brložaka, općina Kladanj pored posla u struci, posvetio se uzgoju i proizvodnji borovnica, a na svojoj plantaži ima 600 sadnica različitih sortimenata.
Ibro je inžinjer agronomije, a uzgoj i proizvodnja borovnica njegova je želja još od studentskih dana.
“Od samih studenskih dana i prvog upoznavanja borovnice kao biljke, te snage koju ona zapravo ima rodila se ljubav prema borovnici. Posle završenog fakulteta i sticanja radnog iskustva u struci došlo je vrijeme i da se ta želja iz studentskih dana i ostvari. Priprema i podizanje zasada borovnice je realizovana u maju 2022. godine”, ispričao je u razgovoru za portal Akta.ba.
Proces uzgoja borovnice u nekoliko koraka
Jedan od osnovnih uvjeta za podizanje nasada borovnice jeste odabir odgovarajuće parcele, kiselog zemljišta. Pored toga važan je odabir odgovarajuće sorte, obavezno navodnjavanje vodom odgovarajuće kvalitete, kao opservacija i njega borovnice tokom cijele godine.
Ibro nam je pojasnio i koje su to prednosti uzgoja borovnice u odnosu na malinu i jagodu.
“Što se tiče uzgoja bobičastog voća , to svakako nije lagan zadatak, svaka proizvodnja je izuzetno veliki izazov za sve nas proizvođače, a i mene agronoma bez obzira na kulturu koju uzgajamo. Ovdje moram naglasiti da borovnica zahtijeva drugačije uslove za prozvodnju koje je malo teže pripremiti u odnosu na druge kulture i po tome je specifična. Prednost borovnice koju bih izdvojio jeste to da je ona višegodišnja biljka i ima veoma dug životni vijek i naravno to što je njena kako nutritivna, tako ljekovita vrijednost ogromna zbog prisustva velike količine antioksidanasa”, rekao je.
S obzirom da uzgoj nije lagan, u poslu mu pomaže njegova porodica, a oni su mu ujedno i najveća podrška.
“Zavisno od posla angažujemo i dodatnu radnu snagu kada je potrebno. Moj osnovni zadatak je opservacija tj. praćenje biljaka i njihovog razvoja. Naravno učestvujem i u svim poslovima kada imam dovoljno vremena”, pojasnio je.
Velika potražnja za plodovima borovnice
Posljednjih godina na evropskom tržištu pojavila se velika potražnja za plodovima borovnice, pa smo ga pitali da li to znači da uzgoj ove kulture ima perspektivu.
“Na evropskom tržištu trenutno je deficit što se borovnice tiče, iako je u Evropi trenutna ekspanzija u proizvodnji ove kulture, tržište konstatno povećava količine jer se pored prehrambene industrije koristi i u drugim industrijama kao što je npr. Farmaceutska industrija. Mi ovdje u Bosni imamo odlične agroklimatske uslove da se bavimo proizvodnjom borovnica, jer naša borovnica dospijeva na tržište kada je totalni deficit u čitavoj Evropi i može se svakako dobiti zadovoljavajuća cijena”, pojasnio je.
Ibro naglašava da se uloženi kapital vraća tek nakon par godina uz pravilnu primjenu kako agrotehničkih tako i pomotehničkih mjera uzgoju borovnica.
“S obzirom da smo imali jako tešku godinu gdje je maj i juni bio jako kišovit, a to je vrijeme dešavanja najbitnijih fenofaza kod borovnice, te visokih temperatura kasnije tokom ljeta, ja sam zadovoljan rastom i prinosom računajući da smo mi tek na početku”, kazao je.
Za Ibru je kvalitet na prvom mjestu, jer roba koja ima kvalitet uvijek se može prodati, ističe, a što potvrđuju i brojne narudžbe koje stižu iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.
“Najvažnije je da imamo kvalitet i da su naši kupci zadovoljni kvalitetom naše borovnice, jer kada znamo da su krajni konzumenti zadovoljni to nam daje dodatni vjetar u leđa da nastavimo tako i da naravno budemo još bolji. Kupci su naravno hvala Bogu prezadovoljni i uvijek se vraćaju po još”, istaknuo je.
U skorijoj budućnosti u planu imaju proširenje plantaže, kao i uvođenje novih sortimenata.
S obzirom da iz godine u godinu naglo raste potražnja potražnja borovnice u Bosni i Hercegovini, Ibro ističe da nemaju potrebe za stranim tržištem.
“Trenutno nema potrebe za stranim tržištem jer i samo tržište Bosne i Hercegovine je svakako u deficitu. Iz godine u godinu naglo raste potražnja borovnice u Bosni i Hercegovini, a mi sami još nemamo kapacitet da zadovoljimo naše domaće tržište”, kazao je.
Na kraju razgovora poručio je da se ozbiljnim pristupom i ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom može sasvim zadovoljavajuće živjeti.
Razgovarala: Erna Salkić
Izvor: akta.ba
