Udruženje za razvoj ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini (BiH) “Alterural” u našoj zemlji, uz podršku USAID Turizam sprovodi inicijativu pod imenom “Najljepša sela BiH” sa ciljem da se jasnije prepozna, istakne ali i očuva jedinstvena prirodna i kulturna baština sela naše zemlje.
Sarah Devisme, direktorica udruženja “Alterural” u razgovoru za Mrežu za izgradnju mira u BiH pojašnjava da su “Najljepša sela” koncept koji je utemeljen još 1981. godine.
Taj koncept utemeljilo je francusko udruženje “Les Plus Beaux villages de France” (LPBV) kako bi se popularizovala ruralna naselja kroz očuvanje njihovog naslijeđa te promovisanje ekonomskog potencijala.
Devisme ističe da je jedan od glavnih ciljeva ovog projekta, osim promocije prirodnih ljepota BiH i kulturnog naslijeđa, razvijanje sela kako bi ona postala vidljivija u turističkoj ponudi, bilo da je riječ o lokalnom ili internacionalnom karakteru.
U konačnici, to može omogućiti i jačanje ekonomskog položaja onih koji i dalje žive u bh.selima.
Sam koncept najljepših sela je od prvobitne ideje proširen stvaranjem Federacije najljepših sela na svijetu, okupljajući predstavnike/ce Francuske, Belgije, Italije, Japana i Španije. Koncept su vremenom usvojile i druge zemlja, kao što su Njemačka, Liban, Švajcarska.
U BiH, projekat Najljepša sela BiH pokrenut je 2022. godine. Devisme podsjeća da je zahvaljujući pozivu koji je raspisao USAID-ov Projekat razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini (Turizam, udruženje “Alterural” odabrano kao nosilac ove ideje). Organizacija na čijem je ona čelu definisala je kriterijume za odabir, povelju kvaliteta i metodologiju za inicijativu Najljepša sela BiH. U sklopu tih aktivnosti formirana je Komisija za kvalitet koju čine eksperti/kinje iz oblasti arhitekture, kulturnog i prirodnog naslijeđa, ruralnog razvoja i geologije.
Kroz rad te komisije, putem javnog poziva u konačnici je odabrano 17 sela koja su trenutno uvrštena na listu Najljepih sela BiH, s tim da će se ta lista svakako vremenom mijenjati te dopunjavati.
“Cilj ovog projekta je da u saradnji sa lokalnim zajednicama otkrijemo sva ta ruralna područja u BiH koja imaju vrijedne ne samo kulturne spomenike nego i prirodna obilježja. Želimo podstaći mještane/ke da istraže opcije za poslovanje kako bismo ojačali cijelu granu ruralnog turizma” kaže Devisme.
Dodatno, Udruženje “Alterural” osim promocije odabranih sela nudi i program obuka kako bi domaćinstva, odnosni samostalni obrti u tim sredinama vezani za turizam dobili nova znanja u toj oblasti te na što bolji način udovoljili svojim gostima.
Sela u BiH su, kako Devisme i sama kaže “skriveni dragulji” u kojima postoji život kakav se sve manje viđa u drugim zemljama.
“To je autentičan život, u obliku u kojem ga uglavnom u modernom svijetu nema. Ti momenti gdje na selu možete šetati šumama, livadama, okusiti hranu nastalu na pašnjacima, uz sav fizički napor takvog rada, naprosto je jedinstveno” opisuje naša sagovornica svoje dojmove.
Upravo ta želja, da se ljepota jednostavnog života na selu podijeli sa drugima, zvijezda je vodilja cijele ideje projekta.
Sa tim u vezi, izrađena je i web stranica kojoj možete pristupiti na linku, koja je dvojezična: sem B/H/S verzije dostupna je i ona na engleskom.
Na ovoj stranici trenutno je ulistano 14 sela: od sela Vranci, nadomak Sarajeva, preko Umoljana te sela Stupe, Ravnog, Pecke, Ostrošca, Martina Broda, Krupe na Vrbasu pa do Prokoškog jezera, Kraljeve Sutjeske, Guče Gore, Bratača, Bobovca i Blagaja.
Uglavnom je riječ o mjestima koja imaju tek nekoliko stotina mještana a klikom na svaku od poveznica posjetitelji/ke mogu doznati ključne informacije o samom selu te kontakt podatke osoba kojima se mogu javiti, kako bi što uspješnije organizovali posjet.
Upravo na taj način ovom Inicijativom nudi se mogućnost mještanima/kama ruralnih zajednica da naprave iskorak na tržište i to kroz stvaranje jednog drugačijeg turističkog koncepta.
“Obično kad se govori o turizmu misli se i na veliki početni kapital koji je potreban. Ovdje, kroz inicijativu Najljepša sela BiH nudimo šansu koja podrazumijeva korištenje onoga za šta već postoje uslovi, pa su ulaganja daleko niža. Primjer je usluga keteringa, odnosno da domaćinstva ponude svoju hranu, što ne iziskuje enormno visoke troškove” navodi Devisme.
Važan segment Inicijative je, dakako, promocija bh. sela na različitim adresama: od sajmova, skupova, među organizacijama ali i društvenim mrežama. Sa tim u vezi, Devisme ističe da je Robert Dacešin, kreativni bloger-putopisac jedan od onih koji aktivno radi na promociji Najljepših sela u BiH kroz video-reportaže koje su dostupne na stranici Najljepša sela BiH.
“BiH je takoreći u srcu Evrope, i koliko god da turisti/kinje znaju za nju, sela ostaju prilično skrivena iako svako ko ih posjeti bude oduševljen i u tome je i, vjerujem, snažna razvojna šansa tih mjesta, tih malih dragulja u kojima je i danas očuvan spokoj” kaže Devisme.
Ona napominje i sve popularniju opciju glampinga-trenda u turizmu, koji je izražen u susjednoj Hrvatskoj, gdje se koncepti kampovanja i nešto “glamuroznijeg” odmora spajaju u jedan.
Prema njenim riječima, bosanskohercegovačka sela su idealna prilika za razvoj upravo takve turističke ponude.
“To jesu, relativno novi trendovi koje mladi ljudi u selima mogu jednostavno razvijati. Kroz rad sa mladima, sa ženama, vidim koliko njihova znanja mogu da se lako prenose u oblast turizma i da ima primjera gdje recimo, upotreba društvenih mreža pomaže mladima da preuzmu i razviju posao koji su naslijedili od roditelja, a koji nisu koristili takve dostupne alate”, objašnjava naša sagovornica.
Kad je riječ o mladima, nemoguće je ignorisati negativni trend iseljavanja mladih iz BiH. Taj trend ne zaobilazi ni veće gradove a kamoli manja mjesta i sela širom zemlje. U razgovoru sa Mrežom za izgradnju mira Devisme napominje kako neka sela broje tek stotinjak žitelja/ki. To nije zanemarljiv podatak ali inicijative poput ove ciljaju i taj dio problema.
“Turizam je grana koja raste, razvija se. To je bitno imati na umu jer mi već sad imamo one koji u tome vide stabilan prihod, a to znači da vide sigurniju budućnost tu gdje žive. S druge strane, i oni koji razmišljaju o povratku imaju šansu da razmisle o tome kako će povratak izgledati i da li je selo možda ipak bolji izbor” kaže Devisme.
Ona je posebno ponosna na saradnju sa lokalnim zajednicama kroz ovaj projekat i kako je istakla, ta saradnja se odvija bez posebnih problema. S druge strane, postoje određeni izazovi, već pomenuti odlazak mladih, što posljedično utiče i na radnu snagu u ovom sektoru. Ono što bi rado mijenjala i na šta i apeluje jeste više aktivnosti na području upravljanja otpadom
“Svjedoci smo da divlje deponije, nepropisno odložen otpad nisu rijetkost. Kad imate sela, poput onih predivnih sa kućama od kamena, netaknutom prirodom, bilo bi od velike važnosti da se oblast upravljanja otpadom bolje uredi, da se pravila o tome dosljednije sprovode” napominje ona.
U konačnici, ruralni turizam jeste razvojna šansa cijele zemlje, uz sve izazove koji se javljaju. Kako je istekla naša sagovornica, postoje primjeri iz zemalja okruženja, koje je moguće usvojiti, te brojna pitanja riješiti na način na koji je to urađeno u Hrvatskoj i Sloveniji i takve dobre prakse usvojiti i prilagoditi u selima širom BiH.
“Kad se prepozna potencijal, nije onda teško iz njega razviti sjajnu priču, sjajnu priliku, jer je sve više onih koji BiH vide kao zemlju vrijednu posjete koja ih oduševi svojom posebnošću a tu se posebno ističu sela”, zaključuje Devisme.
Piše: Mladen Lakić
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Za sadržaj priče iskljucivo je odgovoran autor i “Mreža za izgradnju mira”. Stavovi izneseni u priči ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Americkih Država.
